U Hrvatskoj se živi bolje nego u Grčkoj i Portugalu. Jednako dobro kao u Češkoj i Estoniji, ali i dalje 30% ispod europskog prosjeka. Zanimljivi su podaci Eurostata koji uspoređuju kupovnu moć kućanstava na cijelom kontinentu
Nije zbog vrhunskog piva i najboljih pubova, nije zbog Svetog Patricka i zelene boje, drugi su bili razlozi zašto su deseci tisuća Hrvata od ulaska u Europsku uniju otišli za Irsku.
Standard života bolji je nego kod nas, kaže za RTL Direkt Ana-Marija Shaurya, Hrvatica koja već 12 godina živi u Dublinu i osjeća da zemlja stalno napreduje. “Ljudi puno više putuju, puno više troše na nove automobile, na izlaske, restorani su puni, jednostavno se osjeća da je bogatija zemlja, i ovdje se puno lakše napreduje, plaće su bolje”, ističe Ana-Marija.
To se vidi i prema standardu kupovne moći, koja mjeri što kućanstva novcem mogu kupiti u različitim zemljama. U Europskoj uniji tu vodi Austrija, prate ju usual suspects, Nizozemska, Njemačka, Danska i Švedska, i onda je tu Irska. U tim zemljama u prosjeku imate najviše na raspolaganju.
“Ključna je stvar koliko ste zaradili, koliku dobivate plaću. To je jedan dio priče, a drugi dio priče je kolika je razina cijena za potrebe stanovanja, energetike, prehrane i slično. I tu je Hrvatska po svim parametrima stalno negdje na istom mjestu u odnosu na razvijene zemlje”, tumači ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Grci su navikli na težak život
Ali napreduje u odnosu na nerazvijene – jer 13 članica je iznad ovog prosjeka Europske unije, Hrvatska je prije samo koju godinu bila predzadnja po kupovnoj moći, danas je bolja od njih osam. Među njima je, recimo, Mađarska, a u leđa Hrvatskoj gleda i ‘stara članica’ Unije – Grčka.
Grci su navikli na težak život, kaže Roberta Kapsalis, Hrvatica s adresom u Ateni, pa se snalaze na čudesne načine.
“Grci se, naime, moraju snalaziti već dugi niz godina, s plaćanjem poreza na nekretnine, s nekim drugim stvarima koje su puno skuplje tu, od standarda života i plaćanja najamnine kad je netko podstanar, pa do nekih cijene koje su stvarno nerealne već dugi niz godina”, priča Roberta.
S druge strane, od naših susjeda kupovna moć osjetno je bolja i u Italiji, čemu svjedoči i Alessandro Albertini, Talijan s adresom u Zagrebu.
“Ja sam iz Toskane. Mislim da nema puno razlika, što se tiče cijena. Naprimjer, stanovi i kuće su manje više slične, ne bih rekao da su iste. Hrana je, mislim, u Hrvatskoj ipak nešto skuplja”, kaže Alessandro.
I tako se onda stvara razlika – Talijani imaju veće plaće, a iste cijene u dućanima kao i mi. Slično je i kod prvih susjeda, Slovenija je po kupovnoj moći još bolja od Italije. “Slovenija ima kvalitetnija radna mjesta. Zadržala je više industrije, više dohodovnih vrijednosti, prema tome njezina je ekonomija po svojoj strukturi bolja od Hrvatske, a kad kažem bolja, to se onda odražava na kvalitetu radnih mjesta i visinu dohotka koji se ostvaruje”, ističe ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
‘Nikada ovdje nisam morala biti u minusu’
Kako su proteklih godina plaće u Hrvatskoj rasle brže nego u zemljama okruženja, to nas je diglo s dna po kupovnoj moći. Ali opet, rasle su i cijene.
“Porast cijena je zapravo dobrim dijelom poništio dobar dio tog nominalnog porasta dohotka. Ne u cjelini, ali dio jest. Svaki dan kada idemo u dućan ponovno se s tim suočavamo”, zaključuje Vedriš.
I zato, unatoč dizanju s dna po kupovnoj moći, teško je očekivati masovan povratak iseljenika iz Irske.
“Svi slojevi društva imaju više – od umirovljenika, do normalnih profesija kao što je moja, frizer. Nikada ovdje nisam morala biti u minusu ili u kreditu, osim za kuću, tako da je život jednostavno puno lakši u Irskoj nego što je u Hrvatskoj”, kaže Ana-Marija, još jedna useljenica u Irsku koja se ne misli vraćati u Hrvatsku.
D.M. /Foto: Ilustracija RTL
