Hrvatske šume: Zaštitimo ‘Ramino korito’ kao rezervat za znanstvena istraživanja

28 lipnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Na inicijativu Hrvatskih šuma 3. lipnja 2022. godin održan je tematski sastanak kao  i terenski obilazak na području gospodarske jedinice „Ramino korito – Šugarska duliba“.



Gospodarska jedinica “Ramino korito – Šugarska duliba” je u nadležnosti Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Gospić, šumarije Karlobag, ali i u obuhvatu Parka prirode Velebit i Natura 2000 područja. Sve relevantne šumarske institucije uključile su se u idej  stavljanja pod zaštitu ovog područja prašumskog karaktera.

Iako se u medijima mogu naći podaci da je Ramino korito poseban rezervat šumske vegetacije ili botanički rezervat, to nije točno. Trenutačno je jedini oblik zaštite ovog područja onaj koji je propisan od strane šumara Osnovom gospodarenja i gospodarenje u skladu sa smjernicama Parka prirode Velebit.

Uz zaštitu za znanstvene svrhe morat će se imati na umu i održivi turizam i utjecaj sve većeg broja posjetitelja.

Prema novoj strategiji EU-a za šume do 2030. godine, stavci “Zaštita preostalih primarnih i starih šuma EU-a” navodi se da postoji potreba za mapiranjem prašuma i starih šuma i uspostavom sustava njihove zaštite.

Dok je Europska komisija još u postupku usuglašavanja zajedničke definicije prašuma i starih šuma, Hrvatske šume već identificiraju površine s obilježjima prašuma. Predjel Ramino korito na Velebitu je nakon Devčića tavana drugi šumski predjel u kojem su pokrenule takav postupak.

Na poziv Hrvatskih šuma 3. lipnja 2022. godine u prostorima UŠP Gospić okupilo se preko 20 predstavnika svih relevantnih institucija iz područja šumarstva i zaštite okoliša kako bi utvrdili trenutno stanje te potvrdili postojanje elemenata za proglašenje određenog stupnja zaštite.

Uz predstavnike Hrvatskih šuma prisutni su bili predstavnici Parka prirode Velebit, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Oikona– Instituta za primijenjenu ekologiju, Geonature, Zadruge Granum Salis i Hrvatskog šumarskog instituta.

Cijelo područje ima golemi turistički potencijal, pa tako i kroz Ramino korito prolaze planinarski putevi i transverzale.

Okupljene su sa inicijativom Hrvatskih šuma i specifičnostima Raminog korita upoznali voditelj UŠP Gospić Mario Stilinović i Rukovoditelj Službe za uređivanje šuma Davor Bilović, a ekološku i znanstvenu važnost predjela pojasnili su prof. dr. sc. Vukelić i predstavnici PP Velebit.

Voditelj terenskog dijela skupa bio je revirnik Milan Štajdohar koji je prezentirao značajke vezane uz gospodarenje i upravljanje ovim sastojinama. Radi se o području od oko 200 hektara koje šumari već više od 100 godina promatraju s posebnom pozornošću i u kojima nije bilo značajnijeg ljudskog utjecaja. Iznimka su bili manji ledolomi i veći vjetrolom koji se dogodio 2018. godine na rubnim dijelovima ovih sastojina.

Tada je stradalo približno 900 m3 bruto drvne mase na površini od šest ha, stoga je trebalo prema postulatima šumarske struke i Zakona o šumama sanirati tu površinu te su izgrađeni dodatni izvozni putevi, što je izazvalo strah javnosti da će se predio posjeći.

No danas je jasno vidljivo da nije bilo mjesta za zabrinutost. Iznimno se pazi na sve zakonske i podzakonske propise o gospodarenju šumama i zaštiti okoliša, a s međusobnim respektiranjem u upravljanju prostorom nastala je i odlična suradnja s Parkom prirode Velebit.

Sudionici terenskog skupa usred Ramina korita

Sudionici terenskog skupa usred Ramina korita

Najnovija istraživanja u ovim znanstveno vrijednim predjelima provodi, između ostalih, i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu u suradnji s europskim stručnjacima pod vodstvom prof. dr.sc. Stjepana Mikca koji je prilikom terenskog obilaska upoznao sudionike s dosadašnjim rezultatima provedenih istraživanja.

Zajednički obilazak Ramina korita imao je za cilj preliminarno utvrđivanje područja koje po svom fenotipskom izgledu i karakteristikama ima prašumsku strukturu i koji nije bio pod direktnim utjecajem gospodarenja. S obzirom na to da termin “prašuma” nije definiran u zakonskim i podzakonskim aktima iz područja šumarstva i zaštite prirode Republike Hrvatske, cilj je ovaj predjel proglasiti šumom posebne namjene u kategoriji šume za znanstvena istraživanja, sukladno važećem Zakonu o šumama.

Prema prezentiranim dokumentima i terenskim obilaskom utvrđeno je da postoje elementi za proglašenje statusa zaštite. Ramino korito je oko četiri kilometra duga šumovita uvala stiješnjena između visokih i strmih stijena koja se sastoji od niza vrtača, klanaca, dolaca, grebena i prijevoja. Budući da nema ceste, potrebno su oko tri sata pješačenja kako bi se stiglo tek na rub tog predjela.

Zbog nepristupačnog položaja i nemogućnosti organizirane eksploatacije šuma u prošlosti, već je od 18. stoljeća poznato kao jedna od najočuvanijih primorskih bukovih sastojina na Velebitu. Na obiđenom području mogle su se vidjeti sve razvojne faze prašume od pomlađivanja do raspadanja, ležeća stabla na tlu i pomlađene jezgre, raznolikost biljnih vrsta i mikroreljefa koji će biti od značaja za znanstveno praćenje.

Vodopropusna vapnenačka podloga i utjecaj mora karakteriziraju šumsku vegetaciju na tom prostoru. U biljnom sastavu je zamjetno učešće submediteranskih biljnih zajednica. Predjel se nalazi u kontaktnoj zoni zajednice crnoga graba (Seslerio-Ostryetum) i subasocijacije primorske šume bukve (Fagetum croat. Seslerietosum), a na manjim površinama pronalazi se zanimljiva kombinacija termofilnih i mezofilnih vrsta te prijelaz prema asocijacijama Lamio orvale-Fagetum sylvaticae i Omphalodo-Fagetum sylvaticae.

U najvišim predjelima prostire se zajednica predplaninske bukove šuma s urezicom. Šumske sastojine koje su predmet od interesa za zaštitu i proučavanje su prvenstveno (primorska) bukova šuma s jesenskom šašikom koja se razvijala bez znatnijeg antropogenog utjecaja.

Područjem zaštitnih šuma Ramina korita obuhvaćene su i druge zajednice: Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom, Predplaninska bukova šuma s urezicom i Šuma crnog graba s jesenskom šašikom.

Neki od konkretnih dokaza ključnih za dobivanje određenog statusa zaštite vidljivi su u istraživanjima projekta Remote Primary Forestsprovedenog 2015. godine između ostalog i u Raminu koritu. To su podaci zanimljivi sa šumarskog, ali i ekološkog aspekta: 428 m3/ha drvne mase, 133 m3/ha stojeće i ležeće mrtve drvne mase te 465 tona/ha biomase u i iznad tla.

Uzorkovanjem izvrtaka utvrđen je najveći udio stabala starosti između 200 – 250 godina, s pravilnom krivuljom starosti, dok su najstarija do sada pronađena stabla starosti od 460 godina, i to pretežno bukve, ali i pojedinačnih primjeraka javora i crnog graba.

Na obiđenom području mogle su se vidjeti sve razvojne faze prašume od pomlađivanja do raspadanja

Istraživanja uključuju i proučavanje povijesno dostupnih podataka iz različitih zapisa kako bi se procijenio dosadašnji antropogeni utjecaj. U nekim se navodima planinara iz kraja 19. i početka 20. stoljeća spominje sječa šuma u Raminu koritu, no za to nisu pronađeni egzaktni podaci, a s obzirom na nepristupačnost terena, mala je vjerojatnost većeg obima sječe.

Šumski predjel Ramino korito spominje se prvi put u “Prvom šumarskom stručnom opisu i nacrtu šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina” (1765. g.).

U opisu se navodi da “u tim dolinama nalaze se doduše najljepša stabla, ali se k njima ne može prići radi duljine uvala i strmenitosti bregova, a i iskorištavanje njihovo je vrlo teško i naporno jer se drvo, radi pomanjkanja puteva, mora iz jedne uvale u drugu prevlačiti preko vrlo strmih litica. Toga radi ne može se iz tih gudura nijedno stablo neoštećeno izvući izuzev onih stabala koja seljak iz njih iznese na svojim ramenima”.

Od prvih inicijativa za zaštitu Ramina korita prošlo je 100-tinjak godina. Iako nikada nije službeno zaštićena do danas se površina spominjana u kontekstu zaštite nije bitno mijenjala veličinom. To je još jedan dokaz slijedivosti šumarske struke i promišljanja za stoljeća, a ne desetljeća ili godine.

U istom će smislu, s razmišljanjem o budućnosti, sada biti pokrenut postupak za formalnu zaštitu Ramina korita.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •