Nasukavanje „Kraljice mora“ kao groteska hrvatskog pomorstva

10 ožujka, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ovo što se događa s (kvazi)školskim brodom „Kraljica mora“ više je groteska nego nešto što ima veze s pomorstvom i školovanjem.



Brod se nasukao se na pjeskovito dno prošlog tjedna prilikom isplovljavanja nakon remonta u Brodogradilištu Punat na otoku Krku.

Kako stoji u priopćenju Ministarstva mora, odsukao se vlastitim pogonom u par sati kasnije prilikom, pazite sad, „podizanja morske vode“.

Prvi komentar jednog poznatog admirala HRM-a s kojim smo prokomentirali događaj bio je – „To sve govori o stručnosti. Tamo se isplovljavam kad je plima…“.

Dakle, kadrovi koji školuju buduće hrvatske pomorce po oseki su se mrtvi-hladni, poput zadnjih amatera, odlučili na isplovljavanje. To ni Sinbad ne bi napravio.

S „Kraljicom mora“ hrvatsko pomorstvo naprosto nema sreće. Premda je porinuta u proljeće 2010. godine, do dana današnjeg nije zaživjela u pomorskom školstvu i obuci kadrova. Nije postala perjanicom, ni stjegonošom hrvatske pomorske tradicije. Nije postala imidžem Hrvata kao stare pomorske nacije.

Medijski je gotovo nevidljiva, neprivlačna novinarima, ali i građanima gradova čije luke povremeno posjeti. Ovaj brod većinu vremena provodi na vezu u Rijeci. Nije ni čudo jer je taj brod pravi „čudnovati kljunaš“. I laiku će kada pogleda taj jedrenjak biti jasno da u izgledu tog plovila nešto ne štima. Nema sklada, nema estetike trupa i jedara, nema štiha starine, nema one ljepote koja resi jedrenjake.

I u samom startu rađanja ideje i projekta „Kraljice mora“ bilo je grešaka i promašaja.

Prva je pogreška bila u tome što su izrada idejnog projekta i izgradnja povjereni zagrebačkom Brodarskom institutu (BI), odnosno velolučkom brodogradilištu “Greben”. Ni Institut, kao ni brodogradilište nikada nisu gradili jedrenjake, odnosno nisu imali referencije za složen projekt kao što je jedan školski jedrenjak.

Model budućeg jedrenjaka u testnom bazenu BI-ja nije postigao projektiranu brzinu, a pramac je tonuo pa se pristupilo naknadnom preprojektiranju.

Nakon svečane primopredaje u 2010. godine na brodu se pokazalo nekoliko tehničkih problema i nedorečenosti. Javljao se problem neujednačene snage dvaju pogonskih strojeva.

Jedan od dvaju Cummingsovih motora, proizvedenih u Kini po američkoj licenciji, bio je 10 posto jači od drugog. Problem je naknadno riješen. Nakon što je zavarena metalna oplata broda, pokazao se problem velikih neravnina koje su se pojavile po cijeloj dužini vanjskog trupa broda. Na opsežno kitanje trupa Ministarstvo mora utrošilo je enormnih milijun kuna.

Bilo je problema i na palubi. Postavljeno drvo, kvalitetna tik-burma, nije se odmah sljubilo s metalnom podlogom palube, posebice na području krme pa se voda skupljala u šupljem međuprostoru. Voda je naknadno izvučena, a inženjeri su nadzirali palubu u strahu da se slično “podlokavanje” ne ponovi. Ni u plovidbi se brod nije baš iskazao.

Naime, jedrenjak je jedno vrijeme pokazivao karakteristike “improvnosti”, što znači da tijekom plovidbe pramcem tone u more. Navodno je i za vrijeme plovidbe s razvijenim jedrima bilo problema s održavanjem zadanog kursa. Zbog lošeg stabiliteta naknadno je u kobilicu dodano čak 80 tona olovnoga balasta pa je tako mijenjano težište broda mimo projekta.

Posebna je bizarnost da brod još uvijek nema dozvolu za plovidbu jedrima, a jedrenjak je!

Htjeli su neki „Kraljicu mora“ uvaliti u Obalnu stražu, pa je takve planove zaustavio nekadašnji ministar obrane Damir Krstičević u svojim naporima da Hrvatskoj vrati njezin jedini pravi školski jedrenjak – „Jadran“.

Međutim, ti trudi, uz subjektivne razloge, nisu urodili plodom, jer je izostala presudna podrška premijera Andreja Plenkovića.

U međuvremenu, Crnogorci se i dalje, posve bezbrižno, kočopere brodom kojeg su u osvit ratova 90-ih godina ukrali iz Splita i do dana današnjeg ga vratili nisu.
„Kraljica mora“ je samo odraz turobnog sunovrata koje proteklih 30 godina doživljava hrvatsko pomorstvo i školovanje pomoraca u režiji države.

Zaboravili smo davne riječi Vice Vukova koji je jednom rekao: „Da nam nije ovog mora, ne bi smo bili važni u očima drugih, ni pred samim sobom.“

M.Marković/ Foto:press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->