Nekoliko tisuća ljudi na prosvjedu inicijative #Spasime! Pjevala je Gabi Novak

ožujak 16, 2019 maxportal
Share Button

Na inicijativu glumice i scenaristice Jelene Veljače, danas je na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, u pet do 12, započeo prosvjed protiv nasilja na ženama. Grupa #Spasime na Facebooku okuplja gotovo 50.000 članova.



Čitanjem imena žrtava nasilja na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava u s “pet do 12” počeo je središnji prosvjed #Spasi me, kojemu je cilj iskazati solidarnost sa žrtvama nasilja u obitelji te od države zatražiti da ih adekvatno zaštiti.

Prosvjednici su nosili brojne transparente s natpisima “Ljubav ne boli”,  “Nasilje nije obiteljska stvar”,  “Nemojmo popuštati”,  “Svi smo odgovorni”,  “Zločin, a ne prekšaj”,  “Nulta stopa tolerancije”, “I ja sam žrtva nasilja”,  “Žrtva nikad nije kriva”,  “Hrabri ljudi”, “Djela, a ne riječ” i drugi.

Prosvjed je organiziran nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #Spasime, koja je do sada okupila više od 48.000 ljudi.

Veljača je putem društvene mreže pozvala građane na prosvjed za sve one koji nisu spašeni od nasilja u obitelji, a prosvjed i grupa potaknuti su zločinom na Pagu gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece.

Jedan od zahtjeva prosvjednika jest da se nasilje u obitelji vodi kao kazneno djelo, a ne prekršaj.Osim u Zagrebu, prosvjed se istovremeno održava i u drugim gradovima.

Žene u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji

Prema izvješću Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu, žene su i dalje u velikoj većini,žrtve nasilja u obitelji.

Kada se gleda spolna struktura počinitelja prekršajnog djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena, a od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama muškaraca je 92 posto, a žena 8 posto.

Također, analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend ‘brutalizacije’ sa smrtnim ishodom – ubijeno je 15 žena od njima bliskih muškaraca.

Pravobraniteljica upozorava i na zabrinjavajući trend da sudovi usvajaju tek 17 posto od ukupnog broja zaštitnih mjera koje predlaže policija, kao i da žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu.

Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje

Organizatori prosvjeda ističu i kako je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje, pri čemu predlažu niz mjera koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.

Pozivaju predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno/obrazovnim ustanovama.

Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga kako povećala se učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

Ovo su njihovi prijedlozi za uvođenje nulte stope tolerancije za nasilje u obitelji:

1. Zakonodavne izmjene i izmjene provedbene prakse

– nasilje u obitelji obavezno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj do izmjena zakona neodložna uputa višeg državnog odvjetništva iz čl. 5. POSLOVNIKA DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA i UPUTA RAVNATELJSTVA POLICIJE da se tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje u obitelji kvalificira kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a
– obavezna uputa sudovima o zaštiti dostojanstva i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji kao strane u postupku sukladno čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Poglavlju VI. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
– obavezna primjena zaštitnih mjera iz čl. 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tako da će se, sukladno čl. 52. Konvencije, prednost uvijek dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku.

Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji:

– u čl. 10. st. 1. tako da se brišu t. 1 i 4
– u t. 2. iza riječi “djeci” dodaje se “članu obitelji ili bliskoj osobi”
– u čl. 12. st. 4. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”, iza riječi “potrebi” briše se riječ “može”
– u čl. 14. st. 1. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”
– u čl. 15. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 16. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 17. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 18. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”

2. Edukacija i prevencija

Poduzimanje sljedećih mjera i aktivnosti, propisanih Konvencijom te utvrđenih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, a za koje su u državnom proračunu za 2019. godinu osigurana sredstva:
– kontinuirana međuresorna suradnja na prevenciji, sankcioniranju te javnom osuđivanju obiteljskog nasilja, sukladno već potpisanom Sporazumu o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama:

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Ministarstvo zdravstva

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

– organizacija sveobuhvatne državne EDUKACIJSKE kampanje NULTA TOLERANCIJA NA NASILJE, s naglaskom na obavezu svakog pojedinca da spriječi i prijavi nasilje u obitelji
– organizacija OBVEZNIH stručnih i periodičnih EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA svih  službenika i djelatnika koji u svome radu dolaze u doticaj s djecom i žrtvama nasilja o postupanju u takvim slučajevima, ranom prepoznavanju znakova nasilja
– koordinacija između Državnog odvjetništva, policije i centra za socijalnu skrb – mjesečni sastanci s temom prijava za obiteljsko nasilje i transparentno izvješćivanje o statističkim pokazateljima incidencije obiteljskog nasilja
– u obrazovni sustav OBVEZNO I NEODLOŽNO uvrstiti edukaciju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju

3. Osnaživanje institucija sustava 

– uspostava OBITELJSKIH SUDOVA pri općinskim sudovima
– uspostava neovisnog tijela koje ima ovlasti po prijavama građanki i građana vršiti  nadzor nad radom institucija uključenih u pojedinačni slučaj
– izvaninstitucionalna podrška skloništima i savjetovalištima koje treba razumjeti kao integralni dio sustava zaštite žrtava, financijski ih podržati te uključivati u multisektorske timove u pojedinim slučajevima nasilja
– uvođenje zasebne, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne, telefonske i internetske službe za podršku žrtvama nasilja.

Megy Matičić/Foto:pxll

 

Komentari
Share Button