Tijekom odabira novog glavnog državnog odvjetnika 2024. godine s potpunim je pravom stavljen poseban akcent na poštivanje načela presumpcije nevinosti, a o čemu je više pitanja kandidatima za glavnog državnog odvjetnika postavljeno od strane saborskih zastupnika.
Ivan Turudić je kao kandidat za glavnog državnog odvjetnika, odgovarajući pred Hrvatskim saborom na zastupničko pitanje Krunoslava Katičića te i više ostalih saborskih zastupnika istaknuo kako će kao glavni državni odvjetnik posebnu pažnju staviti na poštivanje načela presumpcije nevinosti.
Dosadašnja nezakonita i protuustavna praksa tužitelja koji su u proteklih 15-ak godina za vrijeme trajanja istražnih i kaznenih postupaka prakticirali unaprijed u javnosti optuživati i osuđivati osobe koje su bile predmetom istraga i optužnica, a čime su isti s pozicije moći kao službene osobe DORH-a i USKOK-a narušavali pravnu sigurnost i temeljna prava i načela zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom, prekinuta je odlukom glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića iz 2024. godine kojom su zabranjeni istupi u javnosti zamjenicima državnih odvjetnika.
No, istupi u javnosti od strane predstavnika zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti, a kojima se unaprijed optužuje i osuđuje osobe koje su predmetom istraga i optužnica, i zakonom su zabranjeni jer se takvim postupanjem krše temeljna načela trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti o čemu je Europski sud za ljudska prava zauzeo pravno stajalište te po tom pitanju donio i više presuda zbog kojih su države članice EU čiji su predstavnici zakonodavne izvršne i pravosudne vlasti kršili načelo presumpcije nevinosti, snosile i odgovornost za nastalu štetu.
Što se tiče gospodarskih kaznenih djela koja predstavljaju posebnu točku interesa javnosti Republike Hrvatske, Europski sud za ljudska prava priznao je potrebu poštivanja prava javnosti da bude informirana od samog početka procesa. Međutim, to ne može opravdati navode da je optuženik nedvojbeno počinio kazneno djelo, pogotovo kada je riječ o izjavama najviših državnih službenika kao što je to primjerice bilo u slučaju Peša.
Iako je odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, a kojom se za vrijeme trajanja postupaka zabranjuje u javnosti zamjenicima državnih odvjetnika iznositi svoje stavove, mišljenja i zaključke vezane uz konkretne predmete, bio prvi pozitivan iskorak ka uspostavi pravne države i poštivanja načela presumpcije nevinosti kao jednog od temeljnih načela na kojima počiva svaka uređena pravna država, taj pozitivan iskorak se očekuje i od svih ostalih predstavnika državne, pravosudne i zakonodavne vlasti koji su vrlo često krajnje neodgovorno te bez ikakve zadrške pred cjelokupnom javnosti unaprijed optuživali pa čak i unaprijed osuđivali osobe protiv kojih su bili u tijeku istražni ili kazneni postupci, a nakon čega su te unaprijed u javnosti optuživane i osuđivane osobe po završetku postupaka oslobođene od bilo kakve odgovornosti, a kao što je to primjerice u slučaju kaznenog predmeta tzv. „HPB Bankomat“ koji je u srpnju 2025. pravomoćno okončan oslobađajućom presudom u odnosu na sve optužene u tom predmetu.
Kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ i projekt Fantasyland Šmidhen je u proteklih 15 godina bio više puta tema i na sjednicama Hrvatskog sabora koje su javno prenošene od strane medija na nacionalnoj razini. Svoje komentare vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku davali su ne samo brojni saborski zastupnici već i predstavnici izvršne i pravosudne vlasti, pa tako između ostalih tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, tadašnji predsjednik Upravnog vijeća CERP-a, ministar u Ministarstvu državne imovine i član Vlade RH Goran Marić, bivši gradonačelnik Grada Samobora i saborski zastupnik Krešo Beljak, saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto, ministar financija i član Vlade RH Slavko Linić te mnogi drugi.
Na pitanje maxportala tko je sve tijekom postupka tzv. „HPB Bankomat“ kršio načelo presumpcije nevinosti u odnosu na optužene, a sada oslobođene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, Slaven Čolak odgovara:
„Načelo presumpcije nevinosti temeljno je načelo zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom. U Republici Hrvatskoj presumpciju nevinosti svakodnevno krše i mediji, i predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti. Tijekom proteklih 16 godina, vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“ i u tom predmetu optužene/okrivljene osobe, brojni su primjeri kršenja načela trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti od strane predstavnika zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti. Oni koji krše načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti s pozicije moći, a pri tome mislim na neodgovorne državne dužnosnike i političare, državne odvjetnike i njihove zamjenike, trebaju biti sankcionirani.
U uređenim pravnim državama, kojima bi i RH kao punopravna članica EU trebala pripadati, nedopustivo je primjerice nezakonito postupanje bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana koji je prilikom davanja Izvješća o radu državnih odvjetništava u ožujku 2018.g. pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednici koja je javno prenošena od TV kuća lažno prikazivao kako je „tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB bankomat“ s pravom dobila državnoodvjetničku nagradu“ čime je isti s najviše pozicije moći kao glavni državni odvjetnik vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela pravne države koje je zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Također, nedopustivo je i primjerice nezakonito postupanje Karoline Vidović Krišto koja je u više navrata tijekom proteklih godina s pozicije saborske zastupnice i članice Odbora za pravosuđe pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti na sjednicama koje su javno prenošene od TV kuća, zatim pred Hrvatskim saborom – Odborom za pravosuđe te u više navrata putem medija bez ikakve zakonske i pravne osnove preuzela ulogu suda te unaprijed bez ijedne zadrške proglasila krivima optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te ih čak javno i osudila čime je ista s pozicije moći kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe vršila nedopušten pritisak u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršila načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom kvalificirajući optužene u tom predmetu kao kriminalce, a da pri tome niti na sjednici Sabora, niti na sjednici Odbora za pravosuđe nije dobila ni opomenu, što upućuje da su se prisutni predstavnici zakonodavne vlasti slagali sa izrečenim.
Dana 21.09.2021. kao tada optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uputio sam putem punomoćnika odvjetničkog društva Matić i partneri podnesak predsjedniku Odbora za pravosuđe i svim ostalim nadležnim i relevantnim institucijama RH kojim je zatraženo da se sankcionira takvo nezakonito postupanje saborske zastupnice Karoline Vidović Krišto uz javnu ispriku za nezakonito postupanje kojim je ista dana 09. rujna 2021. pred Hrvatskim saborom – Odborom za pravosuđe i cjelokupnom hrvatskom javnosti bez ikakve zakonske i pravne osnove izvršila nedopušten pritisak na hrvatsko pravosuđe kvalificirajući optužene stranke u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ kao već unaprijed osuđene čime su grubo povrijeđena temeljna načela Ustava RH, između ostalih načelo presumpcije nevinosti i načelo trodiobe vlasti, a sve to učinjeno i uz prešutnu podršku i odobrenje svih članova Odbora za pravosuđe koji na takvo nezakonito postupanje Karoline Vidović Krišto nisu niti jednom riječju reagirali, pa čak niti nakon što su zaprimili moj podnesak putem odvjetnika dana 21.09.2021. kojim je zatražena javna isprika.
Rezultat takvog nezakonitog postupanja Odbora za pravosuđe i Karoline Vidović Krišto koje nije sankcionirano od strane nadležnih ( a nečinjenje također predstavlja nezakonito postupanje) imao je za posljedicu da je Karolina Vidović Krišto kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe nastavila i sa daljnjim nezakonitim postupanjima, pa je tako primjerice i dana 17.01.2024., prilikom saslušavanja gdina. Ivana Turudića kao kandidata za glavnog državnog odvjetnika, optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ unaprijed bez ijedne zadrške proglasila krivima te ih čak javno i osudila, što je također prošlo bez ikakvih sankcija i reakcija nadležnih, a što je nadalje za posljedicu imalo da je ista nastavila identično nezakonito postupanje u svojim javnim objavama i nakon što je dana 11. srpnja 2025. donijeta pravomoćna oslobađajuća presuda Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ kojom su svi optuženi pravomoćno oslobođeni od svih optužbi.
Nadalje, nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2013. godine stavila zabilježbu na imovinu Hrvatske poštanske banke radi osiguranja sudskih sporova radi naknade štete i spriječila pokušaj prodaje u bescjenje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu, Slavko Linić je tada s pozicije ministra financija i člana Vlade RH istupao u svim medijima te me javno optužio i osudio pred cjelokupnom hrvatskom javnosti navodeći kako je od strane mene i društava Fantazija projekt i dr. „zloupotrebljavana vlast da bi se došlo do kredita u HPB-a,…“ čime je Slavko Linić s pozicije moći kao ministar financija i član Vlade RH vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet tzv. „HPB Bankomat“ koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo trodiobe vlasti i načelo presumpcije nevinosti kao temeljnih načela pravne države koja su zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom, itd.
Takvim nezakonitim i krajnje neodgovornim postupanjem pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti na najgrublji mogući način narušavaju se pravna sigurnost i temeljna prava optuženih, odnosno okrivljenih, u ovom konkretnom slučaju predmeta tzv. „HPB Bankomat“ sada pravomoćno oslobođenih osoba koje su godinama diskreditirane u javnosti bez ikakve zakonske i pravne osnove.
U konačnici, takvo neodgovorno postupanje pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti posljedično nosi i štetu koju će u konačnici snositi Republika Hrvatska, odnosno svi njeni građani.
Realizacija projekta Fantasyland Šmidhen zaustavljena je još u prosincu 2009.g. pokretanjem iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. “HPB Bankomat” predmetom kojeg je između ostalog projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja na nekretninama upisanim na zemljište Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja, itd. Predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine te član Vlade RH Goran Marić odgovarajući na zastupničko pitanje tadašnjeg gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka pred Hrvatskim saborom dana 17.01.2018. javno je istaknuo da se bez epiloga kaznenih postupaka ne može znati sudbina projekta Fantasyland u Samoboru, slijedom čega je isti i javno priznao svjesno i s namjerom opstruiranje realizacije projekta Fantasyland do okončanja kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“.
Slijedom sada pravomoćno okončanog iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su dana 10. srpnja 2025. nakon više od 15 godina trajanja svi optuženi u tom predmetu pravomoćno oslobođeni svih optužbi, a sve to nakon kontinuiranog višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba, Hrvatskog fonda za privatizaciju te njihovih odgovornih osoba, Hrvatske poštanske banke d.d. te njenih odgovornih osoba, kao i ostalih nadležnih državnih i pravosudnih instanci RH koji su zajednički 2009. godine pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ čijim je pokretanjem i ustrajnim vođenjem tijekom razdoblja 2009. -2025. godine u potpunosti zaustavljena i onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru i više ostalih projekata te prouzročena enormna materijalna šteta Slavenu Čolaku i društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. te imateljima poslovnih udjela u društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. ( a koja šteta još uvijek traje i sukladno procjenama ovlaštenih revizorskih i procjeniteljskih tvrtki za proteklo razdoblje od 16 godina premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a), pred nadležnim instancama RH i Europske unije biti će poduzete odgovarajuće pravne radnje radi naknade štete protiv HPB d.d., HFP-a i njegovih pravnih sljednika te Republike Hrvatske.
I prethodno navedena nezakonita postupanja Hrvatskog sabora – Odbora za pravosuđe i Karoline Vidović Krišto, DORH-a i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, Vlade RH i ministra Slavka Linića, kao i svih ostalih koji su kao predstavnici zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti javno istupali nanoseći štetu Slavenu Čolaku i projektu Fantasyland, biti će sastavnim dijelom tih postupaka koji će biti pokrenuti pred nadležnim instancama RH i Europske unije.“
- Video zapis sa saslušanja Ivana Turudića u Hrvatskom saboru – Odbor za pravosuđe 7. siječnja 2024.:
Usporedba Podravka – Fantasyland: Učinak pozitvnih vijesti je velik, negativnih još veći
Hrvatski mediji su u srpnju 2024. objavili brojne članke o tome kako je pozitivna vijest o Podravkinoj kupnji Fortenovinog agrara s Beljem, kao najsjajnijom zvijezdom, u roku od samo 45 minuta podigla tržišnu vrijednost Podravke za 50 milijuna EUR-a. Investitori na Zagrebačkoj burzi očito su u dobrom raspoloženju dočekali vijest da Podravka preuzima Fortenovin agrar s Beljem kao najsjajnijom zvijezdom, objavljeno je 2024. na Danica.hr.
- Video zapis o davanju Izvješća o radu DORH-a pred Hrvatskim saborom u travnju 2018. (Dinko Cvitan – Ivan Vilibor Sinčić):
Podravka i Fortenova grupa potpisale su u petak ugovor o kupnji poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe kojeg čine Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Energija Gradec, Belje-Agro Vet i Felix, a transakcija je vrijedna 333 milijuna eura, izvijestili su 2024. iz Podravke. Slobodna Dalmacija objavila je 12. srpnja 2024. godine veliki članak pod naslovom „Vrijednost domaće tvrtke u 45 minuta narasla za 50 milijuna eura. Sve se dogodilo nakon što se pročula velika vijest….“
„Nakon obustave trgovanja danas u 9 ujutro i ponovnog puštanja u ‘promet’ u 11.15 sati, dionica Podravke vrlo je brzo s jučerašnjih 160 eura skočila na 167 eura uz rast veći od 6 posto. Promet je do 12 sati bio blizu 90.000 eura. To, de facto, znači kako je tržišna vrijednost cijele Podravke u tih 45 minuta narasla za čak 50 milijuna eura“, objavila je 2024. Slobodna Dalmacija.
U sjeni ovog rijetkog fenomena u Hrvatskoj, ipak se moramo zapitati je li netko spreman tako promptno izračunati enormne izgubljene vrijednosti rušenjem kompanija koje su bile perspektivne a čiji su vlasnici i njihove tvrtke uništeni procesima koji su trajali u pravilu više od desetljeća. Što da je npr. neka od tih kompanija doživjela normalan razvoj, rast i izlazak na burzu koji bi omogućio daljnji rast a tržištu kapitala produbljivanje jer je trenutno plitko i beznačajno u odnosu na to kakvo je moglo biti.
Imamo li tu “dežurne” matematičare? Ukratko, kada bismo zbrojili sve te kompanije u zadnjih 20 godina koje su pometene, govorimo o milijardama, eura, ne kuna. I to je isto nacionalno bogatstvo koje je istrgnuto iz procesa razvoja, ali koje se i nadalje može i mora pokrenuti.
Nesporno je kako pozitivna vijest u medijima ima itekako velike pozitivne učinke koji direktno utječu na rast vrijednosti dionica ili poslovnih udjela tvrtki koje su predmetom pozitivnih vijesti. Pozitivna vijest o kupnji Fortenovinog agrara automatski je utjecala na povećanje vrijednost cijele Podravke za 50 milijuna EUR-a.
Međutim, nesporno je i da negativna vijest ima višestruke negativne učinke po investitore i njihove projekte, osobito u slučajevima kada su investitori i njihovi projekti neosnovano godinama izloženi medijskom linču i progonu neviđenih razmjera.
Komparacije radi, pozitivna vijest u samo 45 minuta povećala je vrijednost Podravke za 50 milijuna EUR-a, a kolika je šteta nastala investitoru Slavenu Čolaku i grupaciji Fantasyland iz Samobora u proteklih 15 godina, to tek treba utvrditi. No prema procjenama vještaka i revizorskih tvrtki ta šteta za proteklo razdoblje od 16 godina je veća od 1,6 milijardi EUR-a.
Sasvim logično, 45 minuta je ipak zanemarivo vrijeme u odnosu na 16 godina kao što je to slučaj kaznenog postupka „HPB Bankomat“ čijim je pokretanjem i ustrajnim vođenjem više od 16 godina onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru.
U svakom slučaju, učinak pozitivnih vijesti je velik, a negativnih još i veći.
M.M. /Foto: Press
