U sporu Slovenije i Hrvatske navijam za Janeze! Ovaj put oni su u pravu

30 ožujka, 2019 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Iste godine taj primjer slijedila i Velika Britanija.



Zimsko računanje vremena ( kako se ustalio taj naziv) je prirodno, biološko vrijeme i po njemu je sunce u podne u zenitu. Tamo gdje treba biti.

Zimsko vrijeme  sukladno je stvarnom “Sunčevom vremenu”, dok se ljeto računanje od “Sunčevog vremena” razlikuje za jedan sat pa se i zove ljeto računanje vremena. Ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora,  danas ga koristi 70-tak zemalja, a u Hrvatsku jse uvedeno 1983. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata ljetno računanje vremena koje danas nosi međunarodnu oznaku DST  – ‘Daylight Saving Time’, uvele su i Sjedinjene američke države. Primjenjivale su ga i vlasti NDH, a prihvatili i partizani.

Nakon Drugog svjetskog rata pojedine zajednice i savezne države u SAD-u nastavile su s korištenjem ljetnog računanja vremena što je dovelo do konfuzije.

Naime, neki gradovi vremenski su bili sat vremena iza drugih iako je udaljenost između njih bila samo nekoliko kilometara. Američki kongres to je pitanje je razriješio tako što je 1966. godine usvojio zakon čime je ljetno računanje vremena ušlo u standardnu praksu u SAD-u.

Ideja o uvođenju “ukaznog vremena” zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u siječnju sunce izlazi oko 8 sati, a zalazi oko 16, dok u srpnju, kad je dan znatno duži, izlazi prije 5, a zalazi poslije 21 sat. Budući da ljudi svoje dnevne aktivnosti započinju u isto vrijeme tijekom cijele godine, obično oko 7 sati, sredinom ljeta se tako “gubi” skoro dva sata dnevnog svjetla.

No, znanstvena istraživanja su pokazala kako će pomicanje sata s 2 na 3 sata i prelazak na ljetno računanje vremena, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, a dogodit će se veći broj srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća te smanjiti radna učinkovitost.

Novije studije pokazuju ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice.

“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Samo jedan sat manje sna, povećava i rizik od prometnih nesreća. Istraživanja u Americi su pokazala da je u šest dana nakon pomicanja sata broj prometnih porastao s 5.4. na 7.5 posto. Prema izračunima to znači 302 više smrtno stradalih u razdoblju u 10 godina.

Prema istraživanju koje je objavio magazin Journal of Applied Psychology 2012., prvoga radnog dana nakon pomicanja sata, Google je zabilježio znatno više pretraga zabavnog sadržaja poput videa na Youtubeu, što upućuje na manjak koncentracije onih koji su taj dan bili na poslu.

Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.

Europski parlament nedavno podržao direktivu kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama EU prepuštena je odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

Hrvatska još nije odlučila što će odabrati – prirodno računanje vremena ( zimsko – kad je sunce u zenitu) ili ljetno (sunce je u zenitu sat kasnije). Slovenija favorizira zimsko računanje vremena, a Hrvatska bi rado ljetno zbog turizma jer dan traje duže.  Ti prijedlozi izazvali su novu napetost u odnosima Zagreba i Ljubljane.

“Ako će sve susjedne zemlje zadržati zimsko računanje vremena, zadržat će ga i Slovenija. No, ako će se pokazati da Unija i susjedi ipak žele ljetni izračun vremena onda će slovenska Vlada raspraviti o potpori ovoj odluci’, kažu u slovenskom Ministarstvu infrastrukture

“Još uvijek nismo odradili nikakve službene konzultacije s Ministarstvom turizma, no neslužbene su poruke da bi nam više odgovarao ljetni sustav. Trenutačno nam ova tema baš i nije bila u fokusu, no moguće je da ćemo zagovarati suprotno od onoga što očito zagovaraju naši susjedi Slovenci”, objavio je Jutarnji listu izjavu iz  Ministarstva prometa.

U ovom slučaju Slovenci su u apsolutno u pravu. Naši se, po običaju, nisu konzultirali sa strukom. Neka pitaju poljoprivrednike. U ponedjeljak ujutro krave će dati i do 20 posto manje mlijeka jer će mužnja početi sat vremena  ranije, a to je samo jedan od brojnih problema.

Izgovor da nama je Hrvatskoj zbog turističke sezone u interesu ljetno vrijeme, da nam turisti najviše dolaze zbog sunca i mora, naprosto je glup. Dan uvijek traje 24 sata i ljetno računanje vremena nema nikavog utjecaja na broj gostiju i njihovu aktivnost.

Ljetno računanje vremena suprotno ritmu ljudskog organizmu koji je stalno “u pomaku” i utječe na zdravlje svih. Po zimskom (prirodnom) računaju vremena sunce je u podne u zenitu, tamo gdje treba biti.

M. Marković/Foto:pxll

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •