Novinarka portala Faktograf Veronika Rešković zatražila je od predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Nikole Grmoje odgovor na pitanja o izboru predsjednika Vrhovnog suda. Grmoja je odbio dati izjavu, pritom kvalificirajući Faktograf kao “Lažograf” i “propagandnu mašineriju ekstremne ljevice”.
Pitanje novinarke: “Poštovani g. Grmoja, jučer sam Vam poslala pitanja vezano za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Mogu li očekivati danas odgovor? Ako Vam je lakše mogu Vas i nazvati danas u vrijeme kada Vam odgovara. Veronika Rešković, portal Faktograf”
Nikola Grmoja, koji se se pozicionira kao borac protiv “medijskog monopola ljevice”, što je dio šireg narativa Mosta, odbija odgovarana pitanje, Faktograf naziva “Lažografom” i “propagandnom mašinom ekstremne ljevice”.
Odgovor Nikole Grmoje: “Poštovana Veronika, s Lažografom ne želim imati bilo kakve veze. Nemojte shvatiti osobno, ali s propagandnom mašinom ekstremne ljevice koja se obračunava samo s političkim neistomišljenicima, a predstavlja se kao orvelovsko Ministarstvo istine, kao demokratski političar ne želim imati nikakve veze niti odgovarati na Vaše upite. Nikola Grmoja”.
Faktograf se predstavlja kao portal za provjeru činjenica, nastao je u suradnji GONG-a i Hrvatskog novinarskog društva. Više puta je optuživan da sustavno štiti lijeve političke opcije i da se ponaša kao “cenzor” na Facebooku.
Naziv “Lažograf” nije neutralan opis, nego politička etiketa kojom se želi delegitimirati medij. Ovaj sukob pokazuje širi problem: Faktograf se promovira kao institucionalni korektiv za provjeru činjenica i razotkrivanje dezinformacija, dok ga protivnici vide kao ideološki alat i cenzora na Facebooku
Faktograf je u više navrata bio optužen da je lagao – najčešće u slučajevima gdje je branio lijeve medije ili političare, ili sudjelovao u globalnim programima provjere činjenica.
Prozivan je da padne kada treba zaštititi lijeve medije (i Novosti), nevladine organizacije (GONG) ili globalne partnere (Facebook).
Kritike se temelje na ocjenama da portal nije neutralan, dapače da je vrlo pristran, da su novinari neobrazovani, da su “treća novinarska liga”, da u Faktograf dolaze jer nigdje drugdje ne mogu naći posao.
Mislava Kolakušića je 2021. u Europskom parlamentu optužio Faktograf da s Facebookom i GONG-om “ograničava slobodu govora”, što je nazvao kaznenim djelom.
Faktograf odbacuje te optužbe i tvrdi da se radi o političkom pritisku i pokušaju diskreditacije. Navode da rade po međunarodnim standardima fact-checkinga i da su meta političkih napada jer razotkrivaju neistine i manipulacije.
Jedan od poznatijih kritičara Faktografa je Nenad Bakić. Nakon što je Facebook najavio ukidanje suradnje s Faktografom, Bakić je ironično komentirao: “Je li vam žao Lažografa?”
Bakić je podnio kaznenu prijavu protiv Faktografa, tvrdeći da portal zloupotrebljava ovlasti fact-checkinga i time ograničava slobodu govora. Optužio je izvršnu direktoricu Anu Brakus i glavnog urednika Petra Vidova. Prijava se temeljila na članku 127. Kaznenog zakona (povreda slobode mišljenja i izražavanja).
Faktograf je objavio da je DORH u Zagrebu odbacio Bakićevu prijavu, zaključivši da optužbe nemaju pravnu osnovu.
M. Marković/Foto: Društvene mreže
