MOSTOV kandidat za gradonačelnika Zagreba Marko Sladoljev u intervjuu za Hinu govorio je o izbornom programu, projektima za Zagreb, ukidanju naknada političarima, stanju u sportu, pozvao na istragu kriminala kojeg je, uvjeren je, bilo u Agrokoru.
HNS-ovki Anki Mrak Taritaš zamjera jer iza njezine kandidature stoji osoba kojoj se sudi za preprodaju zemljišta Konzumu, a prozvao je i aktualnog gradonačelnika Milana Bandića tvrdeći da je za vanjske odvjetničke usluge tijekom protekle četiri godine platilo 150 milijuna kuna od čega najviše odvjetničkom društvu Marijana Hanžekovića.
Često ističete kako ste novo lice i jedini kandidat za gradonačelnika Zagreba rođen u Zagrebu. Doživljavate li to kao prednost?
Mislim da to nije ni prednost, ali nije ni mana. Ja sam “dečko iz kvarta” koji je rođen u Dubravi, pa je otišao u Trnje, potom na Trešnjevku i sad sam u Španskom. Živim u običnom zagrebačkom kvartu, a ne među elitom. Mislim da mi je to prednost jer vidim kako ljudi žive i mislim da treba razbiti mit o tome kako se u Zagrebu super živi te da je Zagreb Cvjetni trg i ona šminka na špici koja se tamo događa vikendom. Ljudi u Zagrebu po kvartovima loše žive, plaćaju najveći prirez u državi, a ne znaju kuda taj novac odlazi. U Zagrebu su iznimno skupe komunalije, prijevoz…
Vaš šef Božo Petrov voli isticati da ste jedina prava oporba aktualnom gradonačelniku Milanu Bandiću, jer se među malobrojnima koji nisu imali nikakvu povijest s njegovim politikama?
Nisam imao zajedničku povijest s Bandićem i među malobrojnima sam koji nije ‘umrežen’.
Gospođa Švaljek je primjerice bila njegova zamjenica, a povezana je s HSLS-om u kojem jako visoko kotira gospodin Hanžeković. Grad Zagreb i aktualni gradonačelnik su u protekle četiri godine platili 150 milijuna kuna za odvjetničke usluge i to najviše upravo gospodinu Hanžekoviću i njegovom odvjetničkom uredu.
Gospođa Mrak Taritaš je bila pročelnica za prostorno planiranje i morat će odgovoriti na vrlo neugodna pitanja primjerice o razdjelnicima, jer je njezin šef gospodin Vrdoljak tu priču pokrenuo, a građanima je donijela samo štetu i veće račune. U mom kvartu, u Španskom, ljudi su ogorčeni jer plaćaju veće račune za grijanje, a slabije se griju.
Kada je riječ o aferi Agrokor, ne znam kako gospođa Mrak Taritaš i cijeli HNS imaju uopće pravo nešto reći. Naime, njihov glavni tajnik stranke Ferenčak, koji direktno stoji iza kandidature Anke Mrak Taritaš, nepravomoćno je osuđen za preprodaju zemljišta Konzumu, iako je trebalo pripasti Centru za osobe s invaliditetom. Tužno je da se takve osobe uopće guraju u prvi plan kada je riječ o politici koja bi trebala služiti za opće dobro.
Dok Vaši protukandidati idu u kampanju s obećanjima velikih infrastrukturnih projekata Vi takve projekte ne obećavate. Kako mislite privući birače?
Mislim da je građanima dosta praznih obećanja. Mi imamo jedan projekt i to onaj Jarunskog mosta koji bi bio sufinanciran sredstvima EU-a. Bandić nije koristio ono što EU nudi, a to je 85 posto sredstava za rješavanje prometne infrastrukutre u urbanim sredinama zato što ne zagađuju grad. Jarunski most bi koštao oko 200 do 250 milijuna kuna, a Zagreb bi financirao oko 50 milijuna kuna.
Drugi važan projekt koji bi se trebao realizirati je Maksimirski stadion. Taj gorući problem, koji nažalost narušava vizuru grada, a kultno je mjesto što iz sportskih, navijačkih, ali i urbanističkih razloga. Zalažem se za to da se stadion Maksimir uredi preko javno-privatnog partnerstva.
Dakle, treba ga dati u koncesiju, kao i sve gradske prostore na toj lokaciji, a zauzvrat koncesionar treba napraviti stadion koji će svim stranama donositi zaradu. Nisam za to da građani Zagreba plaćaju tuđe pogreške i malverzacije te da se iz njihovih džepova ponovno plaća obnova stadiona.
Predlažete ukidanje naknada za sudjelovanje u mjesnim odborima?
Bandić je na zadnjoj sjednici Gradske skupštine povećao političarima, pogotovo u mjesnim odborima, trostruko naknadu. Radi se o 26 milijuna kuna godišnje i preko 100 milijuna kuna u jednom mandatu. Ukidanje ne bi bilo populistička odluka, jer bi se time uštedjelo 100 milijuna kuna. Slično je i sa školskim odborima i upravnim vijećima vrtića kojima također Zagreb plaća, a drugi gradovi ne.
Što biste s tim novcem?
Usmjerio bih ga na vrtiće, škole, obrazovanje. Imamo sjajan projekt besplatnih instrukcija vikendom za djecu u Zagrebu. Postoje tisuće kvadrata slobodnih prostora u Zagrebu koji vikendom zjape prazni i planiramo organizirati da studenti i umirovljeni profesori vikendom drže besplatne instrukcije, a mi bismo im za uzvrat osiguravali besplatni pokaz.
Kao žestoki Dinamovac računate li na potporu BBB-a?
Oni su apolitična skupina i tako treba i ostati. Nikad ne bih tražio njihovu javnu potporu. Oni će glasovati za onoga tko će zastupati njihove interese, a to je demokratski ustrojen Dinamo. Ja sam, prije nego što sam se uključio u politiku, bio povjerenik za Futsal Dinamo, no to nije nešto što želim koristiti u političke svrhe, iako sam izuzetno ponosan što sam sudjelovao u stvaranju kluba koji je dokazao kako je moguće uspješno funkcionirati po modelu jedan član jedan glas. Mislim općenito da je zagrebački sport teško devastiran.
Osim što su upropašteni simboli Zagreba – Cibona i VK Mladost, koji su na rubu stečaja, a Dinamo je postao sinonim za off shore račune, sustavno se uništava i NK Zagreb, čije su utakmice nekada bile posjećenije od Dinamovih. Čini se da je netko bacio oko na atraktivan zemljišni prostor u Kranjčevićevoj, a kako bi dobio potporu u tome, plan je uništiti klub, kako bi se steklo opravdanje da se tamo grade zgrade ili nešto drugo.
Kakav je vaš stav prema Dinamu i vodstvu Hrvatskog nogometnog saveza?
Politika se ne bi smjela miješati u sport, ali kao građanin ću ukazivati na katastrofalnu situaciju. Imaju predsjednika koji je autističan, nedavno nije znao ni prezime poginulog nogometaša Hrvoja Ćustića koji je poginuo zbog loše infrastrukture na stadionu. Ujedno je to jedina osoba koja je poginula u i oko sportskih dešavanja. I to se nije dogodilo zbog navijačkih nereda, nego infrastrukture za koju je odgovoran HNS, a isti ljudi ga vode i dalje.
Pored toga čelnici HNS-a su optuženi za najveću utaju poreza u povijesti. Sve su to ozbiljne optužbe, a u cijelu su se priču uključile i druge države, pa nema govora o političkom progonu. Moj stav je da oni trebaju otići. Nogomet treba vratiti navijačima. Sport mora biti čist i bez utjecaja kriminala, ali i politike.
A Maksimirski stadion?
U priču se napokon treba uključiti DORH. Golemi novci su utrošeni u to ruglo, a sve su to građani Zagreba platili. Odgovorno tvrdim da je za nekih 60 milijuna eura Dinamo mogao imati stadion za 30 tisuća ljudi ali onda nitko ne bi ‘omastio brk’. Za to su najvećim dijelom odgovorni gospodin (Zlatko) Canjuga i gospodin (Mirko) Novosel, koji su bili dio HDZ-ovog establišmenta krajem 90-ih. Dio odgovornosti, ali za nečinjenje, snosi i aktualni gradonačelnik Bandić, no najveći krimen za sramotu koju danas nazivao stadionom snosi zagrebački HDZ.
Prvi ste vjeroučitelj koji želi voditi metropolu, Kako ste završili u politici?
Ja sam radio u školi 20 godina, ali interes za politiku postojao je i prije, zbog čega sam upisao magisterij na Političkim znanostima. No, primanja u školi su mala i nisam ga zbog pomanjkanja novca uspio završiti. Stvari su se ipak nekako poklopile: Božu Petrova sam gledao u Nedjeljom i dva, nakon čega sam sreo svoje bivše učenike koji su mi rekli da idu na osnivačku skupštinu Mosta, a ja sam im se priključio.
U Saboru ste digli ruku za ‘Lex Agrokor’ a sada je Vaša stranka podržala ideju da taj najveći sustav u trenutku najveće krize vodi Ante Ramljak koji je bio pobočnik Borislavu Škegri i Radimiru Čačiću.
Dali smo povjerenje gospodinu Anti Ramljaku jer nije bilo vremena za natezanja oko povjerenika. Situacija oko Agrokora je vrlo ozbiljna i tome treba pristupati izuzetno odgovorno. Lex Agrokor bio je jedini način da se sačuva stabilnost hrvatskog gospodarstva.
Njime su spašeni dobavljači koji će konačno ovaj tjedan dobiti financijska sredstva da mogu nastaviti s radom, radnici će dobiti plaću, a Ivica Todorića je zauvijek napustio Agrokor. Ističem da tome ne bi bilo tako da se nije donio ovaj zakon. Agonija bi se nastavila, sustav bi se nastavio urušavati, a Todorić bi i dalje upravljao cijelom pričom. Osim Agrokorove, upitna bi bila budućnost i drugih velikih hrvatskih kompanija poput Kraša, Zvečeva, Vindije, Francka.
Želim naglasiti kako ovdje priča ne smije završiti. Kriminalne radnje koje su se neosporno događale u slučaju Agrokor moraju biti procesuirane i kao saborski zastupnik pozivam pravosudne institucije da detaljno provjere apsolutno sve oko ove afere.
