Pero Kovačević: Evo primjera koji pokazuju da se zakonima potiče, a ne suzbija korupcija

listopad 14, 2020 maxportal
Share Button

Borba protiv korupcije u Hrvatskoj nedostatna je i u zakonima i u praksi, posebno na lokalnoj razini, proizlazi iz izvješća Europska komisije o vladavini prava u EU.



Zadnja korupcijska afera „Janaf“u kojoj su sudionici Dragan Kovačević, te dvojica saborskih zastupnika iz redova dvije najveće stranke HDZ-a i SDP-a, Barišić i Grgić, ukazuje da oni nisu iznimka, oni samo potvrđuju pravilo da korupcija stoluje godinama u visokoj politici i svim razinama funkcioniranja društva od općina, gradova, županija, javnih poduzeća i vrha države.

Ovaj nakaradni sustav vrijednosti koji godinama djeluje u Hrvatskoj i godišnje proguta oko 25 milijardi kuna, prema procjenama relevantnih međunarodnih institucija, nećemo dokinuti pravnim igrokazima vladajućih već jedino cjelovitom inventurom i jasnog zakonskog okvira koji će prevenirati i sankcionirati korupciju i oduzimati oteto, stečeno korupcijskim aktivnostima, a onda Branko Bačić reče da su HDZ i Vlada ‘stjegonoše borbe protiv korupcije’.

Svi se oni na riječima bore protiv korupcije, a ona kao i organizirani kriminal stalno jačaju. Jednu aferu zamjenjuje druga afera i taj niz traje godinama i trajat će dok god dužnosnici i političari imaju „šapu“ odnosno koriste institucije „legalno“ ili nelegalno za svoje političke potrebe. Bilo da je riječ o eliminiranju svojih protivnika ili neistomišljenika ili je riječ javnom prokazivanju i montiranju afera za čiste političke potrebe. U borbi protiv korupcije postoje dva bitna problema koje Bačićeve ‘stjegonoše borbe protiv korupcije’ HDZ i Vlada ne žele vidjeti.

Prvi je da se zakonima i drugim propisima, ne suzbija već potiče korupcija, odnosno stvara plodno tlo za korupcijska djelovanja. Drugi je da institucije pravne države ne funkcioniraju.

Nije sporna činjenica da je korupcija nepobitno omogućila mnogim dužnosnicima, „uglednicima“, tajkunima i tajkunčićima stjecanje nezakonite imovine na štetu državnog, gradskog, županijskog ili općinskog proračuna odnosno financijskih planova trgovačkih društava u pretežnom vlasništvu države, gradova i općina. Svi oni imaju nesrazmjer između prihoda i stečene imovine, vidljiv iz „zrakoplova“.

Bilo bi logično očekivati da će ‘stjegonoše borbe protiv korupcije’ stvoriti pravni odnosno zakonodavni okvir koji će to spriječiti, sankcionirati, prevenirati i oduzeti imovinu stečenu korupcijskim i drugim nezakonitim radnjama i postupcima. Bilo bi logično očekivati da će oni koji javno izjavljuju „da imaju nultu stopu tolerancije na korupciju“ to provesti u djelo. ‘Stjegonoše borbe protiv korupcije’ to ne čine već zakonskim rješenjima upravo potiču takva koruptivna djelovanja.

Da je tome tako uvjerite se i sami.

Nakon čitave bujice korupcijskih i nekretninskih afera državnih dužnosnika na svim razinama, koje nas je zapljuskuju godinama, mnogi se s pravom pitaju što radi Porezna uprava u razotkrivanju nezakonitog bogaćenja. Pitanje nezakonitog bogaćenja odnosno sankcioniranja nerazmjera između prihoda i imovine u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o porezu na dohodak i predviđa „kažnjavanje“ onih kod kojih se utvrdi nerazmjer između prihoda i imovine.

Trenutno se kod takvih slučajeva utvrđeni nerazmjer oporezuje najvećom stopom poreza na dohodak od 36 posto uvećano za 50 posto, a to znači s ukupno 54 posto.

Što to znači u nekom konkretnom slučaju evo vam simulacije. Ako neki državni dužnosnik, tajkun ili „uglednik“ koruptivnim aktivnostima zamrači milijun kuna, to mu utvrdi Porezna uprava, morat će državi platiti porez od 540 000 kuna, a 460 000 će zadržati za sebe.

Do kraja 2016. godine na taj se iznos plaćao porez po stopi od 36 posto, ali je od 1. siječnja 2017. godine utvrđena svojevrsna „kaznena stopa“ pa se na iznos nerazmjera plaća porez po stopi od 54 posto.

Bačićeve „stjegonoše borbe protiv korupcije“ u sklopu nove porezne reforme predviđaju „drastično kažnjavati one za koje se utvrdi nerazmjer između prihoda i imovine po stopi od 60 posto.

Vi sami ocijeniti, kažnjava li država nezakonito bogaćenje koruptivnim i drugim nezakonitim aktivnostima ili potiče i nagrađuje.

Očito potiče jer lopovu ne oduzima nešto što je oteto narodu već lopova nagrađuje i kaže , ako te ulovim mojih je 54 posto, a tebi ću ostaviti 46 posto.  Mujo iz vica bi na to rekao “onda  me je karta krenula”.

Vlast se tako bori protiv korupcije da lopovu priznaje sve troškove i još ga nagradi. Naravno nije to sve, u posljednje tri godine od 2017. do 2019. godine, Porezna uprava pokrenula je svega 110 postupaka poreznog nadzora o nerazmjeru imovine, dakle prosječno 36 ili 37 nadzora godišnje!

Eto kako se Bačićeve „stjegonoše borbe protiv korupcije“ stvarno bore protiv korupcije. Vjerojatno vam postaje jasno zašto vlast nije prihvatila moj zakonski prijedlog o uvođenju instituta ovjere vlasništva i oduzimanje nezakonito stečene imovine bez zakonitog prihodovnog pokrića.

Pero Kovačević/foto:press

 

Komentari
Share Button