Atentat u Marseillesu: “Ubiše me, mater im je..m”

9 listopada, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević ubijen je na današnji dan 1934. u francuskom Marseillesu. Ubio ga je Bugarin   Veličko Georgijev Kerin, poznat pod nadimkom Vlada Šofer. Bio je to prvi atentat koji su snimile kamere.



Bio je utorak, 9. listopada 1934.  Francuski lučki grad Marseilles, 16 sati i 20 minuta. Svečana povorka, mnoštvo ljudi koji kliču i pozdravljaju jugoslavenskog kralja koji je nešto ranije stigao na razaraču Dubrovnik.

U automobilu se vozi kralj Aleksandar Karađorđević, francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou te član francuskog Vrhovnog ratnog vijeća general Alphonse Joseph Georges. Povorka lagano prolazi avenijom Canebiere, glavnom ulicom u Marseilleu.

Odjednom se začuju povici na francuskom „Živio kralj“, a iz gomile istrčava muškarac s bijelim šeširom na glavi i buketom cvijeća u ruci. Zakoračio je na bočnu papučicu automobila i iz buketa cvijeća izvukao pištolj Mauser C 96.

Tri metka ispaljuje u kralja. Pukovnik Piole, koji je bio najbliži događaju, s konja sabljom ubojicu obara na zemlju. Atentator i u padu, sa zemlje, nastavlja pucati na sve oko sebe. Dva policajca ispaljuju potom nekoliko hitaca u atentatora.

‘Je.. im mater, ubiše me..’

Aleksandar Karađorđević bio je mrtav. Navodno su mu posljednje riječi bile: ‘Čuvajte mi Jugoslaviju’. Bar su tako nakon atentata pisale francuske novine.

No vjerojatnije je kralj na izdisaju rekao: “Je… im mater, ubiše me..”

Kralj je ležao nepomičan na zadnjem sjedištu automobila, ministar Barthou je bio pogođen u desnu nadlakticu, a general Georges pogođen s više zrna u prsni koš, nadlakticu i trbuh. Zbog gužve na ulici, automobil s ranjenim kraljem išao je sporo do policijske postaje, gdje je kralju pružena medicinska pomoć.

Međutim, liječnici ništa nisu mogli učiniti jer rane su bile smrtonosne. Nekoliko minuta poslije 17 sati kralj Aleksandar izdahnuo je ne dolazeći svijesti. .

Ranjeni ministar Louis Barthou je prebačen u operacijsku salu bolnice Božji dom, gdje je izdahnuo u 17 sati i 40 minuta nakon neadekvatne medicinske pomoći. Nekoliko desetljeća kasnije utvrđeno je da je francuski ministar bio žrtva zalutalog metka što ga je ispalio jedan francuski policajac, ciljajući Černozemskog.

Iskusni strijelac

Atentat su zajedno organizirali ustaše i makedonska revolucionarna organizacija VMRO, koje su težile stvaranju neovisne Hrvatske i Makedonije. U atentat su bile umiješane i pojedine strane sile, u prvom redu Mussolinijeva Italija, koja je imala teritorijalne pretenzije prema Jugoslaviji, odnosno njezinoj jadranskoj obali.

Atentator Veličko Georgijev Kerin, poznat pod pseudonimom Vlado Černozemski ( jer je predavao “černoj zemlji” one koje je VMRO osudio na smrt) i nadimkom Vlada Šofer (jer je radio kao vozač vođe VMRO-a) bio je iskusan strijelac.

Kraljev put u Marseilles je dogovoren još u lipnju, a pozvao ga je ministar vanjskih poslova Louis Barthou. Jugoslavenska tajna služba saznala je za pripremu atentata, ali je tvrdoglavi kralj odbio odgoditi putovanje.

Lijes sa tijelom ubijenog kralja prebačen je brodom “Dubrovnik” do Splita, odakle je specijalnim vlakom transportiran preko Zagreba u Beograd.

Pokopan je u Memorijalnoj crkvi sv. Đorđa koju je dao sagraditi njegov otac. Naslijedio ga je njegov najstariji sin Petar koji je tada imao tek 11 godina a čiji je namjesnik postao rođak ubijenog kralja, knez Pavle Karađorđević.

Veličko Dimitrov Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen s više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnjevnoga mnoštva, prebačen je u ured marseilleske službe sigurnosti, gdje je ostavljen i bez medicinske pomoći umro, ne izgovorivši ni jednu riječ

Kod atentatora je pronađena čehoslovačka putovnica na ime Petrus Keleman, dva pištolja, mauzer kalibra 7.62  valter, dvije bombe, busolu i 1.700 franaka. Putovnicu je 20. svibnja 1934. godine izdao čehoslovački konzulat u Zagrebu. Na desnoj ruci istetoviranu lubanju i dvije prekrižene kosti, a iznad četiri slova, ćirilicom – VMRO

Nakon ovog atentata, mnogi Makedonci, Albanci, Hrvati i protivnici diktature i monarhije su smatrali Černozemskog herojem koji je ustao protiv tiranije

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •