Dr. Milan Vrkljan uzvraća: “Moćne kriminalne skupine urotile su se protiv mene”

5 lipnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

“Svaka čast za nastup na N1. Uništio je internu, kirurgiju, urologiju, neurologiju, zahvaljujući kadroviranju ljudi niškoristi. Kapa do poda.”



Ovo je samo jedna od mnogih poruka, kolega profesora iz KBC “Sestre milosrdnice”, koje sam dobio posljednjih par dana” objavio je dr  Milan Vrkljan.

Novinarka RTL-a navodno je dobila anonimno pismo u kome se navodna pacijentica žali na dvije stvari:

1. Pacijentica se liječi kod prof. Vrkljana već deset godina a zadnjih četiri godine ga nije vidjela.

2. Na pismu koje dobije nakon pregleda potpis je prof. Vrkljana.

Odgovor novinarki i moguće postojećoj bolesnici:

Ja sam pročelnik Zavoda za Endokrnologiju “Mladen Sekso” i nastavnik sam, profesor, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pola radnog vremena, 4 sata, radim u bolnici a pola na fakultetu. Tako rade svi profesori medicinskog fakulteta.

Kao predstojnik Zavoda, govorim o vremenu prije korona pandemije da budem precizan, imao sam svaki tjedan ambulante kako slijedi:

1. Ambulanta za endokrinologiju stresa.
2. Ambulanta za tumore hipofize.
3. Ambulanta za NET tumore
4. Ambulanta za tumore štitnjače.

Godišnje sam kroz te ambulante pregledavao skoro 2000 bolesnika. Moj rad u endokrinološkim ambulantama traje već preko 30 godina!!

Ako se broj godišnjih pregleda pomnoži samo sa zadnjih 10 godina moga rada u Vinogradskoj bolnici svima je jasno da ja moram dio bolesnika prepustiti mlađim kolegama da bi mogao primati nove bolesnike kojima je potrebno moje znanje i iskustvo. Takva organizacija u Zavodu traje već preko 50 godina i dovela je Zavod do pozicije potpuno ravnopravne svakom sličnim Centru u Europi.

Napominjem da danas ne postoji pretraga ili zahvat koji pacijent sa endokrinološkim tumorom ne može napraviti u mom Zavodu ili da mora radi dodatne obrade ili liječenja ići izvan RH.

Također, nikada se nije dogodilo da bolesnik koji je meni upućen na pregled bude vraćen radi toga što nema ili ima krivu uputnicu. Zavod je mjesto gdje bolesnici sa Endokrinološki tumorom dobiva medicinsku uslugu na najvišem svijetlom nivou.

2. Mladi liječnici koji su na specijalizaciji za potrebe Zavoda dio svoga rada obavljaju i na našoj poliklinici. Vrijeme kad su sposobni raditi i pregledavati takve bolesnike u ambulanti određujem ja, kao njihov mentor, temeljem praćenja njihovog rada i znanja koje pokažu kroz kolokvija koje polažu kod mene. Praksa je zadnjih 50 godina da na nalazu koji mladi liječnik pacijentu napiše, preda, mora biti i prezime njegovog mentora, pretpostavljenog, odnosno moje ime i prezime.

3. Nakon skoro 50 godina kako je prof. Sekso prvi u Europi formirao Konzilij za tumore hipofize ja sam prije desetak godina osnovao Konzilij za Endokrinološki onkologiju, jedinstven u RH.

Na tom Konziliju svaki tjedan pregleda se od 10 do 20 najzahtjevnijih bolesnika sa endokrinološkim tumorom. Sve te bolesnike mlađi kolege obrade, prezentiraju na Konziliju i nakon toga se donosi odluka o izboru i vrsti nastavka liječenja. Ja sam voditelj Konzilija zadnjih 17 godina.

Sve mlade liječnike u Zavodu vodio sam mentorski do njihovog doktorata i stručnog pozicioniranja.

U prilog stručnog rada Zavoda i mene kao njegovog voditelja prilažem svoj životopis.

Na laži informatora i novinara koji je to prenio gdje se tvrdi da ne dolazim na posao u Vinogradsku mogu reći da sam iscrpno pismeno izvijestiti bivšeg ravnatelja Zovaka.

Iz te izjave potkrijepljene točnim datumima i poslovima koje sam obavio u Zavodu vidljivo je da su svi novinarski navodi obična laž. Kao zastupnik u Saboru Republike Hrvatske organizirao sam svoj rad u Saboru i u Bolnici na potpuno isti način kao svi profesori koji su i saborski zastupnici.

U bolnici ‘Sestre milosrdnice’ na djelu je rat korumpiranih, kriminalnih intetesno vezanih skupina koje prave svoje privatne medicinske biznise na štetu javnog zdravstva. Trenutno tako organizirani osjećaju se snažni i moćni. Prije mjesec dana spletkama i manipulacijama smjenili su glavnu sestru Odjela endokrinologije Zoricu Kolak.

Njezin grijeh je što je vodila preciznu evidenciju rada svih liječnika Zavoda, pa i moju, dolazaka i odlazaka.

Bivši ravnatelj Zovak nije joj oprostio što je u bilježnici bilo sve evidentirano suprotno od onoga što je on želio. Za razliku od njih u mom Zavodu nema listi čekanja!!!

Zovak je svojim radom, preko svojih par predstojnika klinika, devastirano bolnicu stručno, kadrovski i financijski. Zovaka je na mjesto ravnatelja prije pet godina postavio trojac policajaca, Tomo Čuljak, Tomislav Karamarko i Milijan Brkić na zgražanje i nevjericu u bolnici.

Svim skrivenim manipulatorima koji svoje obračune vode preko korumpiranih novinara poručujem, iziđite na svjetlo dana pokažite rezultate vašeg rada, vaše stručne i znanstvene karijere te rezultate vođenja vaših Zavoda i Klinika.

Tražim, kao Saborski zastupnik, od ministra Beroša da žurno, odmah, donese uredbu kojom se zabranjuje da privatni vlasnici ambulanti, poliklinika ili bolnica u isto vrijeme budu predstojnici ili pročelnici Zavoda ili Klinika u državnom vlasništvu. Ako to ne želi naprviti mora to javno reći ako ga netko u tome sprečava mora javno reći tko je taj.

I na kraju poruka hrvatskoj javnosti i hrvatskim pacijentima. Unatoč zlu koje se u obliku nepotizma, korupcije i kriminala nadvilo nad hrvatsko zdravstvo i hrvatski narod nemojte se predati. Hrvatski narod ima pravo na život dostojan čovjeka. Nas je više. !!!

Na kraju zahvaljujem v.d. ravnatelja prof Vatavuku koji me je nakon sramitne manipulacije i novinarske objave nazvao i rekao da će on kao ravnatelj dati nedvosmisleno priopćenje za javnost.

ŽIVOTOPIS

Prof. dr.sc. Milan Vrkljan rođen je u Gospiću 24.02.1960 godine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1983 godine. Nakon završenog Medicinskog fakulteta obavezni pripravnički staž obavio je u KB “Sestre milosrdnice”. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1993. godine. Tijekom specijalizacije stručno je bio angažiran u Centru za kliničku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize pod vodstvom svoga prvog učitelja akademika Mladena Seksa.

Poslijediplomski studij iz Nuklearne medicine završio je 1986. godine u KBC „Zagreb“ kod prof.dr.sc. Ivan Šimonovića te 1988. godine obranio magistarski rad “Sekrecija prolaktina u bolesnika s Basedowljevom bolešću”. Iste godine primljen je na Medicinski fakultet kao asistent i od tada sudjeluje u nastavi. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Multivarijatna analiza prognostičkih faktora u bolesnika s karcinomom štitnjače” obranio je 2000 godine na Sveučilištu u Zagrebu pod vodstvom Akademika Zvonka Kusića.

Tijekom edukacije sudjelovao je u radu više domaćih i svjetskih kongresa. Posebno izdvaja boravak u Bolnici St. Bartholomews u Londonu kod profesora Bessera 1987. i profesora Grossmana 1989. godine. Upoznao se s edukacijom bolesnika s šećernom bolesti na Virginia Mason Diabetes Center u Seattleu 1995. godine kod prof. Robert S. Mecklenburga, nakon čega je uredio priručnik za dijebetičke bolesnika „Kako brinuti o svojoj šećernoj bolesti“.

Od 1994. godine aktivan je član svjetskog psihoneuroendokrinološkog društva. Na zadnjem kongresu 2006. godine u Litvi, izabran je za člana organizacijskog odbora svjetskog ISPNE kongresa.

Bavi se istraživanjem problema stresa, receptora i hormona. Od posebnog interesa su mu bolesnici sa tumorom hipofize. Voditelj je Centra za kliničku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize u KB Sestre milosrdnice od 2009. godine. U Centru se liječi preko 3000 bolesnika s tumorom hipofize i ima veliko iskustvo u medikamentoznoj terapiji i pituitarnoj kirurgiji. Usko surađuje s neurokirurgom dr. Vatroslavom Čerinom, koji je u RH uveo endoskopsku pituitarnu kirurgiju kao novu metodu u liječenju tumora hipofize. Od 2009. godine voditelj je kliničkog odjela za endokrinologiju, a 2011. godine izabran je za Predstojnika Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma. Na njegovu inicijativu Zavod je 2011. godine dobio ime po Akademiku Mladenu Seksu, utemeljitelju Hrvatske endokrinologije. Pod njegovim vodstvom 1999 godine u suradnji s osobljem endokrinološkog laboratorija KB “Sestre milosrdnice” osnovan je Odsjek za molekularnu endokrinologiju i endokrinologiju stresa.

Objavio je 342 stručna i znanstvena rada, 86 znanstvenih radova citiranih u EM i CC i ima 223 citata u WoS. Kourednik je pet knjige: Vrkljan M., Vizner B., Sekso M., Čabrijan T. “Kako brinuti o svojoj šećernoj bolesti”, Zagreb 1995 i Solter M. , Vrkljan M.: “Racionalna dijagnostika i liječenje endokrinih i metaboličkih bolesti” Zagreb 2002. Vrkljan M., Solter M.: Nadomjesna terapija u endokrinologiji, Vrkljan M. Čerina V. : Suvišak i nedostatak hormona rasta i Vrkljan M., Kusić Z.:Endokrinološka onkologija, Zagreb,2017

Na preporuku prof. Yehuda R. iz New Yorka 2000. godine primljen je u članstvo New York Academy of Science. Član je Upravnog odbora Društva za štitnjaču i Društva za stres Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Američkog društva dijabetologa. Od 1996 godine jedan je od urednika časopisa Acta Clinica Croatica u Zagrebu. Od 2000 godine pokretač je i urednik “Bolesničkih novina” u KB “Sestre milosrdnice” kao jedine novine takvog profila u Hrvatskoj namjenjene bolesnicima koje izlaze u trajanju od 21 godine. Prof. Vrkljan izabran je 2019 godine za predsjednika Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ.

Prvi e- kongres u Hrvatskoj pod nazivom „Endokrinologija i dijabetologija online“ pokrenuo je prof.dr.sc. Milan Vrkljan 2012 godine. E- kongres je kod pokretanja bio jedinstven na našim prostorima, kao i u EU. Održava se svake godine, već 9 godina u organizaciji Zavoda „Mladen Sekso“ i dostupan je polaznicima tijekom cijele godine. Tečaj je sačinjen od snimljenih predavanja koja su postavljena na internetskoj stranici www. Endokrinologija-mladen-sekso.com. Jedinstven način praćenja predavanja putem interneta čini edukaciju izrazito prilagodljivom i dostupnom svim liječnicima bez obzira na mjesto, redno vrijeme i druge dnevne radne obaveze. Pristup kongresu polaznicima edukacije je besplatan. Vizija svih e-kongresa je „ nema monopola na znanje“.

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan 2013. godine osnovao je i prvi je predsjednik Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, HLZ. Osnivanjem društva sa sjedištem u Zavodu za endokrinologiju „Mladen Sekso“ bila je snažna potpora za razvoj endokrinološke onkologije. Na inicijativu predsjednika Društva pokrenuto je izdavanje časopisa „Endocrine Oncology and Metabolism“ čiji je i prvi glavni urednik. Prvi broj časopisa otisnut je 2015. godine. Slijedeće dvije godine časopis je postao matični časopis sedam europskih endokrinoloških društava.

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan 2016 godine osnovao je i prvi je predsjednik Nacionalnog registra za NET tumore koji je uskoro postao dio Njemačkog nacionalnog registra. 2018. godine profesor Vrkljan napisao je Strategiju liječenja dijabetesa u Republici Hrvatskoj i izabran je za predsjednika Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja dijabetesa pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske.

U organizaciji Zavoda za endokrinologiju “Mladen Sekso“ na čelu sa Milanom Vrkljanom prije četiri godine organizirao je prvi međunarodni tečaj trajne medicinske edukacije „ Zagrebačka škola endokrinološke onkologije“ koju je do sada uspješno pohađalo 30 liječnika iz cijele Hrvatske.

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao redoviti profesor na predmetu Interna medicina u KBC „Sestre milosrdnice“

Prof. dr.sc. Milan Vrkljan bio je dragovoljac Domovinskog rata, 1991. godine u osnivač je Ratnog saniteta na ličkom ratištu zbog čega je više puta odlikovan od predsjednika države dr. Franje Tuđmana.

Osnivač je i predsjednik udruge civilnog društva „Naš red“

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan dugogodišnji je predsjednik udruge Ličana „Vila Velebita“ i glavni je urednik časopisa „Vila Velebita“ u izdanju iste udruge. Pod njegovom inicijativom i organizacijom napravljen je i postavljen spomenik hrvatskom jezikoslovcu Šimi Starčeviću u Karlobagu. „Svi koji žive u Dalmaciji, Istri, Lici, Slavoniji, Zagorju, Srijemu, Boki, Bosni, Međimurju i Hercegovini govore jednim jezikom koji se zove hrvatski jezik“. Šime Starčević 1814 godina u Karlobagu. 1945. godine komunisti su u Karlobaga srušili spomenik Šimi Starčeviću a Vila Velebita ga je ponovno izgradila skoro 70 godina nakon rušenja.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •