„Kraljica mora“ u sjeni „Jadrana“, najljepšeg jedrenjaka Sredozemlja

rujan 18, 2018 maxportal
Share Button

U prošlotjednoj emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ čak 30 minuta posvećeno je slučaju povratka otetog „Jadrana“, školskog jedrenjaka koji se od 1990. umjesto u  svojoj matičnoj luci Split nalazi u Tivtu.



PIŠE: Denis Krnić

Za vrijeme emisije uživo se telefonom javio stanoviti kapetan iz Rijeke koji je istaknuo kako Hrvatska već ima svoj školski brod, „Kraljicu mora“ i da nam „Jadran“ ne treba.

Nećemo ulaziti u motive takvog stava, ali stavljati ta dva broda u isti rang je protiv zdravog razuma. Kao da netko kaže da su Stojadin i Mercedes jedno te isto.

Bez obzira na to, ostaje činjenica da „Kraljica mora“, porinuta u proljeće 2010. godine do dana današnjeg nije zaživjela u našem pomorskom školstvu i obuci kadrova.

Nije postala perjanicom i stjegonošom hrvatske pomorske tradicije. Nije postala imidžem Hrvata kao stare pomorske nacije.

Medijski je gotovo nevidljiva, očito neprivlačna i novinarima, ali i građanima gradova čije luke povremeno posjeti. Ovaj brod, naime, većinu vremena provodi na vezu u Rijeci. Nije ni čudo jer je taj kvazi-školski brod pravi „čudnovati kljunaš“.  

I laiku će kada pogleda taj jedrenjak biti jasno da u izgledu tog plovila nešto ne štima. Nema sklada, nema estetike trupa i jedara, nema štiha starine, nema one ljepote koja resi jedrenjake.

Slikovni rezultat za kraljica mora

“Kraljica mora”/Foto:zadarski.hr

Pomorski stručnjaci odavno govore kako se taj brod ne može svrstati niti u jednu kategoriju brodova jedrenjaka i da je pun raznih konstrukcijskih kompromisa. Naše nadležne institucije brod su klasificirali kao loger, a to su bili teretni brodovi za prijevoz drva(!). Za pravo jedrenje i plovidbu u svijetu se koriste jedrenjaci tipa barkantin („Jadran“)  i bark jer imaju više jarbola i bolju formu trupa.

Studij Vojnog pomorstva kojeg je pokrenuo MORH prilika je za povratak najslavnijeg hrvatskog školskog jedrenjaka na radost svih hrvatskih, ali i stranih pripadnika ratnih mornarica koji bi na njemu željeli ploviti i obučavati se.

I u samom startu rađanja ideje i projekta „Kraljice mora“ bilo je grešaka i promašaja. Prva je pogreška bila u tome što su izrada idejnog projekta i izgradnja povjereni zagrebačkom Brodarskom institutu (BI), odnosno velolučkom brodogradilištu “Greben”.  

Ni Institut, kao ni brodogradilište nikada nisu gradili jedrenjake, odnosno nisu imali referencije za složen projekt kao što je jedan školski jedrenjak. Model budućeg jedrenjaka u testnom bazenu BI-ja nije postigao projektiranu brzinu, a pramac je tonuo pa se pristupilo naknadnom preprojektiranju.  

Nakon svečane primopredaje u 2010. godine na brodu se pokazalo nekoliko tehničkih problema i nedorečenosti. Javljao se problem neujednačene snage dvaju pogonskih strojeva. Jedan od dvaju Cummingsovih motora, proizvedenih u Kini po američkoj licenciji, bio je 10 posto jači od drugog. Problem je naknadno riješen.

Nakon što je zavarena metalna oplata broda, pokazao se problem velikih neravnina koje su se pojavile po cijeloj dužini vanjskog trupa broda. Na opsežno kitanje trupa Ministarstvo mora utrošilo je enormnih milijun kuna.  

Bilo je problema i na palubi. Postavljeno drvo, kvalitetna tik-burma, nije se odmah sljubilo s metalnom podlogom palube, posebice na području krme pa se voda skupljala u šupljem međuprostoru. Voda je naknadno izvučena, a inženjeri su nadzirali palubu u strahu da se slično “podlokavanje” ne ponovi.

Ni u plovidbi se brod nije baš iskazao. Naime, jedrenjak je jedno vrijeme pokazivao karakteristike “improvnosti”, što znači da tijekom plovidbe pramcem tone u more. Navodno je i za vrijeme plovidbe s razvijenim jedrima bilo problema s održavanjem zadanog kursa.  Zbog lošeg stabiliteta naknadno je u kobilicu dodano 80 tona olovnoga balasta pa je tako mijenjano težište broda mimo projekta.

Kakva je danas „Kraljica“ na moru nije poznato jer je nema u fokusu medija i stručne javnosti. No, poznato je da nije ispunila očekivanja.

Malo se tko sjeća kada je „Kraljica“ razvila svoja jedra. Lani su gosti s palube „Kraljice“ gledali tradicionalnu riječku regatu „Fiumanku“. Za vrijeme plovidbe mnogi su primijetili da jedara na brodu uopće nema! Brod je postao – neželjeno dijete.

Treba li podsjetiti da je u taj jedrenjak utrošeno 37 milijuna proračunskih kuna?

Ne tako davno pojavila se ideja da se brod bez jedara utrpa HRM-u i da ga se nekako oživi kroz vojni sustav. Međutim, takvu je ideju rezolutno odbio ministra obrane Damir Krstičević koji  poduzima sve da vrati „Jadrana“ u grad pod Marjanom.

Školski brod “Jadran” /Foto:Stevan Kordić (nagrađena fotografija)

Za vrijeme održavanja izložbe posvećenu 80- godišnjici plovidbe „Jadrana“, 2013. godine u tvrđavi splitskom Pomorskog muzeja maritimne sposobnosti ovog barkantina najbolje je u samo jednoj rečenici opisao danas pokojni kapetan Stipe Lakoš koji je u dugoj povijesti broda jedini čak dva puta bio njegovim zapovjednikom.

„Po valovima i vjetrovima ‘Jadran’” je tako dobro plovio da su mnogi zapovjednici znali reći kako se brod trebao zvati “Galeb” jer je poput galeba klizio preko valova“, kazao je tada kapetan Lakoš.

Novinari su zabilježili još neke riječi ovog čuvenog kapetana iz Vodica.

„Bilo je to jedno od najljepših razdoblja u mom životu. Na ‘Jadranu’ sam prošao sve dužnosti, od manevarskog oficira, navigatora, do zapovjednika. Znali smo imati i do 100 kadeta na brodu. Zamislite koliko je truda i strpljenja trebalo uložiti da na jedrenjaku od 60 metara dužine, sa 100 kadeta, plus 20 članova posade, sve besprijekorno funkcionira. Brod je odgojio stotine hrvatskih pomoraca i sve njegove plovidbe bile su sretne plovidbe”, prisjetio se Lakoš za vrijeme čuvene izložbe koja je pokazala da svoj brod Splićani – ne zaboravljaju.

Nećemo ovdje trošiti previše prostora na dokazivanje činjenice da je „Jadran“ kao školski jedrenjak jednostavno tehnički savršeno pogođen i na tome vječna hvala vrhunskom riječkom inženjeru Josipu Škarici. Činjenica da je bez poteškoća prepolovio golemo prostranstvo Atlantskog oceana dovoljno kazuje o kakvom se rasnom brodu radi.  

„Kraljica mora“ svojedobno je pompozno najavljena kao projekt stoljeća pomorskog školstva u Hrvata. Nadamo se da se na oštre hridi debakla neće razbiti i naše želje da na morskoj pučini konačno ugledamo „Jadran“ kako nam plovi u susret.

Vrijeme, naime, nezaustavljivo istječe…



Komentari
Share Button