Bosanka Ajna jedna je od sedam žena koje Svijet slavi u 2020. godini

travanj 12, 2020 maxportal
Share Button

Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” izabrana je za jednu od sedam internacionalnih žena liderica koje treba slaviti u 2020. godini. Izbor je radila britanska agencija Shape History.



Jusić je na listi s doktoricom Shuping Wang koja je razotkrila aferu u Kini u vezi sa krvi zaraženom HIV-om, aktivisticom za borbu protiv klimatskih promjena Vanessom NakateLuluom Said Ameir koja se zalaže za prava djevojčica na pristup sanitarnim proizvodima, Leahom Sibener koja je osnova fondaciju koja traga za lijekom protiv raka, Barbarom Lee – kongresnicom koja se bori protiv upotrebe vojnih snaga bez suglasnosti u Kongresa i Ilwadom Elman koja se bori za ljudska prava u Somaliji.

“Upoznajte aktivistkinju koja ukazuje na zaboravljeni aspekt rata: djecu rođenu kao posljedica rata. Jedna od najvećih tragedija poslije rata je ta da se o nekim najosnovnijim društvenim posljedicama rijetko javno govori. Ajna Jusić je glas koji počinje prevazilaziti tu podjelu.

Rođena u BiH kao posljedica ratnog silovanja, Ajna je otkrila da je njen status kao građanke pun izazova i nesigurnosti, te je često doživljavala diskriminaciju od teškog patrijarhalnog društva.

U smjeru kazaljke na satu s gornje lijeve strane: Lulu Said Ameir, Ilwad Elman, Barbara Lee, Vanessa Nakate, Shuping Wang, Leah Sibener, Ajna Jusič

Djeca rođena kao posljedica silovanja u BiH su postala kao ‘nevidljiva djeca’ koja završavaju u sirotištima širom zemlje. Ajna je pokrenula udruženje ‘Zaboravljena djeca rata’ kako bi osnažila i obrazovala ranjive grupe društva, pomažući im da imaju proaktivnu ulogu kako bi unaprijedile svoj status.

Udruženje omogućava pristup obrazovnju, socijalnoj zaštiti i psihološku podršku, istovremeno štiteći prava marginaliziranih i ranjivih grupa ljudi”, piše Shape History.

U razgovoru za Klix.ba Ajna je ispričala da se i sama iznenadila kada je čula za ovu nagradu jer je o njoj nije niko obavijestio. S ushićenjem nam je opisala za nju tada nevjerovatan trenutak kada shvatila da je za njeno dugogodišnje zalaganje ova značajna nagrada došla kao kruna.

“Informaciju o toj nagradi sam vidjela na Twitteru i uopće ne znam kako je započeo taj izbor ni otkud ideja da mene izaberu. Shape History je skup mnogih svjetskih organizacija koje rade nevjerojatne stvari te su između sebe napravile dogovor o navedenom izboru. Kada sam im poslala poruku zbog čega me nisu obavijestili rekli su da je ovo bilo iznenađenje u ovom teškom periodu zbog koronavirusa.

Zaista je nevjerojatna čast i sretna sam u suštini što je jedna ovakva nagrada došla u BiH jer mislim da ovaj vid priznanja može otvoriti neka nova vrata za naše Udruženje, ali će pomoći i mnogim ljudima da se odvaže i pokrenu istu priču kao i mi u BiH jer problem djece rođene zbog rata ne dešava se samo ovdje nego širom svijeta”, kazala nam je Ajna.

Udruženja “Zaboravljena djeca rata” je osnovano prije dvije godine. Do sada je okupio veliki broj ljudi koji imaju istu, ali opet različitu životnu priču i bol. Na početku izgledalo je kao da će biti teško uspjeti da se čuje za njih, ali sada je situacija sasvim drugačija.

“Sva aktivnost svodila se nekako na komunikaciju s društvom bilo nam je jako važno podići svijest na nivo da ljudi u što većem broju saznaju da smo s njima i da na taj način spriječimo bilo koju vrstu diskriminacije. Mnogo naših aktivnosti je upravo bilo fokusirano na stigmu i diskriminaciju nad preživjelim ženama. Pokrenuli smo inicijativu “Ime jednog roditelja” gdje smo pokušali i nadam se da smo na dobrom putu na izmjeni i dopuni obrazaca koji zahtijevaju ime oca kao identifikacionu stavku svakog pojedinca jer mi kao udruženje i djeca rođena zbog rata u većini slučajeva nemamo ime oca, a stalno nam se to nameće i traži”, istakla je Ajna.

U BiH je tokom rata silovano između 20.000 i 50.000 žena i upravo zbog toga što se smatraju samo brojkama nikada se nisu ohrabrile pričati o svemu onome što su preživjele.

“Mi nismo djeca mržnje već obični ljudi koji zaslužuju jednak tretman kao i ostali. Koliko god da ovaj odnos donosi psihološke poteškoće jer je iza ovog odnosa jedna velika trauma, ali ovo je s druge strane samo čisti majčinski odnos prema djetetu i obrnuto.

Ne smiju se majke osuđivati što su davale djecu na usvajanje nakon onog što su proživjele jer tada nisu imale adekvatnu podršku, ali isto tako ni odnos između moje majke i mene nije posebno drugačiji zbog toga kao što se cijeli život misli, naša povezanost je čista i iskrena”, zaključila je na kraju razgovora Ajna Jusić.

Megy M. /Foto: Shape History

 

Komentari
Share Button