Kada je to bivši hrvatski političar Božo Kovačević postao stručnjak za pitanje ratne odštete i sukcesiju vojne imovine bivše SFRJ? Osim što nema pojma o temi o kojoj govori, Božo Kovačević je i lagao.
Pitanje se nameće nakon što se na web izdanju tjednika Express pojavio članak pod naslovom „Pobuna u Srbiji: Ne damo Hrvatima odštetu“ u kojem Kovačević komentira pitanje ratne odštete Srbije prema Hrvatskoj kao žrtvi agresije.
Kovačević isto kao Lazanski
Kovačević mrtav-hladan, kao da citira Miroslava Lazanskog, konstatira da Hrvatska na to nema pravo jer, veli „stručnjak“ za ratne odštete, „većina štete koju je nanijela JNA dogodila se prije priznanja RH“.
Možemo razumjeti želju ovog bivšeg HSLS-ovog političara za medijskim eksponiranjem, ali teško možemo razumjeti neprofesionalnost autora teksta koji o ovoj stručnoj temi razgovara s osobom koji se ni na koji način kroz svoju profesionalnu političku karijeru, ministarsku i kasnije diplomatsku, nije imao dodira s složenom i vrlo stručnom temom ratne odštete ili pitanjima sukcesije vojne imovine bivše SFRJ.
Da se time nije bavio, na žalost, vidljivo je iz izjava koje je dao u spomenutom članku. Već gore citirana rečenica kako je JNA većinu štete nanijela prije priznanja državne samostalnosti RH je činjenično posve netočna.
>>> Otkrivamo tko je uništio aerodrom Željava, najskuplju nekretninu u Hrvatskoj
Spomenimo podzemnu zračnu bazu Željava koju je JNA raznijela 16. svibnja 1992. godine čija se vrijednost procjenjuje na osam (8) milijarda dolara.
Međunarodnoj javnosti je poznato da je sa Željave 7. siječnja 1992. poletio pilot JNA Emir Šišić i kraj Varaždina srušio helikopter promatra EU misije, ubivši pet osoba, četiri Talijana i jednoga Francuza.
Bombardiranje Banskih dvora
Radi se o najskupljoj nekretninu na teritoriju RH koju je uništila agresorska JNA a koja je po izračunu inženjera Dragoslava Sobotke (koji je gradio taj golemi objekt) bila vrijedna 8,5 milijarda američkih dolara. Nadalje, pop pitanju odštete za uništene nekretnine Kovačević se u rečenom članku referirao osobnom crticom iz ratnog vremena pa kaže, citiramo:
“Kada su bombardirani Banski dvori stradao je i naš stan. Sjećam se da su vlasti tražile da potpišemo da nećemo tražiti odštetu za to, jer kako nije bilo proglašeno ratno stanje, onda je RH neizravno odgovorna za naknadu štete građanima.”
Ovo sigurno nije točno, jer su tisuće drugih stanova i kuća u Hrvatskoj bili razrušeni. Svi su dobili kakvu – takvu odštetu, ali iz proračuna Republike Hrvatske. Dakle, saniranje sve te ratne štete išlo je na teret RH.
JNA je sve odnijela s Kosova
Nadalje, kada novinar neprecizno u članku spominje „sukcesiju i drugo“ na relaciji odnosa Beograd-Priština, dalje navodi „Vlasti u Prištini su izračunale da je Srbija od 1990. do 1999. na Kosovu načinila štetu od 22 milijarde eura“. Ovdje valja biti precizan: JNA je s Kosova odnijela cjelokupno naoružanje Prištinskog korpusa plus naoružanje Teritorijalne obrane SAP Kosovo.
Stanje materijalnih sredstava naoružanja i vojne opreme JNA na Kosovu, krajem 1990. godine, bilo je slijedeće:
– JNA je na prostoru Kosova u ’90-im godinama imala raspoređene snage KoV i RV i PVO.
– od snaga KoV imala je prostorno raspoređen 52. Korpus sa sjedištem u Prištini, sastava: K-da 52. K s pristožernim postrojbama: 15. pmbr u Prištini, 125. mtbr u T. Mitrovici, 549. pmtbr u Prizrenu, 52. mabr u Uroševcu, 52. map u Uroševcu, 102. mpoabr u Gnjilanu, 52. mpoap u Uroševcu, 52. lap PVO u Uroševcu, 492. larp PVO u Prištini, 52. inžp u Prištini, 52. čABHO u Prištini, 52. bv u Prištini.
Pored toga, na prostoru Kosova bila je stacionirana 202. pozadinska baza Kopnene vojske (Priština).
Od snaga RV i PVO JNA je na Kosovu imala: 492. vb (vazduhoplovnu bazu) u Prištini, 83. lap (lovačko-avijacijski puk) u Prištini i čVOJIN (četu vazduhoplovnog obavještavanja, javljanja i navođenja) u Prištini. Od objekata najznačajniji je bio aerodrom „A“ kategorije u Prištini te četiri aerodroma „C“ kategorije: Batlava, Budislavci, Đakovica i Prizren.
Od službi JNA značajnije je za spomenuti još 52. Snb (sanitetski bataljon) u Prištini te osam stacionarnih vojno – zdravstvenih ustanova diljem Kosova. Primjera radi: oklopno-mehanizirane jedinice 52. Korpusa na Kosovu imale su gotovo 300 raznih borbenih vozila (107 tenkova T-55A, 31 tenk T-34, 80 borbenih vozila pješadije BVP80 (j), itd. …).
Ukupna vrijednost oklopno-mehaniziranih jedinica JNA na Kosovu iznosila je oko 65 milijuna USD. Tako se može izračunati svaka stavka iz diobene mase JNA, koja se nalazila na Kosovu, a koju je Srbija protupravno prisvojila sebi.
Dakle, ako se primjene sukcesijski modeli razdiobe naoružanja i vojne opreme JNA, na koje se danas pozivaju Srbi i Crnogorci, tada je na teritoriju Kosova trebalo ostati materijalnih sredstava naoružanja i vojne opreme bivše JNA (i Teritorijalne obrane!) u vrijednosti od gotovo 500 milijuna USD.
Sramotno je neznanje bivšeg saborskog zastupnika i bivšeg veleposlanika RH u Moskvi.
“Srami se, veleposlaniče”
Uostalom, što očekivati od hrvatskog diplomata koji na svečanom prijemu u Moskvi, za Dan Državnosti RH, gostima servira crnogorsku rakiju, mađarski kulen, pršut i masline iz Italije, ajvar iz Makedonije, vinjak i prepečenicu iz Srbije.
Popizdila je tada na “Božin švedski stol” i potpredsjednica Vlade Željka Antunović, a tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, šokiran vođenim, burno je reagirao: “Veleposlaniče, ako nešto dobro imamo u Hrvatskoj to je pršut, kulen i sir, riba, rakija i vino. Gdje su hrvatski proizvodi?” Božo je odgovorio: “Nitko mi ih nije poslao”.
Bivši ministar mu je uzvratio: “Nije ti nitko poslao ni crnogorske ni srpske ni makedonske. Srami se, Božo”, završio je razgovor Pankretić.
Marko Marković/Foto:pxll
