Važnost LNG terminala na Omišlju na Krku danas je na press konfereneciji spomenuo premijer Andrej Plenković, a isto je prija dva dana učinio i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Uz podsjećanje koliko je u ovoj krizi LNG terminal važan, Novotny je podsjetio hrvatsku javnost i na veliko protivljenje LNG-iju na Krku
“Sjećamo se koliko je bilo akcija protiv terminala. Sada se pokazalo koliko je on vitalan za Hrvatsku i kako je zapravo trebalo izgraditi fiksan, a ne plutajući terminal. Sreća, pa i ovaj je popunjen 50 posto, ali kada bi ga se popunilo do kraja i uz smanjenu potrošnju u toplije dane, Hrvatska bi trebala biti sigurna u jednom dužnom razdoblju”, kazao je Novotny
Zgodno se pri tome prisjetiti i tko su bili protivnici, a tko zagovornici LNG-ija na Krku. Jedan od onih koji je s ljevice, proruskih interesnih skupina i Zečlene akcije bio najžešće napadan je Tomislav Karamarko, a upravo je on često naglašavao koliko je LNG strateški važan
Rusi lobirati protiv LNG terminala
Rusija je preko svojih lobista u Zagrebu zagovarala da se LNG ne radi, a još manje koristiti plin iz Jadrana! Govorilo se da će svi Hrvati pomrijeti izgradnjom LNG priključka zbog „ekološkog onečišćenja“, a korištenje plina iz Jadrana bilo sotonizirano plašenjem da će “turisti, dok se brčkaju u moru, gledati platforme u vodama Jadrana”.
Evo teksta iz 2016. koji je objavila Hina, u vrijeme kad je Karamarko bio potprefdsjednik Vlade.
“U srdačnom i sadržajnom razgovoru u Zagrebu potvrđeno je da Hrvatska i SAD žele produbiti suradnju na svim područjima, osobito kad se radi o gospodarskoj i znanstvenoj suradnji
Prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Hoyt Yee potvrdili su u utorak da je projekt LNG terminala na Krku od strateškog interesa za hrvatsko-američku suradnju, priopćeno je iz Vlade i rečeno da je Hrvatska odlučna pojačati pripreme za njegovu realizaciju.
U srdačnom i sadržajnom razgovoru u Zagrebu potvrđeno je da Hrvatska i SAD žele produbiti suradnju na svim područjima, osobito kad se radi o gospodarskoj i znanstvenoj suradnji, navodi se u priopćenju.
– Obostrano je zaključeno da je projekt LNG terminala na Krku od strateškog interesa za hrvatsko-američku gospodarsku suradnju – stoji u priopćenju.
Projekt LNG terminala za ukapljeni plin je posebno značajan za energetsku sigurnost “Hrvatske, kao i Europske unije, pa je Hrvatska odlučna intenzivirati pripreme za njegovu realizaciju, potvrđeno je na sastanku”, kaže se u priopćenju.
Komercijalna eksploatacija terminala za ukapljeni plin u Omišlju na otoku Krku počela je u siječnju 2021. godine.
Plivajući terminal, odnosno brod “LNG Croatia” ima kapacitet spremnika od 140.000 prostornih metara, s kapacitetom uplinjavanja 300.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina.
Terminal u Omišlju ima godišnji kapacitet od 2,6 milijardi kubičnih metara plina, što je nešto manje od godišnje potrošnje Hrvatske. Hrvatska za sada otprilike toliko plina kupuje od Rusije.
Sljedeće tri godine zakupljeni su kompletni kapaciteti terminala, do 2027. godine zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a do 2035. godine oko polovice kapaciteta.
M.M. /Foto: pxll
