Ovogodišnje mainstream medijsko izvještavanje o tijeku turističke sezone, kao i o hrvatskom turizmu općenito, nastavlja dobro utabanim stazama – predviđali su katastrofu.
Propast, podbačaj, turisti bježe ih Hrvatske, turistička rupa, crno nam se piše, Nijemci odustali od Jadrana, sve nam dolazi na naplatu itd., samo su neki od standardnih opisa koji se godinama ponavljaju, piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab i citara naslove hrvatskih medija.
Vidite,, primjerice, zadnji tekst na ovu temu s ironičnim naslovom „Kolaps hrvatskoga turizma: sve nam je došlo na naplatu!“, ili „Kako nije propala još jedna turistička godina“, ili pak klasik „Neshvaćeni turizam“).
Drugim riječima, baš kao u Oliverovom klasiku, možemo reći kako u medijskom izvještavanju o turizmu i ove godine Ništa nova, ništa nova! (eto barem dobrog prijedloga za glazbenu podlogu dok čitate naredne retke).
Pogledajmo kratki rezime nekih naslova koje smo mogli čitati posljednjih dana:
-
- „NIJEMCI ODUSTALI OD JADRANA Ako je suditi po svibnju, crno nam se piše. Brojke su dramatično pale, a najveći šok stigao je iz – Njemačke!“ (Jutarnji.hr, 11. lipnja)
- „Britanski tabloid tvrdi da turisti masovno bježe iz Hrvatske: ‘Solarij je drastično poskupio’“ (tportal.hr, 8. lipnja)
- „CRNA SVIBANJSKA RUPA Manje je dolazaka, a najveći udarac stigao iz Njemačke! U ovom dijelu Hrvatske manje ih je čak 60 posto“ (Večernji.hr, 11. lipnja)
- „CIJENE RASTU, POTROŠNJA PADA Strani turisti razočarani ljetovanjem u Hrvatskoj: ‘Imam osjećaj da samo žele da im pošaljem novac i ostanem kod kuće’“ (Večernji.hr, 8. lipnja)
- „Hrvatskoj prijeti velika katastrofa, događa se nešto što se godinama ne pamti“ (hr, 19. lipnja)
- „Šokantno – 14 % manje noćenja – može li hrvatski turizam preživjeti ovu sezonu?“ (com, 13. lipnja)
Za komentar se potom traže ekonomski analitičari koji će spremno potvrditi kako su se tmurni oblaci zbilja nadvili nad hrvatskim turizmom. Primjerice:
-
- „Bogatiji gosti neće doći kod nas jer nemaju kamo doći, mi nemamo tu turističku infrastrukturu, a za naše stalne goste je preskupo. Onda ti turisti idu u Crnu Goru, Grčku, Albaniju. Gubimo goste, a nismo stvorili uvjete za nove.“ (Ljubo Jurčić, 10. lipnja)
- „Teško je prognozirati, ali ja sam uvjeren da će ova sezona biti lošija od prošle.“ (Damir Novotny, 15. lipnja)
Sve je to toliko smiješno – jer je toliko puta već viđeno – da ne zaslužuje posebnu pozornost. Ipak, ljudima koji nemaju iskustva s turizmom valja ponekad i neke osnove objasniti, poput onih da raspored blagdana značajno utječe na oscilaciju turističkih noćenja. Tako sam, između ostaloga, na društvenim mrežama napisao i sljedeće:
„Hrvatska je obiteljska destinacija i raspored školskih praznika na našim emitivnim tržištima glavni je razlog zašto se ne mogu turistički pokazatelji uspoređivati „dan na dan“ s prošlom godinom. Odnosno, može, ali onda to izgleda baš ovako kako jest svake godine u našim medijima.
Da se vratimo na blagdan Duhova i zašto je on toliko važan za hrvatski turizam. Prvo, u mnogim zemljama (Hrvatska nije među njima) dan poslije Duhova je neradni (Duhovski ponedjeljak).
Dakle, govorimo o produženom vikendu. Nadalje, gotovo sve njemačke pokrajine dodaju još barem jedan dan kada se ne ide u školu (utorak), što znači da je vikend još “produženiji”. I sad najvažnije: u dvije južne njemačke pokrajine, Bavarska i Baden‑Württemberg, odakle dolazi daleko najviše njemačkih turista u Hrvatsku, čitava 2 tjedna nakon Duhova traju školski praznici! Tako su prošle godine njihovi školski praznici trajali gotovo čitavu drugu polovicu svibnja, a ove godine su tek sad počeli.
Da skratim, odnosno da zaključim s jednom prognozom: ovogodišnji turistički lipanj će biti brutalno bolji prošlogodišnjeg lipnja!“
Nije dugo trebalo proći, i već smo dobili prvo „prolazno vrijeme“ za lipanj: „Njemački turisti u prva dva tjedna zabilježili skok od čak 80 posto“.
Rekordna sezona
Prema riječima ministra turizma, ukupno je u prvih 15 dana lipnja bilo 20 posto više turističkih noćenja nego u istom razdoblju lani. Valja pričekati detaljnu statistiku za cijeli mjesec (ukupni porast neće biti u rangu kao za prva dva tjedna, Duhovi su bili 8. lipnja), no prilično je jasno da zbilja idemo u smjeru rekordnog turističkog lipnja, a time i rekordne turističke predsezone.
Dakle, dežurni katastrofičari opet u – ništa.
A zašto bi rekordni turistički lipanj značio i rekordnu predsezonu? Zato što se u lipnju ostvari više turističkih noćenja nego u prvih 5 mjeseci zajedno. Dakle, ako je u prvih pet mjeseci ove godine bilo 5-6 posto manje turističkih noćenja, dovoljan je isti postotni porast u lipnju da ukupne rezultate za prvih šest mjeseci godine odvede u plus. A kao što vidimo, taj će porast biti i puno veći. Stoga, već je sada moguće tvrditi kako je ovogodišnja turistička predsezona bila – rekordna!
Zaključak je to koji je u potpunom neskladu s napisima medija. No, kao što smo rekli na početku teksta, to je već postalo pravilo, a ne iznimka.
Idemo sada malo i na financijske pokazatelje, a ne samo fizičke. Nismo li odavno rekli kako ne želimo masovni turizam; bitno je koliko zaradimo od turizma, a ne koliko turističkih dolazaka i noćenja imamo? Pogledajmo stoga podatke iz sustava fiskalizacije koji se ažuriraju na dnevnoj razini.
Turisti trošili više unatoč rastu cijena
U lipnju je uistinu došlo do velikog rasta broja i iznosa fiskaliziranih računa u djelatnosti Smještaja i ugostiteljstva (I). Podaci zaključno s 24.6. pokazuju kako je broj fiskaliziranih računa u turizmu porastao za 9,3%, a iznos fiskaliziranih računa za čak 22,4% u usporedbi s istim lipanjskim razdobljem lani. Značajno veći rast iznosa od samog broja računa u velikoj je mjeri rezultat viših cijena.
Podatke o inflaciji za lipanj još nemamo, no podaci za svibanj pokazuju da je podindeks potrošačkih cijena Restorani i hoteli porastao za 9% u odnosu na lanjski svibanj, stoga nam to može biti okvirni orijentir ovogodišnjeg rasta cijena u turizmu. Kako god, dosadašnja lipanjska potrošnja u turizmu je ništa manje nego – senzacionalna.
Pogledajmo još i potrošnju za cijeli dosadašnji dio godine. Broj računa u prvih 6 mjeseci ove godine u djelatnosti G porastao je za 2,9%, a iznos fiskaliziranih računa za 13,2%. Iznos računa porastao je čak i više od zbroja ovogodišnjeg porasta cijena (oko 9%) i broja fiskaliziranih računa (2,9%).
Drugim riječima, turisti su trošili više unatoč novom porastu cijena.
M.M. /Foto: Shutterstock
