Nataša Tramišak: “Niti jedan euro neće propasti, niti se vratiti u proračun EU”

19 prosinca, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Hrvatska više nije na dnu europske ljestvice u korištenju novca iz europskih fondova. Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ističe da su se ove godine stvari preokrenule.



Hrvatska se popela za šest mjesta na ljestvici i po korištenju sredstava iz fondova EU-a prestigla zemlje poput Italije i Belgije. Za razliku od drugih zemalja, koje su ranije ušle u EU, Hrvatska je proteklih godina u tom poslu prolazila porođajne muke, ali brzo uči, kaže ministrica.

Koliko je Hrvatska povukla sredstava iz Europske unije i koliki je postotak isplaćenih sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU-a, koje je počelo još 2014. godine?

– Trenutno se nalazimo na zalasku financijske perspektive od 2014. do 2020., ali još uvijek nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku financijski rezultat našeg članstva u EU-u je itekako vidljiv. U plusu smo  44 milijarde kuna za državni proračun, a s obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost došli smo i do 50 milijardi kuna plus, rekla je minsitrica nataša Tramišak u intervju za Novi list.

Financijska perspektiva od 2014. do 2020., kada je Republici Hrvatskoj na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, bila je prva financijska omotnica koju je Republika Hrvatska koristila u svojstvu države članice.

Bilo je to razdoblje kada smo se prvi put suočili s programiranjem, uspostavljali sustav provedbe i učili se svi zajedno projektnom razmišljanju, poštivanju rokova te obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak.

Puno smo toga naučili, ali i puno toga napravili, što potvrđuju podaci od ukupno 123,03 posto ugovorenosti, odnosno 13,20 milijardi eura vrijednosti ugovorenih projekata te 6,79 milijardi eura isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima.

Treća stavka u procesu apsorpcije EU fondova su ovjerena sredstva, odnosno sredstva koja Europska komisija doznačuje u državni proračun nakon ugovaranja i isplate krajnjim korisnicima, gdje smo također postigli značajan uspjeh te ukupno ovjerili 5,61 milijardu eura.

Zašto Hrvatska već godinama pripada zemljama koje najslabije koriste europski novac?

Iz svega prethodno navedenog vidite da se taj trend naglo promijenio i da danas radimo jednako dobro, a u puno toga i brže nego ostali. Potpuno je logično da smo kao najmlađa članica Europske unije imali »porođajne muke«, a i činjenica je da još uvijek koristimo svoju prvu omotnicu. Dok su ostale države koristile već više od dvije omotnice i samim time fazirale i prenosile neke projekte u sljedeće razdoblje, mogle su odmah biti u samom vrhu sredstava. Mi smo tek 2014. godine učili što znači Zakon o javnoj nabavi te raspisivanje javnih poziva.

Iza nas je jedna vrlo uspješna godina kada govorimo o korištenju bespovratnih EU sredstava, a tome u prilog govori i činjenica da u prvih pola godine bilježimo porast od šest mjesta.

Konačno, prethodno razdoblje donijelo je doista izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo. Više od 50 milijardi kuna već je uloženo diljem Republike Hrvatske u konkretne projekte javnog sektora, dakle jačanja kvalitete i standarda života u svim lokalnim zajednicama, ali isto tako i projekte koje su provodili naši gospodarstvenici i poduzetnici.

Kada će se početi koristiti sredstva europskih fondova iz novog proračunskog razdoblja, kao i ona iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost?

– Proračun Europske unije za nadolazeće razdoblje ima najveću financijsku omotnicu do sada, ona iznosi rekordnih bilijun i 824 milijarde eura, a Republici Hrvatskoj na raspolaganju će biti ukupno 25 milijardi eura, i to 14 milijardi u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira te 11 milijardi u okviru Instrumenta EU Nove generacije. Ova izdašna sredstva znače nove prilike i nove projekte koje moramo iskoristiti i realizirati.

Svi smo svjedoci aktualnih izazova i globalnih promjena kao što su klimatske promjene, dekarbonizacija, kriza COVID-a, digitalizacija, kao i promjena obrazovnih i radnih zahtjeva. Svi ti izazovi zahtijevaju hitan i ambiciozan odgovor, a upravo će nam nova financijska omotnica u tome pomoći. Programiranje operativnih programa prema Europskoj komisiji teče sukladno njihovim pravilima. U finalnoj smo fazi programiranja, već sredinom iduće godine očekujemo raspisivanje prvih poziva, a paralelno s time počinjemo i s korištenjem sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru kojeg nam je dostupno 6,3 milijarde eura.

No, nismo čekali prekriženih ruku nova sredstva već smo u međuvremenu iskoristili mogućnosti iz instrumenta nove generacije za oporavak i koheziju – REACT-EU te već početkom ove godine doprogramirali razdoblje od 2014. do 2020. i za 150 milijuna eura odmah raspisali poziv za industrijsku zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačke industrije. Ta sredstva su već i plasirana, neki su ugovori već potpisani, a do kraja ove godine planiramo potpisivanje svih preostalih ugovora.

Europska je komisija zadala određene smjerove i ciljeve, a sukladno tome, plan je sva ova sredstva uložiti u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, u nužne reforme obrazovnog sustava kao i u zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, daljnji razvoj i kvalitetu javno dostupnih usluga, digitalizaciju te praćenje svih europskih i globalnih trendova koji nas čekaju u sljedećim desetljećima. Osim toga, ulaganje u ljudske kapacitete je sigurno nešto što je potrebno da bismo kvalitetno i adekvatno mogli iskoristit sve nove prilike i mogućnosti.

Što znači vijest da će svi gradovi koji su središta županija ubuduće moći koristiti sredstva iz Mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja? Što trebaju učiniti da bi se uključili u taj program?

– Prilikom programiranja novog financijskog razdoblja, upravo vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo prošlo financijsko razdoblje i to kroz uspostavu sasvim novog Integriranog teritorijalnog programa kojim će se omogućiti objavljivanje javnih poziva za svaku regiju posebno. Ono što bih željela posebno istaknuti, a spomenula sam i ranije, jest to da smo u novom programskom razdoblju, upravo poučeni iskustvom pet slavonskih županija, stavili naglasak na teritorijalni pristup ulaganjima i jačanje regionalne konkurentnosti.

Upravo radi poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja kreirali smo Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko-planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem koji su prepoznati kao pokretači razvoja.

Za industrijsku tranziciju regija alocirano je ukupno 400 milijuna eura, a glavnina bit će usmjerena na jačanje prioritetnih niša u okviru regionalnih lanaca vrijednosti s naglaskom na aktivnosti koje pokazuju potencijal za otkrivanje tehnoloških i tržišnih mogućnosti i prelijevanje učinka na ostale dijelove Hrvatske i EU ekonomije i imaju ekonomiju razmjera, tj. uključuju veći broj dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Osim toga, regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja s dosadašnjih osam na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. To znači da će ova 22 grada imati svoje zasebne alokacije iz fondova Europske unije kako bi tim sredstvima bili pokretači razvoja u svojim županijama.

Kako to da ste odlučili financirati industrijsku tranziciju jadranskog dijela Hrvatske? U kojoj će se mjeri i privatni poduzetnici moći uključiti u taj program?

– Uz svo poštovanje i važnost turizma, bez industrije nema bogatog društva. Danas su to ove industrije kao što je ICT, industrija zdravlja, farmaceutika ili proizvodnja energije. Planovi industrijske tranzicije reforma je u vođenju regionalne politike koja je, rekla bih, odrađena u tišini. Oni su rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske, a kojima se nastoji staviti naglasak na one sektore koji mogu biti zamašnjak razvoja Jadranske Hrvatske. U toj regiji smo prepoznali potencijale i mapirali institucije, fakultete, privatne poduzetnike… koji mogu biti ili već jesu nositelji industrijske tranzicije.

U okviru Plana za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske alocirano je novih oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna, kroz koje će se ubuduće raspisivati pozivi samo za poduzetnike s područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

Planom industrijske tranzicije osigurat ćemo aktivaciju sektorskih potencijala te iskoristiti globalne impulse kao što su plovila budućnosti, pametno ribarstvo i akvakultura, zdravstveni i wellness turizam, farmaceutika budućnosti, IT rješenja i proizvodne tehnologije i modeli za industriju 4.0 i pametnu poljoprivredu, zelena gradnja i eko proizvodi od drva, zelene tehnologije za energiju i održivi razvoj, audio-vizualna i filmska industrija kao i gaming-industrija video igrica. Planom industrijske tranzicije omogućit ćemo prilagodbu tehnološkim promjenama te podići standard življenja i kvalitetu života u Jadranskoj Hrvatskoj.

Koliko je uhićenje bivše ministrice regionalnog razvoja Gabrijele Žalac i bivšeg ravnatelja agencije za financiranje i ugovaranje Tomislava Petrica naškodilo radu vašeg Ministarstva i korištenju europskog novca?

– Fondovi Europske unije najvažnija su razvojna poluga Hrvatske i stoga nam je važno da se čim prije sve razjasni. U cijelom sustavu radi toliko stručnih, vrijednih ljudi kojima u ovom trenutku trebamo pružiti povjerenje i podršku da normalno nastave raditi sa svojim poslom i to kao najodgovornija u ovom trenutku i radim. Pred nama je izazovno razdoblje jer završava jedna financijska perspektiva i u isto vrijeme počinje nova tako da smo svi usmjereni na izvršavanje svih obaveza i postizanje što boljih rezultata.

Pravosudna tijela su neovisna i rade svoj posao na koji mi ne možemo niti želimo utjecati, ali zato možemo savjesno i odgovorno nastaviti posao koji nam je povjeren i koji potražuje punu predanost kako bismo iskoristili svaki euro koji nam je na raspolaganju. Na tom našem putu, korisnici bespovratnih sredstava Europske Unije su najvažnija karika i u suradnji s njima ispunit ćemo sve što smo si zadali, a to je biti uspješna država članica Europske unije.

Koliko je sredstava Hrvatska dosad morala vratiti u europski proračun zbog nepravilnosti?

– Prije svega, kada govorimo o napravilnostima rekla bih kako nije svaka nepravilnost i sumnja u počinjenje kaznenih djela. Često puta naši korisnici, s obzirom na to da dosad nisu imali iskustva u povlačenju europskih sredstava, znaju napraviti pogreške koje se tretiraju kao nepravilnosti i ta sredstva ne mogu povlačiti iz fondova Europske unije već oni sami snose te troškove, a novac koji je bio namijenjen njima se preraspodjeljuje i ponovo se koristi na drugim javnim pozivima.

Istaknula bih svakako da je Hrvatska do sada ugovorila projekte u vrijednosti od 13,2 milijardi eura, odnosno 123 posto dodijeljenih sredstava čime ćemo osigurati da se sva dodijeljena sredstva iskoriste te da niti jedan euro ne propadne i da se ne vrati u proračun Europske unije.

R.I. /Foto: hrt


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •