Istraživanje: Djeca partizana glasuju za SDP, a djeca ustaša i domobrana za Škoru

17 prosinca, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Djeca ili unučad partizana puno češće glasaju za SDP, glasači Domovinskog pokreta u većoj mjeri kažu da njihovi preci bili u domobranima ili ustašama, a birači HDZ-a više se vezuju uz Domovinski rat.



Višeslav Raos, politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objasnio je do čega je došao svojim istraživanjem političkog raspoloženja birača.

Za istraživanje političkog raspoloženja birača kazao je da je provedeno na anketi tik prije uvođenja oštrijih epidemioloških mjera.

“Ono pokazuje da građani i dalje biraju kako glasati na temelju pogleda na Domovinski rat, na Drugi svjetski rat i na religiju”, kazao je i objasnio da se građani u pravilu ne vode politikama stranaka jer one uglavnom ne opstaju u praksi nakon predizborne kampanje, javlja N1.

Ustaše i partizani na izborima

Što im ostaje za orijentirati se na izborima?

“Lijeve i desne stranke se razlikuju po onome što birače najviše zanima, a to su identitetska i svjetonazorska pitanja. Ekonomska pitanja stranke i dalje ne reprezentiraju”, kazao je.

Objasnio je gdje su među biračima ukorijenjene glavne stranke u Saboru:

“Kako SDP zastupa antifašističko naslijeđe, onda osobe koje kažu da su djeca ili unučad partizana, puno češće glasaju za SDP ili srodne opcije. U ovoj anketi imate nove stranke poput Domovinskog pokreta, njihovi birači kažu u većoj mjeri da su njihovi preci bili u domobranima ili ustašama. Zanimljivo je da je ta obiteljska politička biografija manje prisutna kod birača HDZ-a, kod njih je to više vezano uz Domovinski rat.”

Raos je u istraživanju primijetio i to da su novijim strankama u Saboru skloniji mlađi birači koji su ideološki manje profilirani.

Tužbi će biti

Komentirao političke posljedice epidemiološkog stanja u Hrvatskoj, a sve češće se spominje “politička odgovornost” za posljedice epidemije. Koliko je daleko trenutak svođenja računa?

“Tužbi će sigurno biti i već ima ljudi koji ih pripremaju. Dio poduzetnika smatra da mjere nisu bile adekvatne ili da nisu bile jednako primijenjene na različite dijelove društva”, kazao je Raos.

Dalje je objasnio odakle uopće ideja političke odgovornosti u ovakvoj situaciji:

“Upravo zato što je Stožer u ovom obliku istodobno i stručno i političko tijelo, postavlja se pitanje i političke odgovornosti. Da je samo stručno tijelo koje daje savjete Vladi, a koja onda to šalje na potvrdu u Sabor, onda bi to bilo drugačije i drugačije bi se pozivalo na odgovornost.”

Andrej Plenković i njegova Vlada politički su sigurni bez obzira na tanku većinu u Saboru.

“Plenkoviću je istodobno i prednost i mana to što zna da ga u ovom trenutku nitko ne može svrgnuti s vlasti, pa se previše opustio. Šansa da se skupi dovoljno zastupnika da se Vladi izglasa nepovjerenje su izrazito male. Zato je on krenuo ovim putem rješavanja krize, koji je usko stranački”, kazao je.

Čačić ostaje uz vladajuće

Radimira Čačića, unatoč žestokim kritikama oko vođenja kroz koronakrizu, Raos ne vidi kao nekoga tko bi izašao iz većine:

“On je župan jedne ekonomski vrlo važne županije, koja je sada izrazito pogođena pandemijom. On možda ima surov pristup, ali se pokazalo da su njegove kritike opravdane, da gleda širu sliku kako mjere izgledaju u drugim članicmaa EU-a i da s pravom primjećuje, pa i pritišće partnera u Vladi, HDZ, pritišće ih da počnu provoditi strože mjere. On se pridružio kritikama oporbe da mjere uvode pravnu nesigurnost.”

M. Marković/Foto: N1


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •