Karolina V. Krišto: Izborni zakon i prava nacionalnih majina u Njemačkoj i Hrvatskoj

28 rujna, 2017 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Izbori u Njemačkoj održani su 24. rujna 2017., rezulatete znamo. Angela Merkel, s nešto slabijim rezultatom, je nova stara kancelarka. Ljevica je dovijela potop s najlošijimm rezultatom unatrag 70 godina (od 1949.) a uspjeh žestoke desnice izazvao je zgražanje poražene ljevice.



S obzirom na to da se u Hrvatskoj ponovno aktualizirala tema izbornog zakona i izbora zstupnika nacionalnih manjina, Karolina Vidović Kristo u emisiji Dobro jutro Hrvatska analizirala je prednosti njemačkog izbornog sustava i usporedbu zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatsko sa zemljama u tranziciji.

Njemčaka: 

  • može se glasovati i dopisno
  • građani imaju dva glasa
  • prvi je preferencijalni glas;
  • drugi glas je glas za stranku
  • izborni prag je za stranke 5%, ali ako manja stranka osvoji 3 ili više izravnih (preferencijalnih) mandata ona automatski postaje parlamentarna
  • koalicije se mogu sklapati tek nakon izbora
  • svaka stranka izlazi samostalno na izbore i mora svoju snagu dokazati na izborima
  • nakon izbora slijede pregovori i potpisuje se koalicijski ugovor koji uređuje odnose stranaka, definira njihov program a ugovor je javan
  • u parlamentu se tajnim glasovanjem i natpolovičnom većinom bira kancelar

 

MANJINE

Većina zemalja EU politička prava svih građana, tako i pripadnika manjina, definira Ustavnim zakonom zajamčenim pravom na jednakost. Tako i Njemačka. Njemačka nema institut zajamčenih mandata iz kvote narodnih manjina.

U cijeloj EU države EU samo su četiri države tranzicijske, koje imaju institut zajamčenog mandata za narodne manjine su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija. Ovakvo rješenje predviđeno je kao privremeno, na sto upozorava i Venecijanska komisija.

Mađarska:

Liste za manjine; ako ne prođu zadani izborni prag mogu u parlamentarnoj raspravi sudjelovati s jednim zastupnikom, ali taj zastupnik nema pravo glasa

Rumunjska:

Aako ne prođu prag imaju pravo na jednog zastupnika, ako im je lista osvojila barem 5% prosječnog broja glasova za izbor jednog zastupnika

Slovenija:

Pripadnici mađarske i talijanske manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat. Hrvatska narodna manjina, koja broji gotovo 40 tisuća državljana Slovenije, dakle 4 puta vise od mađarske i talijanske, nema ni status manjine, a kamoli mandat!

Hrvatska

Pripadnici narodnih manjina u Hrvatskoj imaju 8 zajamčenih mandata sa svim pravima. Sve ostale zemlje članice EU nemaju zajamčene mandate za nacionalne manjine. Totalno ludilo srpske narodne manjine

U kontekstu javne rasprave o izmjeni hrvatskoga izbornoga zakona proteklih dana mnogi pokušavaju imputirati Hrvatskoj da donosi zakon protiv određenog dijela populacije, naglasila je Vidovic Kristo.

Pravda iz Republike Srbije piše: „Potpuno ludilo: Hrvatski istjeruju Srbe iz Sabora?!“, a citiraju i člana SDSS-a koji je rekao kako je izmjena izbornog zakona – antisrpska inicijativa. Imajući u vidu sve izneseno vezano uz praksu zajamčenih prava u Europskoj uniji, može se reći da su ove i ovakve izjave potpuno ludilo.

Također valja napomenuti kako Republika Srbija također nema institut zajamčenih mandata za manjine, i to na nijednoj razini vlasti, i u novim nacrtima zakona to ni ne predviđa.

MP/Foto:Screenshot


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->