U posljednjih deset godina broj zaposlenih u Hrvatskoj kontinuirano raste. Prema službenim podacima DZS‑a za siječanj svake godine, zaposlenost je porasla s 1.36 milijuna u 2016. na 1.73 milijuna u 2026. To je povećanje od više od 340 tisuća zaposlenih.
Podacima o rekordnoj zaposlenosti nedavno se pohvalio i premijer Plenković, a informacija je objavljena i stranicama Vlade.
U siječnju je u Hrvatskoj bilo 1.735.230 zaposlenih, a od toga 792 300 čine žene, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je 0,8 posto manje nego mjesec ranije, a 0,6 posto više nego u siječnju lani.
U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.476.487 osoba, što je za 10.800 ili 0,7 posto manje nego mjesec dana prije.
Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja 2026. bilo 209.554 zaposlena, što je za 2572 ili 1,2 posto manje nego u prosincu prošle godine.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći za 1,6 posto. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika krajem siječnja je bilo 17.802, za 87 ili 0,5 posto manje na mjesečnoj razini, dok je godišnjoj zabilježen rast za 0,6 posto.
Na godišnjoj razini najveći postotni rast u obrazovanju
Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini daleko najveći pad broja zaposlenih, za 11,4 posto, registriran u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, u kojoj je tako krajem siječnja bilo 87.544 zaposlena.
Prema službenim podacima DZS‑a za siječanj svake godine, zaposlenost je u 10 godina porasla s 1.36 milijuna u 2016. na 1.73 milijuna u 2026. To je povećanje od više od 340 tisuća zaposlenih.
S padom od pet posto slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje su tako u siječnju brojale 57.101 radnika. Broj zaposlenih u izdavačkim djelatnostima, djelatnostima emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja pao je za 2,2 posto, na 10.249, u ostalim uslužnim djelatnostima za dva posto, na 29.265.
S druge strane, blagi rast broja zaposlenih na mjesečnoj razini zabilježilo je deset djelatnosti, a najviše građevinarstvo, za 1,4 posto, na 127.983, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, za 1,3 posto, na 35.794.
Od ukupno 20 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 14 je krajem siječnja ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u obrazovanju, za 3,3 posto, na 134.051. S 2,6 posto slijedi građevinarstvo, pa s 2,4 posto djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, koje su u siječnju brojale 115.066 zaposlenika, dok s 3826 radnika i rastom za 2,3 posto slijedi rudarstvo i vađenje.
Primat u prerađivačkoj industriji
Kada je riječ o padu broja zaposlenih na godišnjoj razini, s 5,8 posto prednjače izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja. S padom od 3,5 posto slijedi prerađivačka industrija, koja je tako na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca brojala 224. 011 radnika.
No i unatoč padu, prerađivačka industrija je opet preuzela primat po broju zaposlenih, a s obzirom i da se od siječnja ove godine podaci iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2025., čija je struktura ponešto različita u odnosu na NKD 2007.
S padom od 2,8 posto i 24.583 zaposlenih slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, pa administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje na godišnjoj razini bilježe dva posto manje zaposlenih. Druga djelatnost po broju radnika je trgovina na veliko i na malo, koja je u siječnju brojala 221.457 zaposlenih, uz rast na mjesečnoj razini za 0,7 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto, pokazuje DZS-ova statistika.
Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini veći za 5,3 tisuće
Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječnja 2026. u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 87.935 nezaposlenih, što je za 5310 osoba ili 6,4 posto više u odnosu na lanjski prosinac.
Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u siječnju je tako iznosila 4,9 posto, što je za 0,3 postotna boda više nego u prosincu 2025. godine, pokazuju podaci DZS-a. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 9,7 posto.
Hina/Foto: gov.hr/dzs
