Za novinara godine bili su nominirani i urednik Nacionala Berislav Jelinić, direktor vijesti, urednik i voditelj N1 televizijeTihomir Ladišić i novinar 24 sata Boris Rašeta. Od ukupno pristiglih 454 važećih glasova članova HND-a najviše je dobio Zoran Šprajc – njih ukupno 176.
Kako se ističe u obrazloženju nominacije, Šprajc od ponedjeljka do četvrtka, u studiju RTL Direkta obrađuje najvažnije događaje dana uz uvijek aktualne goste, pomičući granice žanra.
‘Ipak, glavni adut Direkta njegovi su osobni komentari koji, uz urođenu mu domišljatost i često brutalnu iskrenost, kontekstualiziraju najvažnije društvene teme. U toj potpunoj uredničkoj slobodi, prometnuo se u jednog od najutjecajnijih komentatora hrvatske svakodnevnice’, stoji u nominaciji.
Šprajc je nakon uručenja nagrade zahvalio svima, a naročito kolegama konkurentima za novinara godine pritom izrazivši i kritiku mnogima koji olako shvaćaju profesiju i dužnost novinara
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobio je Hajrudin Merdanović za seriju članaka o Perici Matasu objavljenih u 24 sata. Kako se ističe u obrazloženju nominacije, ‘dvije države, tri ministarstva i 36 godina – sve to nije bilo dovoljno da čovjek iz psihijatrijske bolnice na Rabu, gdje su ga prozvali Perica Matas, dobije identitet. Ali je zato bio dovoljan jedan jedini novinar. U manje od dva mjeseca, nakon niza novinarskih terena, serije dirljivih tekstova i pročitanih stotina stranica dokumenata, u Perici su brat i sestra prepoznali davno izgubljenog brata. Malo je novinarskih radova danas koji se temelje na višetjednim istraživanjima i upornom traganju za istinom’.
Nagradu za televizijsko novinarstvo dobili su Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić za film ‘Neprežaljeni’ Hrvatske radiotelevizije. Riječ je, stoji u obrazloženju, o iznimno dojmljivom dokumentarnom filmu koji na vrlo životan način govori o romskom stanovništvu iz okolice Županje i Vinkovaca koje je na tom području živjelo do 1942. Posvećen sjećanju na romske žrtve Holokausta, odnosno Porajmosa, film je bilješka o stradanju ovoga naroda u NDH.
Za radijsko novinarstvo nagrađen je Albert Petrović za emisiju ‘Tko je ovdje lud’ Hrvatskog radija Rijeka u kojoj, kako je istaknuto, Petrović urednički potpisuje emisiju koju osmišljavaju i oblikuju psihički bolesne odrasle osobe iz Doma Turnić u Rijeci. ‘Poigravajući se žanrovima, u rasponu od klasično-novinarskih do glazbenih, ispovjednih ili dramskih, emisija postiže rijetku raznolikost koja nas suptilno približava svijetu njihovog zakinutog građanstva’, ističe se u obrazloženju.
Za najbolji snimateljski prilog nagrađeni su Goran Šantar i Davorin Tram za film ‘Usidreni’ Nove TV koji kroz životne priče pet sugovornika govori o vukovarskoj današnjici, ali i budućnosti toga grada.
Za istraživačko novinarstvo nagrađene su Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak za, prema mnogima – ključno novinarsko otkriće 2016, članak ‘Kako su se plaćale konzultantske usluge Karamarkovoj supruzi – Lobist Mola Ani Karamarko platio 60 tisuća eura’, objavljen u Nacionalu, a nagradu za internetsko novinarsko dobila je Melisa Skender za članak objavljen na Lupiga.com, ali i seriju tekstova o gradnji crkve u parku na zagrebačkoj Savici i otporu stanovnika toga kvarta.
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobila je Jasna Babić, kako se u obrazloženju ističe, sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj koja je 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ušla u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih ‘novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu, otkrivajući brojne društvene i političke afere post-ratnog, tranzicijskog društva’.
Jasna Babić nije mogla doći na dodjelu nagrada na kojoj su bile citirane njezine riječi: ‘Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva – onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme’. (Hina)
