Jeckov pomirljiva prema Pavličeku, oštra prema DP-u i HDZ-u

10 studenoga, 2025 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov našla se u središtu političke rasprave nakon najave izložbe “Srpkinja” u Srpskom kulturnom centru Vukovar. Reakcije na izložbu, koja je trebala biti otvorena u studenom — mjesecu sjećanja na žrtve Vukovara — pokazale su dva različita tona njezina političkog nastupa: pomirljiv ton prema gradonačelniku Marijanu Pavličeku i oštre ideološke optužbe prema Domovinskom pokretu i HDZ-u.



U prostorijama Srpskog kulturnog centra u Vukovaru bila je najavljena izložba fotografija pod nazivom “Srpkinja”, u organizaciji Srpskog kulturnog centra Vukovar, Zajedničkog vijeća općina i Generalnog konzulata Republike Srbije. Izložba je trebala biti otvorena 11. studenoga 2025., što je izazvalo reakcije lokalne vlasti.

Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček zatražio je odgodu izložbe “Srpkinja”, dok je Dragana Jeckov iz SDSS-a poručila da nije bila namjera nikoga provocirati. Spor se vodi oko termina izložbe u studenom, mjesecu sjećanja na žrtve Vukovara.

Pavličekov zahtjev za odgodu

Gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček javno je zatražio da se izložba odgodi izvan mjeseca studenoga, ističući da je to razdoblje Dani sjećanja na žrtvu Vukovara, kada se komemorira 2717 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila. Smatra da je održavanje izložbe u tom periodu neprimjereno i provokativno, te je pozvao organizatore da pokažu pijetet prema žrtvama.

Reakcija Dragane Jeckov

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov izjavila je da izložba nije zamišljena kao provokacija, već kao kulturni prikaz doprinosa žena u Srbiji tijekom Prvog svjetskog rata.

“Nije namjera nikoga vrijeđati ni provocirati. Ako gradonačelnik ima primjedbe, neka se obrati organizatorima, a ne preko medija,” pomirljivo je uzvratila Jeckov. Slično kao Jeckov prema Pavličeku je reagirao i portal Novosti. Pomirljivo i diplomatski.

Hoće li izložba biti odgođena, trenutačno je neizvjesno. Organizatori – Generalni konzulat Republike Srbije – zasad nisu službeno komentirali zahtjev gradonačelnika, dok se javnost podijelila oko pitanja slobode kulturnog izražavanja i poštovanja prema povijesnoj memoriji grada Vukovara.

Marijan Pavliček, čelnik Hrvatskih suverenista, u Vukovaru je surađivao s SDSS-om u lokalnoj vlasti. Zbog te suradnje, zastupnici Domovinskog pokreta su ga nazvali “malim Dragane Jeckov”, optužujući ga da je do pobjede na lokalnim izborima došao političkom trgovinom sa SDSS-om.

S druge strane, Jeckov je prema Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu izrazito oštra. U Saboru ih je optužila za neoustaštvo. Posebno je kritizirala Ivana Penavu, implicirajući da njegova politika doprinosi ideološkoj polarizaciji i povijesnom revizionizmu.

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, predstavlja političku opciju koja se otvoreno suprotstavlja SDSS-u, a kao jedno od postignuća DP-a, ponovio je to više puta, je to što SDSS više nije dio vladajuće koalicije.

Drugi važna tema u odnosima DP-a i SDSS-a je Zakona o grobljima koji predviđa uklanjanje obilježja koja veličaju  agresiju na Hrvatsku. DP želi iz javnog prostora ukloniti sve tragove velikosrpske agresije, uključujući sporne spomenike i nazive ulica.

Jeckov se protivi selektivnom uklanjanju koje vidi kao nacionalistički obračun s manjinom, a ne kao iskrenu borbu za povijesnu istinu

Spomenik Šoškočaninu

Nakon što je, na prijedlog DP-a, u Saboru usvojen Zakon o grobljima, Domovinski pokret je podnio zahtjev za uklanjanje spomenika Vukašinu Šoškočaninu u Borovu

Šoškočanin se smatra odgovornim za smrt 12 hrvatskih redarstvenika, čija su tijela masakrirana nakon ubojstva. U srpskim krugovima bio je slavljen kao “narodni junak”, a za Hrvate simbol agresije i zločina. Uklanjanje spomenika je u tijeku i sve bi trebalo biti gotovo do 18. studenog i Kolone sjećanja u Vukovaru.

Ovaj sukob nije samo oko jednog spomenika — to je sukob dviju vizija Hrvatske: jedne koja želi potpuno raskrstiti s velikosrpskom simbolikom, i druge koja traži pravo manjine na “svoju povijest”, čak i kad je ta povijest bolna i uvredljiva za većinu. Kao u slučaju izložbe o Dejanu Medakoviću, jednom od potpisnika Memoranduma SANU-a, fašistoidnog dokumenta koji je temelj za agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo.

Zaključno, nije bilo nemoguće ne primijetiti da Dragana Jeckov prema Marijanu Pavličeku nastupa pomirljivo, dok prema Penavi, Domovinskom pokretu i HDZ-u zauzima borben stav zbog dubokih ideoloških razlika i povijesnih pitanja.

I bitke za novac, naravno. Onaj iz državnog proračuna.

M. Marković/Foto; hrt


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->