Hrvatska od Srbije traži da ukine zakon po kojem su optužili četiri hrvatska pilota

22 svibnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Nakon što je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podignulo optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota za ratni zločin (raketiranje izbjegličkih kolona tijekom Oluje) ponovno se aktualizirao problem koji je počeo prije gotovo 20 godina.



Tada je, naime, Srbija donijela Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima ratnih zločina, (“Sl. glasnik RS”, br. 67/2003.) prema kojemu mogu kazneno goniti, suditi (čak i u odsutnosti okrivljenika) sve osobe s područja bivše Jugoslavije.

Zakon kopoznat i kao Zakon o univerzalnoj juroisdikciji, za Hrvatsku neprihvatljiv, ali je Srbija po njemu već postupila neoliko puta. Na temelju tog zakona u svibnju 2010. na granici Bugarske i Srbije uhićen je hrvatski branitelj Veljko Marić pod sumnjom za počinjenje ratnog zločina. Nakon što je godinu poslije, temeljem srbijanske Interpolove tjeralice, u BiH uhićen i branitelj Tihomir Purda, izbio je veliki skandal. Iako je Vlada Jadranke Kosor još 2011. taj zakon proglasila nevažećim za RH, problem i dalje nije riješen.

Srbija taj zakon nije promijenila ni nakon što je počela pregovarati o ulasku u EU pa se postavlja pitanje može li Hrvatska problem riješiti koristeći poziciju članice EU i Srbiji tijekom pregovora uvjetovati stavljanje spornog zakona izvan snage?

– Za nas je taj zakon i dalje neprihvatljiv. U okviru naše nadležnosti nastavit ćemo razgovore sa Srbijom. Želimo da kroz rad povjerenstva Ministarstva pravosuđa RH i Ministarstva pravde RS taj problem riješimo postizanjem bilateralnog sporazuma o stavljanju tog zakona izvan snage. Povjerenstvo je osnovano 2018., sastalo se tri puta, no od 2019. nijedan sastanak nije održan jer sa srpske strane nema interesa, objavili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Isti je stav  Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

– To je pitanje prepoznato kao važno mjerilo napretka u pregovorima s EU, s ciljem da se otklone sva otvorena pitanja koja postoje u pogledu sukoba nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, koja su nastala kao posljedica toga što se Srbija zakonom proglasila nadležnom za procesuiranje ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991., bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.

To je ne samo u suprotnosti s vladavinom prava, međunarodnim pravom i međunarodnim kaznenim pravom, već predstavlja i ozbiljnu prepreku regionalnoj suradnji i razvijanju dobrosusjedskih odnosa… A priori proširujući svoju nadležnost, Srbija je stvorila potpuno neprihvatljivu situaciju.

Pozicija EU u tom smislu je jasna i iskazuje potrebu izbjegavanja sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina, i utvrđivanja sudbine nestalih osoba, a u oba slučaja sva otvorena pitanja moraju se u potpunosti riješiti. To uključuje i napuštanje koncepta sadržanog u člancima 2. i 3. srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine. U tom smislu tim više treba izbjegavati jednostrane poteze koji će izvršavanje ove potrebe učiniti još izazovnijim i kompleksnijim – stav je vanjhskih poslova RH.

I za  vrijeme Vlade Zoran Milanovića ministar pravosuđa Orsat Miljenić tražio je od Beograda ukidanje tog zakona, a 2016. godine Ministarstvo vanjskih poslova RH je objavilo da je neće dati zeleno svjetlo Srbiji za otvaranje pregovora u poglavlju 23. i 24. sve dok Srbija ne ukine sporni Zakon.

Neprihvatljivo je da se Srbija ponaša kao “regionalni policajac”, kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

– Politiziranje kaznenog zakonodavstva od strane Srbije za Hrvatsku predstavlja problem. Kroz pristupne pregovore koji se odnose na poglavlje 23 (Pravosuđe i ljudska prava), taj se proces mora aktualizirati. Treba inzistirati da se zakon promijeni – kaže.

“Vrijeme je da se konačno počnemo ponašati kao suverena država i blokiramo pregovore Srbije za ulazak u EU”, tvrdi potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja.

– Jedini adekvatan odgovor na ove skandalozne postupke Srbije bio bi podizanje optužnice protiv Vučića jer je u okupiranoj Glini poticao na pobunu i agresiju protiv Hrvatske i zazivao granice velike Srbije. U više navrata sam u Hrvatskom saboru upozoravao, došlo je gotovo i do fizičkog incidenta kada je premijer Plenković krenuo prema meni jer sam ga upozorio da imamo Povjerenstvo koje je osnovala Vlada i koje se treba sastajati četiri puta godišnje i koje treba pratiti ispunjava li Srbija mjerila iz Poglavlja 23.

To se Povjerenstvo nijednom nije sastalo, čime se krši odluka Vlade, a Srbija je u 2021. godini otvorila četiri poglavlja u procesu pristupanja EU, a znate li koliko je riješeno sudbina nestalih hrvatskih žrtava – nula! – kaže Grmoja.

Na njegovu izjavu regairali su iz Ministarstva branitelja objavom da je “čisto laž tvrdnju zastupnika Mosta Nikole Grmoje”. Navode da je  proteklih šest godina  detaljno je istraženo 298 lokacija, na kojima su pronađene dvije masovne grobnice, u Marincima i Boboti, te veći broj pojedinačnih i asanacijskih grobnica.

“U tom razdoblju su ekshumirani posmrtni ostaci 157 osoba i identificirane 224 osobe, i to zahvaljujući predanom radu ministra Medveda i njegovog tima koji su unaprijedili sustav za traženje nestalih osoba i metodologiju rada te uspostavili međuresornu suradnju”, navelo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

M. Marković/Foto:cropix

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •