Dr. Miran Cvitković: Imam viziju razvoja Liječničke komore, danas se ona bavi sama sobom

svibanj 13, 2019 maxportal
Share Button

Dr. Miran Cvitković, specijalist pedijatar intenzivist na KBC-u Zagreb, predsjednik Hrvatske udruge za medicinsko pravo (HUMP) te voditelj Ureda za medicinsko pravo Hrvatske liječničke komore, član Središnjeg etičkog povjerenstva RH u zadnjih nekoliko godina sve više upozorava na napade na liječnike i moguće posljedice tih napada na hrvatsko zdravstvo.



Dr. Cvitković jedan je od kandidata za predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Uz dužno suosjećanje s napadnutim liječnicima i medicinskim osobljem, kako se to odražava na zdravstvo kao sustav?

Napada na liječnike bilo je i ranije, ali se tome nije davala posebna pozornost. Danas su napadi sve učestaliji i opasno prijete ne samo napadnutim pojedincima, već cijelom sustavu.

Dva su razloga što je to danas posebno opasno. Prvo to što je liječnika sve manje, sve su opterećeniji u svom radu i napadima će biti sve manje liječnika raspoloživo za pružanje pomoći građanima, a drugo kako očekivati da će napadnuti liječnik nastavljati pružati zdravstvenu zaštitu kao da se ništa dogodilo nije. Od liječnika se opravdano očekuje humanost međutim to ne podrazumijeva dovođenje u opasnost svoj život ili život svojih najmilijih. Mnogi se napadi vrlo brzo zaboravljaju, pogotovo ukoliko ih mediji ne spominju.

Podsjetiti ću primjerice na napad na liječnicu prije dvije godine kada su mediji jednostrano proglasili liječnicu krivom te se tada vršilo nasilje nad cijelom njenom obitelji. Napad na liječnika u hitnoj pomoći isključuje njegov daljnji rad u smjeni te ukoliko nema raspoloživih zamjena, pitanje je tko će pružiti građanima neophodnu hitnu pomoć.

Napad na liječnika u obiteljskoj medicini isto tako isključuje njegov daljnji rad, a gdje ćemo naći zamjenu, odnosno tko će preuzeti skrb za njegove pacijente. To posebno vrijedi za bolničke liječnike koji su daleko najčešće žrtve nasilja. Definitivno je svaki napad na liječnika i napad na sustav i kao takvog bi trebalo tretirati. Kazneni zakon nakon zadnjih izmjena koje smo inicirali i mi članovi HUMP-a to tako tretira, ali je primjena tih odredbi još u začetku, jer se uvijek nekako smilujemo napadaču ne razmišljajući o liječniku i sustavu. Šaljemo pogrešnu poruku.

Kada su ljudi ogorčeni i reagiraju zbog ogorčenja smatrate li da bi ih tada trebalo zatvarati?

To je pojednostavljena strana pitanja. Mi smo liječnici i možemo prihvatiti ogorčenje pa čak i vrijeđanje, ali nasilje nikako ne. Kada bi se poslala jasna poruka svih tijela države kako to nije prihvatljivo vjerujemo kako bi napadi bili sporadični ili bi ostali na razini verbalnog nasilja. Ovako možemo očekivati kod svakog neželjenog ishoda liječenja nasilje. To nije pravna država i osim napadnutih liječnika konačno se negativno odražava za sve građane.

U HLK vodite Ured za medicinsko pravo, koliko uopće imate evidentiranih napada na liječnike?

U Komori zbog nekih drugih prioriteta, administrativno- tehničke službe nažalost još uvijek nisu uspostavile sustav praćenja napada na liječnike, a državna tijela također ne vode relevantne statistike o napadima na zdravstvene radnike. Ono što sam ja osobno sa svojim timom uspio napraviti je evidentiranje svakog prijavljenog napada i pružanje pomoći kolegama koji su pretrpjeli nasilje.

Činjenica je da se mnogi napadi za zdravstvene radnike niti ne prijavljuju, no i oni dostupni podaci koje je svojedobno vodila Agencija za kvalitetu govore jako puno. U 2016. godini je bilo 273 tjelesna napada od kojih 238 u bolnicama, a u 109 slučaja pričinjena veća materijalna šteta.

Slijedeće 2017.godine prijavljeno je čak 25% tjelesnih napada više na zdravstvene radnike te je sasvim jasno da broj tih napada raste, pogotovo u općoj obiteljskoj medicini te u hitnoj medicinskoj pomoći i objedinjenim hitnim prijemima.

Kandidirali ste se za predsjednika HLK. Mislite li kako bi kao predsjednik Komore mogli više učiti nego u dosadašnjem mandatu? Od kada ste vi u Komori?

U Komori sam u trenutnom sazivu te sam i pokrenuo Ured za medicinsko pravo, među ostalim i radi rješavanja predmetnih problema. Vidjeli ste kako vodstvo Komore tromo reagira na ovakve i slične situacije pa je i adekvatna reakcija i pomoć liječnicima u ovakvim situacijama također jedan od razloga moje kandidature, ali naravno ne i jedini.

Kandidirao sam se i zato što sam u ovom mandatu vidio niz problema s kojima se liječnici suočavaju, koji za posljedicu imaju odvajanje Komore od liječnika i liječnika od Komore. Na žalost aktivnosti Komore svele su se na bavljenja vodstva samim sobom, a ne problemima koje liječništvo u Hrvatskoj stavlja u nepovoljan položaj. Imam viziju ne samo razvoja Komore već i kako pozicionirati liječnike u društvu na način koji zaslužuju.

Što bi mijenjali u Komori?

Komorom danas rukovode liječnici iz skupine bolničkih liječnika, osim par sporadičnih dužnosti gdje su pojedini liječnici drugih dijelova zdravstva. Jasno je kako su problemi bolničkih liječnika time u prvom planu, ali što je s ostalima?

To što su bolnički liječnici najbrojnija skupina ne umanjuje važnost i potrebu rješavanja problema kolega drugih dijelova zdravstva, stoga ne čudi da se pojavljuju ideje o raslojavanju liječničke profesije i osnivanja novih komora u zdravstvu poput komore primarne zdravstvene zaštite ili javnog zdravstva.

Kada mi liječnici daju povjerenje jasno ću se zalagati za sve liječnike, a posebno za razvoj pet glavnih stupova liječništva: bolnički, primarna zdravstvena zaštita, javno zdravstvo, hitna medicina te privatno zdravstvo.

Moja vizija je stvoriti razrede Komore jer liječništvo ne završava s Komorom, nego Komora treba biti temelj za slobodan razvoj svih segmenata liječništva gdje će se poštivati sve specifičnosti pojedinih djelatnosti unutar naše profesije.

Komora im mora davati sigurnost i zaštitu u njihovom rastu i razvoju, a oni slobodno i proaktivno raditi na prosperitetu i oblikovanju rješenja bitnih za profesiju. Jasno zagovaram kako svaki dio mora imati priliku samostalno odlučivati o svojoj sudbini unutar liječništva i tu će imati moju potpunu podršku. Jedna od ključnih stvari je decentralizacija Komore, te stvaranje područnih ureda.

Mi se trebamo približiti liječnicima, posao Komore nije stvoriti tzv. liječničke iskaznice i da to bude jedini dodir Komore sa liječnikom. Liječniku treba neposredni kontak sa svojom cehovskom organizacijom da se osjeća sigurnim i da ima osjećaj pripadnosti nekom tijelu i organizaciji koja brine o njegovim pravima i interesima

Vi ste bolnički liječnik, misle li liječnici primarne medicine isto?

Točno, kandidiram se kao bolnički liječnik, ali moja zamjenica s kojom dijelim zajedničku kandidaturu je specijalistica obiteljske medicine dr. Meri Margreitner koja ne samo da mi je zamjenica već će imati svu potrebnu samostalnost u provođenju svih aktivnosti za poboljšanje stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zato će i primarani liječnici imati kroz svoj razred apsolutnu samostalnost u odlučivanju o svojim potrebama.

Koji su to problemi primarne zdravstvene zaštite koje aktualno vodstvo nije prepoznalo?

Ne znam je li prepoznalo ali nije napravilo. Javnost nije upoznata s problemom kako veliki broj liječnika opće obiteljske medicine odnosno onih iz primarne zdravstvene zaštite, jednostavno fizički ne može si osigurati specijalizacije jer ih nema tko mijenjati za vrijeme specijalizacije pa čak niti za vrijeme godišnjih odmora. Također, izostala je borba za njihove specijalizacije i odštete na način kako je to prethodno činjeno u slučaju bolničkih kolega.

Drugi još veći problem koji je prošao previše olako kod izmjena zakona je problem diskriminacije gdje liječnici zaposleni u Domu zdravlja u odnosu na liječnike ”koncesionare” imaju razliku u plaćama, a praktički za isti posao.

Nedorečene promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dovele su do situacije da se Domovi zdravlja financiraju većinom iz glavarina zaposlenih liječnika, a zakon je tu stao na stranu ravnatelja Domova zdravlja.

Zašto tu nije Komora intervenirala?

Komori je dužnost obavijestiti javnost o tim problemima bez uplitanja politike i ponuditi kvalitetna rješenja gdje bi Domove zdravlja primjerice pretvorili u dijagnostičko terapijske centre, omogućili bliži kontakt pacijenata sa bolničkim specijalistima, a zaposlenim liječnicima koji to žele, omogućili koncesionarstvo. To je uloga stupa primarne zdravstvene zaštite i kasnije u budućnosti razreda PZZ-a.

Što s drugim dijelovima zdravstva?

Na isti način samostalnim pristupom struci, poput javnog zdravstva koji ima veliku ulogu u prevenciji i to svih razina od primarne do tercijalne prevencije, osigurao bih pristup i samostalnom odlučivanju o potrebama njihovog stupa. Pristalica sam jasnog određivanja javnog od privatnog zdravstva, ali ne može Komora liječnike koji rade u privatnom zdravstvu podcjenjivati. I privatni liječnici moraju imati svoju samostalnost u komorskom radu.

Posebno bih napomenuo peti stup – liječnike hitne medicinske pomoći i objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Možda su danas među najugroženijim skupinama liječnika, a malo se u javnosti čuje o njihovim problemima.

Uvedena je specijalizacija hitne medicine, uvedeni su timovi 1 i 2, a što o tome misle oni koji 24 sata dnevno vode taj sustav? Namjeravam i njima predstaviti mogućnost aktivnog samostalnog vođenje svog stupa u Komori, a sve po ovlasti predsjednika. Svi liječnici u svojoj Komori i pred svojom Komorom moraju imati isti položaj, bez primata ili privilegija jedne skupine nad drugom.

Zašto mislite da bi nešto uopće mogli mijenjati, pogotovo u današnjim političkim okvirima?

Kada svaki stup samostalno izradi i uobliči probleme s kojima se njihovi kolege suočavaju, pripremiti će rješenja i usuglasiti ih u koordinaciji s drugim segmentima profesije te tada će samostalno i prikazati održiva rješenja.

Moj zadatak je tada u suradnji s drugim udrugama, Hrvatskim liječničkim zborom i drugim stručnim društvima, institucijama, udrugama civilnog društva, udrugama ravnatelja i zdravstvenim ustanovama izvršiti pritisak na sustav i politiku za stvaranje strategije razvoja zdravstva za 20 godina sa svim projekcijama.

Takva Komora, za koju imam viziju i rješenja biti će na čast svim liječnicima, a samo tako će biti snaga za potrebne promjene za održivost zdravstvenog sustava za nas i našu djecu.

Megy Matičić/Foto: press

 

Komentari
Share Button