U Hrvatskom tjedniku od 2. ožujka o. g. Kazimir Katalinić, hrvatski emigrantski povjesničar i političar koji je u Beuenos Airesu upravo proslavio 90. rođendan, (rođen je 4. ožujka 1927. u Rijeci) osvrnuo se na rad ekonomista i demografa Vladimira Žerjavića o broja žrtava na podrčju NDH.
Žerjavić se pojavio kao jedan od svjedoka na suđenju Dinku Šakiću 1999. godine gdje je ustvrdio da je, istražujući broj žrtava Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, i to po podacima rođenih i umrlih koji su se vodili do 1939., procjeni prirasta stanovništva za vrijeme rata te popisom preživjelog stanovništva iz 1948., došao do podataka od ukupno 1 027 000 žrtava, od čega je, 59 188 stradalih u jasenovačkom i starogradiškom logoru.
U istraživanju je koristio 140 monografija, koje je pronašao u bivšem Institutu za povijest radničkog pokreta te zbirni popis republičkih Zemaljskih komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. koji nikada nije objavljen.
Zbirom svih monografija došao je do podatka da je u Jasenovcu i Staroj Gradiški stradalo od 48 000 do 52 000 Srba, oko 13 000 Židova, 12 000 Hrvata i 10 000 Roma.
Napomenuvši da su njegovi podaci od 25 do 30 posto manjkavi, Žerjavić je zaključio da je u ta dva logora stradalo maksimalno 85 000 osoba i da se niti jednim novim istraživanjem ne bi došlo do većeg broja.
Žerjavićevu knjigu „Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu“ objavilo je 1989. Jugoslavensko viktimološko društvo i njome se autor nametnuo kao glavni autoritet za temu ljudskih gubitaka bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.
Žerjavićev rad temeljitoj je kritici početkom 1990-ih podvrgnuo o prof. Kazimir Katalinić koji je u svojoj knjizi „Argumenti: NDH, BiH, Bleiburg i genocid“ (Zagreb, 1993.) upozorio na niz teških Žerjavićevih metodoloških pogrešaka i površnost u radu te ga prozvao za plagiranje rasprave Bogoljuba Kočovića objavljene 1985. pod naslovom „Žrtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji“.
U razgovoru za Hrvatski tjednik Katalinić je istaknuo da su i Kočović i Žerjavić napravili istu temeljnu pogrešku jer nisu imali u vidu činjenicu da su jugoslavenski popisi pučanstva bili netočni što znači da je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću doći do demografskih gubitaka, a naročito ne do broja stvarnih žrtava.
Prema Katalinićevom izračunu na području NDH vjerojatno je stradalo 273 000 Srba i Crnogoraca te 427 000 Hrvata.
“Ako želimo s velikom sigurnošću utvrditi istinu o stradanju naroda, trebali bismo učiniti nekoliko stvari: otvoriti sve udbaške arhive, ustanoviti broj osoba u skupnim grobnicama, bilo gdje se one nalazile te nastaviti i financijski omogućiti istraživački arhivski rad ekipe kojoj je na čelu Blanka Matković“, zaključio je Katalinić.
MP/Foto:Hrvatski tjednik
