Pero Kovačević: Hoće li Putinu biti suđeno u Haagu?

18 ožujka, 2023 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Međunarodni kazneni sud (ICC)u Den Haagu u petak je izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina optuživši ga da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini.



U prvom uhidbenom nalogu Međunarodnog kaznenog suda (ICC)zbog Ukrajine, ICC je pozvao na uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.

“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskom okupiranom teritoriju najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni temelji za pretpostavku da Putin nosi individualnu kaznenu odgovornost za ranije spomenute zločine”, objavio je Sud.

Međunarodni kazneni sud (ICC) je izdao nalog za uhićenje i Marije Aleksejevne Lvova-Belove, ruske povjerenice za prava djece, pod istim optužbama. Moskva opetovano niječe da ruske snage čine zločine u Ukrajini. U ovoj kolumni ću se baviti pitanjem hoće li uhidbeni nalog Suda biti realiziran odnosno kakve su šanse da se održi suđenje Vladimiru Putinu u Den Haagu.

Uloga i zadaće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu Međunarodni kazneni sud (engl. International Criminal Court) osnovan je Rimskim statutom, međunarodnim ugovorom koji je usvojen na diplomatskoj konferenciji u Rimu 17.srpnja 1998., a stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Stvarna nadležnost Suda ograničena je na najteža kaznena djela, značajna za cijelu međunarodnu zajednicu.

Sukladno Statutu, Sud je nadležan za:

• zločin genocida;
• zločine protiv čovječnosti;
• ratne zločine; • zločine agresije.

Rimski statut je ratificiralo 123 država nad kojima sud ima nadležnost. Među njima, između ostalih, nisu Rusija, SAD, Kina, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran, pa sud nad njima nema izravnu jurisdikciju. No ICC može suditi za zločine počinjene na teritoriju države koja je potpisnica Rimskog statuta.

Mjesno je nadležan za kaznena djela počinjena na području država članica i drugih država koje su prihvatile nadležnost Suda, a po personalnom kriteriju nadležan je i za sve državljane država članica, bez obzira na to gdje je kazneno djelo počinjeno. Ukrajina je priznala nadležnost suda za procesuiranju ratnih zločina na području Ukrajine, iako nije stranka Statuta.

Zagovornici ideje univerzalnoga i učinkovitoga međunarodnoga kaznenoga sudovanja upozoravaju da su u postupku donošenja Statuta učinjeni mnogi kompromisi državama koje su tu ideju uzimale s rezervom. Bez obzira na to, osnivanje Međunarodnoga kaznenoga suda velik je korak u razvoju međunarodnoga kaznenoga prava.

Republika Hrvatska potpisala je Statut 12. X. 1998. te ga ratificirala Zakonom o potvrđivanju Statuta Međunarodnoga kaznenoga suda, a instrument o ratifikaciji deponirala je 21. V. 2001. Rezultati rada odnosno sudska praksa Međunarodnog kaznenog suda Međunarodni kazneni sud se ne može pohvaliti rezultatima svog dosadašnjeg rada.

Dosadašnji rezultati rada Suda više su nego skromni. Do sad se pred Sudom našao 31 slučaj, doneseno je deset osuđujućih i četiri oslobađajuće presude i izdano 38 naloga za uhićenje, a zahvaljujući suradnji država, 21 osoba je pritvorena u pritvorskom centru ICC-a i pojavila se pred Sudom dok je na slobodi danas još 14 osoba odnosno s Putinom 15 osoba.

Prva presuda koju je donio ICC bila je protiv Thomasa Lubange Dylioa  u ožujku 2012. godine. Osuđen je  a deset godina za ratni zločin regrutacije, odnosno novačenja djece mlađe od petnaest godina te njihovo korištenje za aktivno sudjelovanje u neprijateljstvima na području Demokratske Republike Kongo u razdoblju od srpnja 2002. do lipnja 2003. godine.

Hoće li se Putinu suditi u Den Haagu

Rusija nije članica Međunarodnog kaznenog suda niti priznaje nadležnost Suda. “Odluka Međunarodnog kaznenog suda (ICC) nema nikakvog značenja za našu državu, uključujući i s pravnog aspekta“, napisala je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova na svom Telegram kanalu.

“Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i nema nikakve obaveze prema njemu“, dodala je.

Realno gledano, ne treba gajiti nekakvu nadu i očekivanja da će Vladimir Putin bude biti uhićen i predan Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu. Šanse za to su više nego minimalne odnosno postoje samo teorijske šanse za nešto takvo. Očito će nalog Suda o uhićenju Putina ostati simbolički čin u pokušaju procesuiranja počinjenih ratnih zločina u ratu u Ukrajini.

Pero Kovačević/Foot: press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->