Povodom 20. obljetnice Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, kao jedine specijalizirane arhivske i javne znanstvene ustanove posvećene Domovinskom ratu, dr. Ante Nazor je dao opširan intervju Večernjem listu u kojem je govorio o važnost gradiva za utvrđivanje uzroka, tijeka i ciljeva rata te opisao njihov višegodišnji rad u kontekstu procesa u Haagu i tužbi protiv hrvatskih generala pred Međunarodnim sudom pravde.
Detaljno je analizirao propagandu o Domovinskom ratu koja je i danas na snazi, pokušaje kriminalizacije operacije Oluja, ulogu medija i nevladinih organizacija u širenju neistina te problematične udžbeničke sadržaje. Osvrnuo se na aktualne društvene tenzije oko simbola Domovinskog rata, postrojbe HOS i pjesme ‘Bojna Čavoglave’ čije je izvođenje u izvornom obliku, s početnim stihovima ‘Za dom spremni’, kako se pjevala i 90-ih, kroz Skupštinu zabranio Grad Zagreb i time dodatno podignuo tenzije u društvu.
Nazor je pozvao na bezrezervno poštovanje žrtve hrvatskih branitelja, uključujući i srpske branitelje – njih devet tisuća – koji su se borili za Hrvatsku.
Kritički je analizirao izložbe i programe financirane javnim novcem, zahtijevajući stručne recenzije za dokumentarne filmove i upitne znanstvene publikacije. U razgovoru je posebno oštro polemizirao s tezama o ‘građanskom ratu’, ‘podjeli BiH’ i pokušajima relativizacije odgovornosti Srbije, kao i s filmom ‘Mirotvorac’.
Govoreći o ulozi Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Nazor ističe:
– S obzirom na činjenicu da je u našim rukama gradivo srpske provenijencije, bilo kakva rasprava o uzrocima, tijeku i ciljevima rata mora se temeljiti upravo na tim dokumentima – koje su donosili srpski političari, zapovjednici i vojni vrh Republike Srpske Krajine. Mi o svemu tome imamo izvore iz prve ruke. U ovih dvadeset godina, mislim da je vrlo jasno određeno kakav je ovdje bio rat.“
O tezi ‘građanskog rata’ i kontinuitetu velikosrpske politike kazao je:
– Kad mi netko kaže ‘građanski rat’, samo ga pitam: jeste li pročitali članak 3. odluke od 16. svibnja 1991. godine samozvane Skupštine SAO Krajine? U njemu jasno stoji da je teritorij SAO Krajine sastavni dio Republike Srbije. Što je, dakle, cilj toga rata? Pripajanje dijela teritorija Srbiji. Kakav građanski rat? Postoji kontinuitet velikosrpske politike koja određene dijelove teritorija smatra ‘srpskim zemljama’ i teži da oni budu dio Srbije. Uzrok rata je jasan, i tko god ignorira te dokumente – nije u pravu.
– Kad su počeli procesi u kojima se Oluju pokušavalo proglasiti zločinačkim pothvatom, u jednom zborniku objavljena je fotografija iz Vukovara – s ubijenim hrvatskim vojnicima – a ispod te fotografije pisalo je da prikazuje ubijene Srbe u Oluji. Dakle, koristili su fotografije iz Vukovara kako bi kriminalizirali Oluju. U medijski prostor ubačena je nevjerojatna količina laži – o 22 tisuće zapaljenih kuća, o tisućama ubijenih Srba. A onda se takvi podaci pojave i u udžbeniku, kaže Nazor.
‘Nitko nam ne može zabraniti Bojnu Čavoglave’
Tvrdi da u Hrvatskoj nitko ne može zabraniti Thompsonovu Bojnu Čavoglave.
– Mislite li vi da je u Hrvatskoj itko toliko naivan da može vjerovati kako se Bojna Čavoglave može zabraniti? Nakon svega što smo prošli u ratu? Koji je motiv onih koji to traže?
Ljudi dođu kući s koncerta, otvore novine i dočeka ih naslov ‘ustaški dernek’. Nitko nije učinio više na promociji ustaštva od velikosrpske propagande devedesetih godina – i ove ekipe koja danas takav koncert proglašava ustaškim dernekom. Prestanite propitivati amblem na odorama momaka koji su poginuli za Hrvatsku – to nikada neće doći u pitanje.
– Žarko Manjkas Crvenkapa, Jean-Michel Nicolier – obojica su poginula, obojica su nosila znak HOS-a. I sada bi netko trebao tražiti da se odreknemo grba pod kojim su ti momci poginuli za Hrvatsku, za slobodu, za demokraciju? Za većinu Hrvata taj grb na odori Žarka Manjkasa i Jeana-Michela ne može imati negativnu konotaciju. Ustav bi trebao odražavati vrijednosti društva, a nama je Domovinski rat glavni temelj suvremene Republike Hrvatske.
‘Ne zaboravimo da je devet tisuća Srba s nama branilo Hrvatsku’
Dani srpske kulture koji su doveli do prosvjeda u Splitu i Zagrebu ne trebaju se zabranjivati, smatra Nazor, ali ističe da Hrvatska ne smije financirati ni dopuštati provokacije.
– Nemojmo nikada zaboraviti da je oko devet tisuća Srba branilo Hrvatsku s oružjem u ruci, zajedno s nama. Iz poštovanja prema tim ljudima nemojmo im uskraćivati pravo na vlastite dane kulture – naravno, ne na provokaciju. S takvom politikom uključivosti dobili smo rat. Mi nismo ratovali protiv Srba, nego protiv velikosrpske politike i protiv četnika.
– U medijima vidimo i slučajeve kada netko tri godine zaredom u tiskovini ponavlja tezu da je u Vukovaru prije izbijanja sukoba ubijeno nekoliko desetaka uglednih Srba. Dajte mi popis imena i datume stradanja. To je sramota za novinarstvo, kazao je Nazor.
M.M. /Foto: Screenshot YT
