Hrvat opisao ključne razlike u glasovanju na izborima u Njemačkoj i Hrvatskoj

svibanj 2, 2020 maxportal
Share Button

Tekst našeg kolumnista Kazimira Mikašeka o izborima promjenama zakona vezanim za elektroničko i dopisno glasovanje potakao je Anton  Juraića, Hrvata koji živi u Njemačkoj, da napiše iskustvo glasanja na izborima u Njemačkoj i viđenje izborne procedure i prijedloge za izbore u Hrvatskoj.



“Građanin sam SR Njemačke i ovdje živim već 48 godina, a građanin sam i Republike Hrvatske jer je ta moja prva Domovina. Doživio sam mnogo izbora u SR Njemačkoj i želim ovim putem prenijeti moja iskustva o glasanju na tim izborima.

Na svim nivoima – komunalni, regionalni ili savezni izbori postoji mogućnost da na izborima glasujem osobno, slikopisnim putem ili putem pošte.  Ovdje ću opisati način glasanja putem pošte.

Za svake izbore državni organi mi dostave “Wahlbenachrichtigung” tj. službenu obavijest o dolazećim izborima. U toj obavijesti uključena je i informacija da mogu koristiti i “Briefwahl” tj. da mogu svojom voljom pristupiti glasovanju putem pisma. Za tu alternativu propisani su forma i rokovi.

U priloženom formularu sam dužan saopćiti želju da glasam putem pisma. U tom slučaju trebam priloženi formular poštom dostaviti u određeno vrijeme organu grada, da bi mi oni povratno dostavili drugi formular za glasovanje. Taj formular  trebam u propisanom vremenu dostaviti gradskim izbornom stožeru.

U vrijeme ograničenog kretanja zbog epidemije koronavirusa – glasanje putem pošte je optimalno rješenje. Toliko o njemačkim izborima.

Kao savjestan građanin imam obavezu glasati i na izborima u Hrvatskoj, a tu je priča puno drugačija. Iako je Hrvatska članica EU i koristimo europsku pravnu stečevinu, naš izborni zakon za Hrvate izvan Domovine je posebna priča.

Obavijest o izborima, kao pravna kategorija, ne postoji, već konzulat šalje obavijest hrvatskim udrugama i katoličkoj crkvi da obavijeste svoje članstvo da konzulatu dostave: ZAHTIJEVA ZA PRETHODNU REGISTRACIJU  BIRAČA (tu već otpada oko 50% birača), a uz taj Zahtjev dužni ste dostaviti i presliku važeće identifikacijske isprave.

Sami izbori su u konzulatima koji su od mjesta stanovanja udaljeni i do 300 km, koje morate savladati na svoj trošak. (Ja za svake izbore putujem iz Karlsruhea do Stuttgarta cca 100 km). Zbog nemogućnosti da putuju mnogi odustaju od  sudjelovanja u izborima (cca 45-cca 48%).

Oni najuporniji ipak dolaze u konzulat glasati. Kad dođete u konzulat počinje selekcija po listama: imate li hrvatsku osobnu iskaznicu s mjestom prebivališta u Hrvatskoj ili Vašoj hrvatskoj osobnoj iskaznici piše da je Vaše prebivalište u Njemačkoj? U tom slučaju  pripadate u izbornu grupu raseljene dijaspore  koja bira tri kandidata. Ja sam  sretnik koji pripada u tu grupu.

Ukratko, način  kako je organizirano glasovanje u dijaspori izgleda tako da vam se zgade svi hrvatski izbori. Očito je to i želja autora tog izbornog sustama – da što manje Hrvata sudjeluje u tim “IZBORIMA”.

Kad smo uz pomoć dijaspore izborili hrvatsku državu, imali smo 12 kandidata iz dijaspore. Danas, kad dijaspora uplaćuje godišnje 15 milijardi kuna godišnje u Hrvatsku – biramo samo 3 zastupnika na listi dijaspore.

Način glasovanja kako je to organizirao na izbore u Njemačkoj  optimalan je u vrijeme epidemije korone,  za glasanje bolesnih ili nemoćnih osoba koje ne mogu pristupiti fizički do izbornoga mjesta. Glasanjem putem poste postižu se sljedeći efekti: Građani su u stanju ispuniti svoju građansku dužnost da glasaju. Nije bitno spekulirati  kome bi taj sistem glasanja pogodovao – bitno je građanima omogućiti da pristupe izborima i da ispuni svoje pravo na izbore i obave svoju građansku dužnost.

Srdačno Vas pozdravlja:

Anton  Juraić/Karlsruhe /Foto:epa

 

Komentari
Share Button