Juratović: “Srbiju više nitko ne shvaća ozbiljno, a ponajmanje njezina braća Rusi”

24 siječnja, 2023 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

“Srbiju više nitko ne shvaća ozbiljno, a ponajmanje njezina braća Rusi, koji su Srbiju uvijek koristili za svoje sitne regionalne interese. Postoji veliko nepovjerenje ne samo među susjedima već i u EU”, kaže u razgovoru za “Novu” Josip Juratović, zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu.



Bundestag je prethodno zatražio od svoje vlade da od EU-a zatraži zamrzavanje pristupnih fondova dok se Srbija ne uskladi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, odnosno dok ne uvede sankcije Rusiji. Što se dogodilo s tom inicijativom?

Poznate su mi takve inicijative, ali to su inicijative pojedinaca koje nisu usvojene u Bundestagu. Mislim da je to dobro, jer bi ograničilo rad Vlade i traženje rješenja na međunarodnoj razini, što bi trebalo biti usklađeno sa svim akterima. Što ne znači da Njemačka nije jako skeptična prema Srbiji zbog srbijanskog nesolidarnog pristupa sankcijama Putinovoj Rusiji u skladu s EU.

Može li se takva odluka uopće donijeti bez suglasnosti svih država članica? Ima li zemalja koje ne bi podržale takvu odluku?

Države članice uvijek imaju mogućnost provedbe sankcija protiv zemalja koje nisu članice EU-a. Druga je stvar koliko bi to bilo pametno samoinicijativno provesti, pogotovo za zemlju koja je na putu ka EU, iako svi polako sa sve većom skepsom gledamo na taj put Srbije.

Maunel Zaracin, specijalni izaslanik Njemačke za zapadni Balkan, kaže za “Novu” da njemački gospodarstvenici izražavaju sumnju u smjeru u kojem se Srbija razvija. Što to točno znači? I predsjednik Vučić rekao je da ga jedino brine moguće povlačenje investitora?

Manuel Zaracin ima puno pravo izraziti svoju zabrinutost, koju i ja dijelim. Naime, investitorima je potreban društveni aranžman i usklađena politika koja nudi sigurnost i ima jasnu agendu za budućnost. Neizvjesna budućnost Srbije odbija ozbiljne investitore i privlači samo špekulante i kriminalce, a takvih Srbija nažalost ima dovoljno među svojima i ne trebaju joj više stranci.

Kako u Njemačkoj doživljavate poruke srpskih dužnosnika da vam ne vjeruju u vezi s Kosovom? Vučić je izjavio da vam po tom pitanju ne vjeruje “ama baš ništa”?

Politiku koja se temelji na nepovjerenju ne treba provoditi. Dakle, ako je istina da nam ne vjeruje, onda nema potrebe voditi dijalog. Ali Aleksandar Vučić je vodi, što znači da još ima nade za rješenje i to je dobro. Bojim se da su političari i Srbije i Kosova zaveli u slijepe ulice i sada ne znaju kako izaći i sačuvati obraz. A najlakše je krivnju svaliti na strance. Po tom pitanju svi Balkanci su svjetski gospodari. Nema se što vjerovati ili ne vjerovati, politika EU je jasna i transparentna.

Bez uređenih odnosa između Kosova i Srbije, ni Srbija ni Kosovo ne mogu ući u EU. To bi i jedni i drugi trebali reći svojim narodima. Jer svako daljnje odgađanje može produljiti njihovu političku egzistenciju, ali ugrožava njihove narode ne samo u smislu rata i mira, nego iu smislu njihovog svakodnevnog života.

Kakva je budućnost francusko-njemačkog prijedloga o Kosovu?

Za budućnost EU nužna je bliska povezanost nekadašnjih vječitih protivnika Francuza i Nijemaca. Uostalom, to se zorno vidjelo na primjeru raspada bivše Jugoslavije, kamo dovode nesnošljivost i suprotnosti dva najveća naroda u jednoj zajednici. Tek uzgred, toj je zajednici 1994. ponuđeno da s Austrijom uđe u EU. Vratimo se na francusko-njemačke odnose… Nama je u početku bitno uskladiti stavove oko vanjske politike, a onda na razini EU i tek onda ponuditi rješenja za probleme sa zemljama koje su nam važne za mir i stabilnost u naše susjedstvo. Sve ostalo sam već spomenuo.

Može li se taj sporazum potpisati bez pristanka Srbije da Kosovo uđe u UN?

Mislim da Srbija ne bi trebala staviti prioritet na blokadu Kosova u pogledu njegovog ulaska u međunarodne institucije. Jer samo preko međunarodnih institucija Kosovo će morati poštivati ​​međunarodna pravila koja se tiču ​​Srba i svih manjina na Kosovu. Za Srbiju bi bilo puno važnije da popravi svoj imidž u svijetu, koji je katastrofalan. Gledajte samo kriminalističke filmove diljem svijeta. Srbija zaslužuje bolje, ali na tome mora sama raditi

Mislim da su nam u tom pogledu najbolji primjer dvije Njemačke prije pada Berlinskog zida. Nikada se nisu priznavali, ali su bili korisni članovi međunarodne zajednice. Mislim da će doći vrijeme kada će se i u Srbiji i na Kosovu izgraditi moderna demokratska društva i da će lako pronaći rješenje prije ulaska u EU. Najbolji primjer su Hrvatska i Slovenija. Koga više zanima spor oko hrvatske granice sa Slovenijom nakon ulaska Hrvatske u Schengen?

Kada je u pitanju dijalog, je li preduvjet formiranje Zajednice srpskih općina?

Dijalog nema preduvjeta jer je onda nemoguć. On ili postoji ili ga nema. Ako postoji, onda mora dovesti do kompromisa s kojim niti jedna strana neće izaći kao pobjednik, već će sve strane moći nastaviti živjeti i graditi svoju budućnost. Dobar kompromis, a time i dobra politika ogledat će se u tome da će se i u Srbiji i na Kosovu lakše živjeti. I to je jedini cilj politike EU prema regiji nesretnog Zapadnog Balkana.

Jedino što mi je važno je pronaći rješenje koje će biti transparentno i koje će poštovati politika i društvo u zemljama sporazuma, umjesto da svatko rezultat tumači kao svoju pobjedu. Još jednom, dobar kompromis ima samo jednog pobjednika, a to su ljudi s obje strane.

Kako vam danas iz Njemačke izgleda Srbija?

Nažalost, mnogi dijele mišljenje da je Srbija u vrijeme Miloševića bila puno dalje u demokratskom društveno-političkom uređenju nego danas. Ne samo Aleksandar Vučić, nego i mnogi drugi, a u konačnici svi građani trebali bi ozbiljnije sagledati unutarnju situaciju Srbije, koja se vrlo negativno odražava na situaciju oko Srbije.

Što se tiče Srbije, postoji veliko nepovjerenje ne samo među susjedima već i u EU. Srbiju više nitko ne shvaća ozbiljno, a ponajmanje njezina braća Rusi, koji su Srbiju uvijek koristili za svoje sitne regionalne interese.

Da se razumijemo, to vam govori njemački zastupnik hrvatskog podrijetla, koji nije nimalo sretan zbog situacije u Srbiji, jer taj narod, kao i mnogi drugi u bivšoj Jugoslaviji, to nije zaslužio i koji je u neka slavna vremena pokazao da može bolje.

Zoran Đinđić je bio u pravu kada je rekao: “Ako nas drugi ne vole, zašto ne volimo bar mi sami sebe.”

Mislim da Srbija oko sebe ima više prijatelja nego što je toga svjesna. Srbija ih, nažalost, kroz medije koje ima, ne prepoznaje. U svakom slučaju, Srbiji treba više Zoran Đinđić umjesto vukova oko Aleksandra Vučića.

R.I. /Foto: pxll

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •