NAPETO IZMEĐU SRBIJE i CRNE GORE: Vućić sazvao hitan sastanak nakon izgona veleposlanika

29 studenoga, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Tenzije između Podgorice i Beograda nastale jučerašnjim protjerivanjem ambasadora Srbije Vladimira Božovića iz Crne Gore i mjerom reciprociteta Beograda, biće glavna tema današnjeg sastanka u 18 sati koji je jučer zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s premijerkom Anom Brnabić i ministrom vanjskih poslova Nikolom Selakovićem.



Očekivalo se da će nakon pobjede opozicije na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori odnosi Beograda i Podgorice biti znatno bolji, dogodio se ozbiljan diplomatski incident.

Prvo je veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović proglašen personom non grata zbog izjave da je “slavna Mojkovačka bitka bila uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu 1918. godine”, čime je negirao crnogorsku državnost.

Od njega je zatraženo da odmah napusti zemlju.

–  Jučer je veleposlanik Božović nelegalnu i nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao ‘oslobođenjem’ i ‘slobodnom voljom’ crnogorskog naroda, čime je još jednom, na najizravniji način, omalovažio državu koja mu je dala diplomatsko gostoprimstvo”, objavili su  iz Ministarstava vanjskih poslova Crne Gore.

>>> KRALJEVO PISMO IZ PARIZA: “Mislio sam, vale čoče, da si uzor sa visina, a ti evo sada služiš srbijanskog ciganina”

Nedugo zatim, Beograd je odgovorio istom mjerom i dao rok od 72 sata veleposlaniku Crne Gore Tarzanu Miloševiću da ode iz Srbije.

Zbog napate situacije Vučić je sazvao hitan sastanak, a u smirivanje strasti akciju uključio se i mandatar nove vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić koja bi trebalo da bude izglasana u srijedu u Skupštini Crne Gore. Najavio je da će nova vlada će raditi na “ozdravljenju odnosa” sa Srbijom i promociji dobrosusjedske politike s Beogradom.

Krivokapić je povodom protjerivanja Božovića iz Crne Gore istakao da odlazeći režim ni u svojim posljednjim danima ne preza od polarizacije društva i produbljivanja podjela.

– Nova vlada će raditi na ozdravljenju odnosa Crne Gore sa Srbijom, promovirat ćemo istinski dobrosusjedsku politiku s Beogradom, kao i sa svima u regiji, po principu suverenosti, nezavisnosti i nemiješanja u unutarnje stvari drugih država. Uzajamno poštovanje biće naša mjera, rekao je Krivokapić.

Milan Knežević, jedan od lidera pročetničke stranke Demokratski front, članica nove vladajuće koalicije, zatražio je od nove vlade da čim bude izglasana poništi odluku o protjerivanju Božovića iz zemlje.

Što je zapravo rekao Božović?

Spornu izjavu koja je izazvala napetosti između Podgorice i Beograda veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović dao je listu “Pobjeda”

– Velika i slavna Mojkovačka bitka, kao primer žrtve za svog bližnjeg i za slobodu, bila je uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu – kao slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje s bratskom Srbijom. Bez obzira na neko novo njihovo gledanje, emocije i odnose koje može izazvati neki događaj iz prošlosti, moramo se s dužnom pažnjom i poštovanjem sjetiti svih tih ljudi, njihovih djela i to uzeti kao historijsko pamćenje koje nam samo može poslužiti za dobro u sadašnjosti i budućnosti – rekao je Božović.

Mojkovčka bitka

Mojkovačka bitka, vođena između vojski Kraljevine Crne Gore (6.500 vojnika) i Austro-Ugarske Carevine (20.000 vojnika), odigrala se na pravoslavni Badnji dan i Božić 6. i 7. siječnja 1916. godine u okolini Mojkovca.

Crnogorci su izginuli da bi osigurali bijeg srbijanske vojske, koja je vojno poražena na tlu Srbije i  preko Albanije se povlačila na Krf. Crnogorci su izdržali do 21. siječnja kad su Srbi izvukli, a onda se predali.

Crnogorskom vojskom je komandirao serdar Janko Vukotić koje je nakon okupacije Crne Gore od strane Srbiji  na tzv. Podgoričkoj skupštini prešao na srpsku stranu, a nakon izdaje vlastitog naroda

Što je tzv. Podgorička skupština

Podgorička skupština ili “Velika Narodna Skupština Srpskog Naroda u Crnoj Gori” se održavala između 24. studenog i 29. studenog 1918. godine. Na njoj je donesena sporna odluka o zbacivanja s prijestolja kralja Nikole I, Petrovića Njegoša i  ujedinjenju Kraljevine Crne Gore i Kraljevine Srbije pod dinastijom Karađorđevića, 26. studenog 1918.

Tom odlukom skupštine Kraljevina Crna Gora de facto prestaje postojati i postaje dio Srbije to jest Kraljevine SHS. Reakciju crnogorskog naroda, navodno “oduševljenog prisajedinjenjem” nije trebalo dugo čekati. Naoružana srpska strana u Crnoj Gori će s oko 10.000 bojovnika opskrbljenih teškim naoružanjem spremno dočekati 21. prosinca 1918. godine (6. siječnja 1919. po gregorijanskom kalendaru) i Božićnu pobunu zagovornika nezavisnosti.

Crnogorski parlament je 29. 11. 2018., nakon točno 1000 godina, usvojio Rezoluciju kojom je poništio odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine.

U Rezoluciji uz ostalo stoji da je “Podgorička skupština” bila instrument kojim je izvršen državni prevrat u Crnoj Gori, da je nelegalnom odlukom riješeno da se Kraljevina Crna Gora, iako međunarodno priznata država, članica Antante i jedna od pobjedničkih država u 1. svjetskom ratu, prisajedini Kraljevini Srbiji, da je izvršena nasilna detronizacija kralja Nikole I i dinastije Petrović Njegoš te da je omogućeno nezakonito i nekanonsko ukidanje autokefalnosti Crnogorske crkve.

Nakon Podgoričke skupštine 1918. neki od crnogorski časnika stali su na stranu Beograda, trudili se biti većim Srbima od samih Srba i nanositi veliko zlo crnogorskom narodu. Jedan je od njih bio je i Janko Vukotić,  zapovjednik s Mojkovca, a zbog čega ga se kralj Nikola javno se odrekao.

“Sram te bilo, đenerale”

General Janko Vukotić, jedan od crnogorskih junaka iz Balkanskih ratova, čovjek koji je slomio srpsku urotu 1907. i pokušaj ubojstva kneza Nikole, (Bombaška afera), a 1918. godine je (zaboravivši na čojstvo i junaštvo) dao novu prisegu kralju Petru I. Karađorđeviću i kasnije dobio čin armijskog generala u Vojsci Jugoslavije. ( Čojstvo je u crnogorskoj tradiciji braniti druge od sebe, a junaštvo braniti sebe od drugih).

General  Vukotić bio je u srodstvu sa kraljevskom obitelji Petrović-Njegoš, točnije sa crnogorskom kraljicom Milenom Petrović-Njegoš, rođenom Vukotić i miljenik kralja Nikole. Nakon što potpisao lojalnost beogradskom dvoru crnogorski kralj Nikola I. iz Pariza mu je uputio stihovni telegram:

Mislio sam, vale čoče, da si uzor sa visina, a ti evo sada služiš srbijanskog ciganina. Pod tvojim se skutom sada crnogorska sela pale, sram te bilo, ne bilo te, nevaljali đenerale. Nikola Petrović I.”  (Citirano po Drago Kastratović: “Vrhovi i ponori crnogorskog identiteta“, str 135, Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb 2005.)

M. Marković/Foto: RAS srbija

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •