Većina hrvatskih komentatora procjenjivao je kako do rata u Ukrajini neće doći, no rijetki su se usudili biti toliko rezolutni kao Jelena Jurišić.
Docentica s Hrvatskih studija je prije samo mjesec dana, za gostovanja na N1 26. siječnja, izjavila kako je mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu “apsolutno nikakva. Niti je bila, niti postoji, niti će postojati”.
Zbog najava skore invazije kritizirala je SAD i Veliku Britaniju, komentirajući kako njima “odgovara dizanje tenzija pa su glavne u stvaranju propagande”.
“Dizanje tenzija uglavnom odgovara SAD-u i Velikoj Britaniji koje su glavne u stvaranju te propagande. Blinken je bio u Ukrajini i nakon razgovora s njim je Zelenskij rekao da neće biti rata. Bio je u Berlinu pa je i tamo rečeno da neće biti rata. Sve strane u Europi govore da neće biti rata, a mi i dalje imamo SAD i Veliku Britaniju da huškaju na rat. To je ostvarivanje vlastitih ciljeva u SAD-u, nitko ne govori o najvećoj inflaciji u zadnjih 30 godina”, kazala je Jurišić.
Nakon što je Rusija Ukrajinu ipak napala, docentica je dala veliki intervju za Novosti. Kako piše portal Faktograf, u tom je istupu “netočno i neutemeljeno tumačila navodne razloge ruske invazije na Ukrajinu”.
Puno povjerenje u tvrdnje Rusije
“Zašto je prekipjelo? Teško je reći sa sigurnošću, ali čini mi se da je kap koja je prelila čašu bilo bombardiranje pobunjenih regija Donjeck i Lugansk protekli vikend. Zelenskij je, uz to, u Münchenu rekao da Ukrajina namjerava ponovo sazvati potpisnike Budimpeštanskog memoranduma, izaći iz njega, opet postati nuklearna sila i napraviti bombu za što je dobio veliki aplauz koji je trajao gotovo punu minutu”, izjavila je Jurišić za Novosti.
Kremljologininja Jurišić sve politički izanalizirala but it hasn't aged well. 🤡 pic.twitter.com/dzSBXFtW4d
— Marko Jurcic (@markojurci) February 25, 2022
Citirajući Izvještaj Specijalne misije za monitoring Ukrajine, OESS-ov dokument, snimke te BBC-jev izvještaj koji je razotkrio ruski fake news, Faktograf je detaljno obrazložio u čemu je problem s tvrdnjama Jelene Jurišić.
Docentica Hrvatskih studija očito je bez provjere dala puno povjerenje ruskim tvrdnjama, iako ovih dana primjeri objava tamošnjih medija svjedoče o propagandi neslućenih razmjera.
Citiranje Putinovih izjava
Tvrdnju docentice kako je “Zelenskij u Münchenu najavio da će Ukrajina napraviti nuklearnu bombu” jednostavno je demantirati. Taj njegov govor je snimljen i dostupan na internetu.
Tu tvrdnju o najavi ukrajinske bombe prva je, opet, izbacila Rusija. Dva dana nakon govora koji je Zelenskij održao u Münchenu, ruski predsjednik Putin je osudio navodnu ukrajinsku najavu o gradnju nuklearnog oružja.
“Znamo za izjave u kojima je bilo rečeno da Ukrajina namjerava razviti vlastita nuklearna oružja i to nisu prazne prijetnje”, citira Putinove riječi ruska državna novinska agencija TASS u izvještaju od 21. veljače. Koje je zatim preuzela docentica Jurišić.
Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform 23. veljače prenijela je tvrdnju Oleksija Danilova, sekretara ukrajinskog nacionalnog vijeća za obranu i sigurnost, koji je kazao da Ukrajina nema namjeru razvijati nuklearnu bombu.
“Predsjednik nije govorio o razvoju nuklearnog oružja. Predsjednik je ukazao na ispunjanje sigurnosnih uvjeta iz Budimpeštanskog memoranduma od strane svih potpisnika. Ti su sigurnosni uvjeti tamo popisani u zamjenu za naše odricanje od nuklearnog oružja. S na to obzirom da smo se odrekli svog nuklearnog oružja, svog nuklearnog potencijala, potpisnici su se obvezali da će osigurati našu nezavisnost”, rekao je Danilov dodavši kako “nigdje nije vidio ni pročitao” tvrdnju da će Ukrajina proizvesti nuklearnu bombu.
Budimpeštanski memorandum na koji se Zelenskij referira je sporazum iz 1994. godine, kojim je Ukrajina pristala odreći se nuklearnog arsenala naslijeđenog nakon raspada SSSR-a. Jamci sporazuma su Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, a iste sigurnosne garancije kao Ukrajina su tada dobili i Bjelorusija i Kazahstan.
TKO JE JELENA JURIŠIĆ?
O njenoj biografiji na stranici Hrvatskih studija piše:
“Rođena je 1972. u Splitu. Doktorirala je na Moskovskom državnom sveučilištu imena M.V. Lomonosova u području filologije, specijalnost novinarstvo. Od jeseni 1998., najprije kao vanjski suradnik, a kasnije kao zaposlenik, predaje na Studiju novinarstva, od 2005. Odjelu za komunikologiju, na Hrvatskim studijima, Sveučilišta u Zagrebu.
Predaje predmete o novinarstvu, tisku, povijesti komunikologije, medijskim teorijama, konvergenciji medija, političkoj komunikaciji medijima i geopolitici.
Započela je novinarsku karijeru u jesen 1993. kao dopisnik Slobodne Dalmacije iz Moskve, što je bila idućih pet godina. Nakon povratka u Zagreb pisala je za više dnevnih novina te časopisa. Posljednjih je godina povremeni vanjsko-politički komentator, posebno za Rusiju i područje bivšeg SSSR-a za različite radijske i televizijske emisije.
Sudjelovala je u više domaćih istraživačkih projekata i dvije akcije europske istraživačke mreže COST. Trenutni su joj istraživački interesi suvremeno novinarstvo, prikriveno oglašavanje te korištenje društvenih medija u novinarstvu. Autorica je 20-ak znanstvenih radova.”
M. Marković/Foto: N1
