PODRŽAVAMO VAŠ ZAHTJEV DA SE EPPO ISPRIČA VLADI RH — ALI PO ISTOM MJERILU VLADA RH, DORH I USKOK VEĆ SU SE MORALI ISPRIČATI SLAVENU ČOLAKU I GRUPACIJI FANTASYLAND
Samobor, 11. srpanj 2026. godine
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, gospodine Plenkoviću,
na službenim stranicama Vlade Republike Hrvatske 9. srpnja 2026. godine objavljena je Vaša izjava prema kojoj se Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) treba ozbiljno ispričati ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i Vladi Republike Hrvatske zbog insinuacija kojima se ministricu povezivalo s mogućim zlouporabama europskih sredstava u predmetu „Geodezija“.
Naveli ste da je takvo postupanje predstavljalo zlonamjeran pokušaj utjecaja na rezultat parlamentarnih izbora 2024. godine te da je ministrica bila izložena orkestriranom medijskom napadu, pregledavanju elektroničke pošte i propitivanju njezinih poslovnih i privatnih kontakata. Takvo ste postupanje opisali kao maltretiranje ministrice i nanošenje štete Vladi Republike Hrvatske.
Slaven Čolak i grupacija Fantasyland javno i nedvosmisleno poručuju: podržavamo Vaš zahtjev da se EPPO ispriča ministrici Nini Obuljen Koržinek i Vladi Republike Hrvatske ako je bez dostatne činjenične i pravne osnove svojim postupanjem nanio štetu njezinu ugledu, dostojanstvu i političkom integritetu.
Nitko ne smije biti unaprijed proglašavan krivim. Nitko ne smije biti javno kriminaliziran prije pravomoćne sudske odluke. Nitko ne smije trpjeti političku, profesionalnu, poslovnu ili osobnu štetu samo zato što ga je neko državno ili europsko tijelo dovelo u vezu s određenom istragom.
Ali upravo zato, gospodine predsjedniče Vlade, isti pravni, politički i moralni standard morate primijeniti i na Slavena Čolaka, njegovu obitelj, odgovorne osobe i društva grupacije Fantasyland. Ne može se tražiti odgovornost europske institucije kada su pogođeni Vlada i njezina ministrica, a istodobno odbijati svako suočavanje s posljedicama postupanja hrvatskih institucija prema građanima i poduzetnicima.
Vaš zahtjev prema EPPO-u otvara ključno pitanje: vrijedi li presumpcija nevinosti jednako za članove Vlade i za sve druge građane Republike Hrvatske? Vrijedi li obveza institucija da priznaju pogrešku samo kada je šteta nanesena nositeljima političke vlasti ili i kada su postupci državnih tijela uništili ugled, poslovanje i životne projekte građana i poduzetnika?
Ono što je ministrica Obuljen Koržinek, prema Vašim riječima, proživjela tijekom nešto više od dvije godine, Slaven Čolak, njegova obitelj, suradnici i društva grupacije Fantasyland proživljavali su gotovo šesnaest godina — i to u neusporedivo težem, invazivnijem i pogubnijem obliku.
Zato podrška Vašem zahtjevu za ispriku EPPO-a nije bezuvjetna potvrda politike dvostrukih standarda. Naprotiv, ona je zahtjev da standard koji tražite za vlastitu ministricu najprije budete spremni primijeniti na postupanje Vlade Republike Hrvatske, DORH-a, USKOK-a i drugih hrvatskih institucija.
U slučaju ministrice kulture govorite o pregledavanju elektroničke pošte, propitivanju kontakata, medijskim insinuacijama i izostanku potvrđene optužnice. U slučaju Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland posljedice su bile daleko teže:
Postupak je trajao od 2009. do 10. srpnja 2025. godine, kada su svi optuženi u predmetu „HPB Bankomat“ pravomoćno oslobođeni svih optužbi uz obrazloženje da niti jedan provedeni dokaz nije upućivao, a kamoli dokazao tvrdnje optužbe.
Ako nekoliko mjeseci medijskih insinuacija i pregledavanja elektroničke pošte opravdava ozbiljnu ispriku EPPO-a ministrici i Vladi Republike Hrvatske, kakvu ispriku zaslužuju ljudi koji su gotovo šesnaest godina bili pritvarani, optuživani, javno kriminalizirani, poslovno blokirani i na kraju pravomoćno oslobođeni?
Šteta koju opisujete u slučaju ministrice Obuljen Koržinek prvenstveno je politička i reputacijska. Šteta nanesena Slavenu Čolaku i grupaciji Fantasyland nije ostala na razini nekoliko novinskih članaka, političkih izjava ili pregledanih elektroničkih poruka. Ona je bila stvarna, neposredna, dugotrajna i gospodarski razorna.
Projekt Fantasyland Šmidhen obuhvaća vodeni park, zabavni park, hotele te turističke, sportske i prateće sadržaje. Za realizaciju projekta bili su sklopljeni ugovori, izrađeni projekti, ugovoreno financiranje, izgradnja i opremanje s domaćim i stranim partnerima. Umjesto realizacije, uslijedili su kazneni postupak, privremene mjere, institucionalne blokade, povlačenje investitora, urušavanje poslovnih odnosa i višegodišnja javna kriminalizacija.
Kada država poduzetnika i njegov projekt javno poveže s teškim kaznenim djelima, nijedna ozbiljna banka, investitor ili poslovni partner neće nastaviti suradnju kao da se ništa nije dogodilo. Kazneni postupak tako nije ostao zatvoren unutar sudnice; postao je trajna etiketa koja je pratila i još uvijek prati Slavena Čolaka, njegovu obitelj, društva Fantazija i cjelokupni projekt Fantasyland.
Projekt Fantasyland nije bio privatna tema bez ikakve veze s državom. Ugovor o osnivanju prava građenja na zemljištu Šmidhen sklopljen je 24. kolovoza 2007. godine između Hrvatskog fonda za privatizaciju i društva Fantazija projekt d.o.o., uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske i DORH-a. Predmet kaznenog postupanja bili su upravo projekt, ugovor o pravu građenja, zemljište Šmidhen, založno pravo u korist HPB-a, parcelacijski elaborat i druga dokumentacija ključna za realizaciju projekta.
Bivši ministar državne imovine i predsjednik Upravnog vijeća CERP-a Goran Marić 17. siječnja 2018. godine u Hrvatskom saboru javno je naveo da se bez epiloga kaznenih postupaka ne može znati sudbina projekta Fantasyland čime je i javno potvrđeno od strane predstavnika Vlade RH da je kazneni postupak izravno uvjetovao i blokirao sudbinu projekta.
Spomenuti javni istup, kao i postupanje ostalih uključenih državnih i pravosudnih tijela i institucija, samo je nastavak višegodišnjeg svjesno i s namjerom nezakonitog postupanja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb i Državnog odvjetništva RH te njihovih odgovornih službenih osoba koji su između ostalog po lažnim prijavama HFP-a i njegovih pravnih sljednika protivno zakonu više od 8 godina vodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, zaključno sve do dana 30. svibnja 2018.g. kada je donesena državnoodvjetnička odluka u predmetu ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 (prethodno predmet Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. KR-DO-686/2010 – KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) kojom su sve prijave HFP-a i njegovih pravnih sljednika u cijelosti odbačene kao neosnovane,
a sve to i uz istovremeno višegodišnje vođenje iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. “HPB Bankomat” tijekom razdoblja 2009.- 2025. godine predmetom kojeg su između ostalog projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja na nekretninama upisanim na zemljište Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja, itd.
Nakon što su 30. svibnja 2018. godine odbačene kaznene prijave HFP-a i njegovih pravnih sljednika, na sastanku održanom 8. siječnja 2019. godine u Ministarstvu državne imovine predstavnici CERP-a, Ministarstva i Vlade iskazali su spremnost za otklanjanje prepreka realizaciji projekta te zatražili dostavu prijedloga nagodbe. Taj je prijedlog dostavljen 16. siječnja 2019. godine. Do danas nije uslijedilo djelotvorno institucionalno rješenje niti su uklonjene prepreke koje i dalje proizvode štetu.
Vlada Republike Hrvatske zato se ne može prikazivati kao institucija koja s ovim slučajem nema nikakve veze. Ona je dala suglasnost na temeljni ugovor, njezini su članovi i tijela bili upoznati s blokadom projekta, njezina su tijela podnosila brojne kaznene prijave protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland temeljem kojih je godinama vođena istraga i pokrenut kazneni postupak tzv. HPB Bankomat” te tijekom razdoblja 2009. – 2025. zajednički i koordinirano onemogućavana realizacija projekta Fantasyland.
Pravomoćnom oslobađajućom presudom Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ utvrđeno je u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka, Borisa Šimunića i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te utvrđeno da Slaven Čolak i ostali optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Optužnica „tzv. „HPB Bankomat“ odbačena je od strane Županijskog suda u Zagrebu još prije 14 godina jer nije postojala niti osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela, a to znači da nije postojao čak niti jedan jedini dokaz koji bi upućivao na osnovanu sumnju u počinjenje kaznenog djela. USKOK je uložio žalbu protiv tog rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je odbačena iskonstruirana optužnica „tzv. „HPB Bankomat“ a sudsko vijeće Vrhovnog suda RH pod predsjedanjem sutkinje Senke Klarić Baranović prihvatilo je žalbu USKOK-a uz skandalozno obrazloženje da „unatoč nepostojanju materijalnih dokaza, organizirana grupa djeluje pod velom tajnosti pa se iz tog razloga dokazi imaju izvesti na glavnoj raspravi jer možda netko nekoga oda“. U takvim okolnostima kada ne postoji niti osnovana sumnja, optužnica se sukladno zakonu ne može niti podnositi a kamoli potvrđivati. Tako je to barem u uređenim pravnim državama.
Nakon provedenog dokaznog postupka tzv. „HPB Bankomat“, a u kojem je USKOK priložio više od 50 000 stranica navodne dokazne dokumentacije te sud na prijedlog USKOK saslušao više od 90 osoba kao navodnih svjedoka, i prvostupanjski i drugostupanjski sud su utvrdili da Slaven Čolak i ostali optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Kada netko nakon 16 godina trajanja kaznenog postupka bude pravomoćno oslobođen uz obrazloženje da optuženi nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju“, radi se o očitom organiziranom zločinačkom pothvatu DORH-a, USKOK-a, HPB-a, HFP-a i njegovih pravnih slijednika i dr. koji su godinama ustrajali u neosnovanom kaznenom progonu i imovinsko-pravnom zahtjevu, a za što trebaju i odgovarati. I to ne samo s osnove prouzročene materijalne štete koja je u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ izražena u iznosu većem od 2 milijarde EUR-a, već i po osnovi kaznene i stegovne odgovornosti, i to svih osoba koje su tijekom postupka tzv. „HPB Bankomat“ ispred DORH-a, USKOK-a, HPB-a i HFP-a kao većinskog vlasnika HPB-a i ugovorne strane iz ugovora o pravu građenja činile zlouporabe i nezakonitosti, neke od njih čak i dokumentirane video i tonskim zapisima.
U uređenim pravnim državama, kojima bi i Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije trebala pripadati, nedopustivo je da službene osobe tijela kaznenog progona pred sudom iznose neistinite i činjenično neutemeljene tvrdnje, osobito kada takve tvrdnje mogu imati izravne posljedice za slobodu, imovinu, poslovni ugled i egzistenciju optuženih osoba.
Upravo je tako postupala bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, koja je pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno prikazala Slavena Čolaka kao korisnika kreditnih plasmana Hrvatske poštanske banke d.d., evidentiranog u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnika kredita.
Takva tvrdnja bila je suprotna činjenicama koje su USKOK-u bile poznate iz istrage i kriminalističkog istraživanja provedenog upravo po nalogu Sani Ljubičić. Iz prikupljene dokumentacije tijekom istrage proizlazilo je da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita Hrvatske poštanske banke d.d., upravo identično kao što niti jedno društvo u njegovu vlasništvu nije bilo korisnik kredita HPB-a.
Posebno je nedopustivo što je bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić donijela i potpisala rješenje USKOK-a broj K-US-148/09 od 30. prosinca 2009. godine o određivanju istražnog zatvora, ovjereno službenim pečatom, u kojem je, među ostalim, navedeno da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. bila kreditirana od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima.
Međutim, niti Slaven Čolak niti navedena društva nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita Hrvatske poštanske banke d.d. Stoga se postavlja ozbiljno pitanje na temelju kojih je dokaza takva tvrdnja unesena u službeni akt USKOK-a kojim se predlagalo oduzimanje slobode radi provođenja istrage i dokaznih radnji.
Posebno je skandalozno nezakonito postupanje bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je u optužnicama USKOK-a broj K-US-148/09 od 8. srpnja 2010., 24. studenoga 2011. i 27. rujna 2012. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a broj 5301724508, u iznosu od 33,6 milijuna kuna, odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije.
Na temelju takvih navoda prikazano je da su Boris Šimunić i Slaven Čolak navodno stekli protupravnu imovinsku korist u cjelokupnom iznosu kredita od 33,6 milijuna kuna te da je HPB d.d. navodno oštećen za cjelokupni iznos tog kredita, odnosno za približno 4,4 milijuna eura.
Takvi navodi izneseni su unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije, pribavljene tijekom istrage provedene upravo po nalogu Sani Ljubičić, jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a u iznosu od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura, u lipnju 2006. godine doznačen izravno s računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu radi plaćanja dijela kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen, upisane u zk. ul. 4268 k.o. Samobor.
Na toj je nekretnini HPB d.d. od prvog dana, odnosno od lipnja 2006. godine, uknjižen u prvom redu založnog prava te se i danas, nakon više od 19 godina, kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava.
Vrijednost dijela nekretnine Šmidhen koji se nalazi pod zalogom HPB-a, prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izrađenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine, iznosi 33,7 milijuna eura, i to za osiguranje kreditnog plasmana od približno 4,4 milijuna eura.
Iz dokazne dokumentacije nadalje je jasno proizlazilo da je Boris Šimunić osigurao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te da je radi osiguranja kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura, dao i dodatni hipotekarni kolateral.
Vrijednost tog dodatnog hipotekarnog kolaterala procijenjena je na više od 4,7 milijuna eura, sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu.
Prema tome, ukupna vrijednost hipotekarnog kolaterala iznosila je više od 38 milijuna eura, i to za kreditni plasman od približno 4,4 milijuna eura.
Iz dokazne dokumentacije također je jasno proizlazilo da je po osnovi kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura, u razdoblju od 2006. do 2009. godine, dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna, odnosno približno 2 milijuna eura, na ime kamata, naknada i drugih troškova.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a, čak i nakon provedenog dokaznog postupka i donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, nastavile ustrajati u lažnom prikazivanju podataka, kao što su to prethodno činili zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović pred Županijskim sudom u Zagrebu, i to u fazi istrage, u fazi podnošenja optužnice te u fazi glavne rasprave.
Tako su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a, među ostalim, u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023., kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ oslobođeni optužbi, kao i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. veljače 2025., na kojoj se odlučivalo o žalbi USKOK-a, lažno prikazivale i neistinito navodile da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura, u lipnju 2006. godine odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez prateće dokumentacije.
Na temelju takvih neistinitih i manipulativnih navoda DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba više od 15 godina ustrajno se tvrdilo da je HPB-u navodno nastala šteta u cjelokupnom iznosu kredita od 33,6 milijuna kuna te da su Boris Šimunić i Slaven Čolak navodno stekli protupravnu imovinsku korist u iznosu od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura.
U uređenoj pravnoj državi takvo postupanje zahtijevalo bi ne samo institucionalno preispitivanje nego i utvrđivanje osobne odgovornosti svih službenih osoba koje su sudjelovale u sastavljanju, potpisivanju i zastupanju takvih tvrdnji pred sudom.
Jednako je nedopustivo višegodišnje postupanje USKOK-a, Hrvatske poštanske banke d.d. i njihovih odgovornih osoba, koje su još 2010. godine pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu Slavena Čolaka neistinito prikazale kao korisnika kreditnih plasmana HPB-a i osobu evidentiranu u kreditnom portfelju banke.
Na temelju takvih tvrdnji Hrvatska poštanska banka d.d. više je od deset godina, bez valjane činjenične i pravne osnove, u kaznenom postupku ustrajala na imovinskopravnom zahtjevu protiv Slavena Čolaka u iznosu većem od 100 milijuna kuna.
Taj je imovinskopravni zahtjev odbijen tek nakon pravomoćnog okončanja kaznenog postupka u srpnju 2025. godine, nakon što je Visoki kazneni sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj I Kž-Us-130/2023-15 od 26. veljače 2025. godine u cijelosti potvrdio oslobađajuću prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na sve optužene u predmetu poznatom kao „HPB Bankomat“.
Prethodno navedena, kao i brojna druga nezakonita i nepravilna postupanja tijela državne, izvršne, pravosudne i zakonodavne vlasti, predstavljaju grubo narušavanje pravne sigurnosti, presumpcije nevinosti i temeljnih prava osoba koje su u predmetu „HPB Bankomat“ nakon dugotrajnog postupka pravomoćno oslobođene svih optužbi.
Za vrijeme trajanja postupka te su osobe, njihovi projekti i njihova trgovačka društva godinama javno prikazivani kao dio kriminalne skupine, premda za takve kvalifikacije nije postojala pravomoćna sudska odluka pa čak niti, kako se u konačnici pokazalo, ijedan jedini dokaz koji bi upućivao na osnovanu sumnju u počinjenje kaznenog djela.
Takvo institucionalno nezakonito postupanje prouzročilo je izravnu i dugoročnu štetu Slavenu Čolaku, grupaciji Fantasyland, povezanim trgovačkim društvima, poslovnim partnerima, zaposlenicima i cjelokupnom projektu Fantasyland Šmidhen.
Riječ je o šteti koja nije samo privatna i poslovna, nego i javna, jer će financijske posljedice nezakonitog i nepravilnog rada državnih tijela u konačnici snositi Republika Hrvatska, odnosno svi njezini građani i porezni obveznici.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo što je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno počinjeno od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih službenih osoba Sani Ljubičić i dr.
Enormni opseg kontinuiranih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Sani Ljubičić i dr., a koje još uvijek nisu sankcionirane, predstavljaju i ugrozu nacionalne sigurnosti.
Stoga se predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću opravdano postavlja pitanje: kako se danas, nakon svega što je tijekom proteklih deset i više godina bilo poznato Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu pravosuđa i glavnim državnim odvjetnicima, može čuditi postupanju EPPO-a i od te institucije zahtijevati ispriku, kada su državna tijela godinama bila upozoravana na zlouporabe, nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i drugih osoba koje danas obnašaju dužnosti u sustavu EPPO-a, a upravo ih je Republika Hrvatska, putem Vlade i nadležnog Ministarstva pravosuđa, predložila i podržala za obnašanje tih dužnosti? Prije nego što zatraži ispriku od EPPO-a, predsjednik Vlade dužan je odgovoriti zašto Vlada Republike Hrvatske, DORH i USKOK još uvijek nisu uputili javnu i nedvosmislenu ispriku Slavenu Čolaku, Borisu Šimuniću, grupaciji Fantasyland i svim pravomoćno oslobođenim osobama zbog više od petnaest godina neutemeljenog kaznenog progona, javne stigmatizacije, uništavanja poslovnog ugleda i prouzročene štete te zašto do danas nije utvrđena osobna i institucionalna odgovornost onih koji su takvo postupanje pokrenuli, provodili i godinama održavali.
Slaven Čolak, odgovorne osobe društava Fantazija i projekt Fantasyland nisu bili kriminalizirani samo kroz optužnice i postupanje tijela kaznenog progona. O njima se govorilo u Hrvatskom saboru, pred saborskim odborima, u medijima i u javnim istupima visokih državnih dužnosnika dok kazneni postupak još nije bio pravomoćno završen.
Takvim je istupima stvarana slika krivnje prije sudske odluke. Bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan javno je govorio o radu državne odvjetnice na predmetu „HPB Bankomat“ i dodijeljenoj državnoodvjetničkoj nagradi dok je predmet još bio u tijeku. Bivši ministar financija Slavko Linić iznosio je optužujuće kvalifikacije o Slavenu Čolaku i društvima Fantazija u vrijeme kada nije postojala pravomoćna osuđujuća presuda.
U Hrvatskom saboru i pred Odborom za pravosuđe godinama su se iznosile tvrdnje kojima su optuženi i projekt Fantasyland unaprijed prikazivani kao dio kriminalne afere.
Takvo postupanje nije bilo samo politički neodgovorno. Ono je imalo stvarne posljedice za ugled, poslovanje, financiranje i pravni položaj optuženih.
Danas, nakon pravomoćnog oslobađajućeg završetka postupka, sve te izjave zahtijevaju ponovno preispitivanje.
Ako danas smatrate nedopustivim da se članicu Vlade javno povezuje s mogućim kaznenim djelima bez potvrđene optužnice, tada morate jednako jasno osuditi javnu kriminalizaciju Slavena Čolaka i društava Fantasyland tijekom postupka koji je završio pravomoćnim oslobađanjem svih optuženih.
ŠESNAEST GODINA JAVNOG PRESUĐIVANJA PRIJE SUDA: TKO ĆE ODGOVARATI ZA KRŠENJE PRESUMPCIJE NEVINOSTI U PREDMETU „HPB BANKOMAT“?
Presumpcija nevinosti jedno je od temeljnih načela pravne države, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ona podrazumijeva da se svatko smatra nevinim sve dok njegova krivnja ne bude utvrđena pravomoćnom sudskom presudom.
Unatoč tome, u Republici Hrvatskoj presumpciju nevinosti nerijetko krše ne samo mediji nego i predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti. Tijekom gotovo šesnaest godina vođenja kaznenog postupka poznatog kao predmet „HPB Bankomat“ zabilježeni su brojni primjeri javnog postupanja državnih dužnosnika, političara i predstavnika pravosudnih tijela kojima su optuženici unaprijed prikazivani kao krivci, iako kazneni postupak nije bio pravomoćno okončan.
Takvim se postupanjem nije kršila samo presumpcija nevinosti nego se zadiralo i u ustavno načelo diobe vlasti. Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti ne smiju preuzimati ulogu suda, unaprijed utvrđivati kaznenu odgovornost niti svojim javnim izjavama stvarati pritisak na sud koji vodi konkretan kazneni postupak.
Osobe koje s pozicije političke, institucionalne ili pravosudne moći krše ta temeljna načela moraju za svoje postupanje snositi odgovornost. To se osobito odnosi na državne dužnosnike, političare, državne odvjetnike i njihove zamjenike, čije javne izjave zbog autoriteta funkcije koju obnašaju mogu imati posebno težak utjecaj na tijek postupka, položaj optuženika i percepciju javnosti.
U uređenim pravnim državama, kojima bi i Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije trebala pripadati, bilo bi nedopustivo postupanje kakvo je, primjerice, zabilježeno prilikom podnošenja izvješća o radu državnih odvjetništava pred Hrvatskim saborom u ožujku 2018. godine.
Tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan pred zastupnicima Hrvatskog sabora i cjelokupnom hrvatskom javnošću lažno je prikazivao kako je „tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB bankomat“ s pravom dobila državnoodvjetničku nagradu“ čime je isti s najviše pozicije moći kao glavni državni odvjetnik vršio nedopušten pritisak u odnosu na kazneni predmet koji je bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu te kršio načelo presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela pravne države koje je zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Jednako je nedopustivo bilo i višekratno javno postupanje tadašnje saborske zastupnice i članice Odbora za pravosuđe Karoline Vidović Krišto. Ona je tijekom više saborskih sjednica, sjednica Odbora za pravosuđe i javnih medijskih istupa, bez pravomoćne sudske odluke, optuženike u predmetu „HPB Bankomat“ prikazivala kao kriminalce i osobe čija je krivnja već utvrđena.
Na taj je način, s pozicije saborske zastupnice i članice saborskog Odbora za pravosuđe, preuzela ulogu suda te optuženike unaprijed javno proglasila krivima i osudila, iako je kazneni postupak još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Takvo je postupanje predstavljalo nedopušten pritisak na pravosuđe te povredu načela diobe vlasti i presumpcije nevinosti. Posebno zabrinjava činjenica da na takve izjave nije reagirao nitko od prisutnih predstavnika zakonodavne vlasti, niti je saborskoj zastupnici izrečena opomena zbog prejudiciranja ishoda sudskog postupka.
Izostanak bilo kakve reakcije je u javnosti stvorio dojam da se članovi Odbora za pravosuđe i drugi prisutni predstavnici zakonodavne vlasti slažu s unaprijed iznesenom ocjenom krivnje optuženika.
Dana 21. rujna 2021. godine, dok sam još imao status optuženika u predmetu „HPB Bankomat“, putem punomoćnika iz Odvjetničkog društva Matić i partneri uputio sam podnesak predsjedniku Odbora za pravosuđe te ostalim nadležnim i relevantnim institucijama Republike Hrvatske.
Tim je podneskom zatraženo da se sankcionira opisano postupanje saborske zastupnice Karoline Vidović Krišto te da se uputi javna isprika zbog njezina istupa od 9. rujna 2021. godine pred Odborom za pravosuđe Hrvatskog sabora i cjelokupnom hrvatskom javnošću.
U tom je istupu, bez ikakve zakonske i pravne osnove te prije donošenja pravomoćne sudske odluke, izvršen pritisak na pravosuđe tako što su optuženici u predmetu „HPB Bankomat“ prikazani kao osobe koje su već pravomoćno osuđene.
Time su grubo povrijeđena temeljna načela Ustava Republike Hrvatske, osobito presumpcija nevinosti i načelo diobe vlasti. Takvo je postupanje bilo omogućeno i potpunim izostankom reakcije članova Odbora za pravosuđe, koji na iznesene tvrdnje nisu reagirali niti tijekom sjednice niti nakon primitka mojeg podneska od 21. rujna 2021. godine, kojim je izričito zatražena javna isprika.
Budući da nadležna tijela nisu sankcionirala takvo postupanje, a njihovo nečinjenje također otvara pitanje institucionalne odgovornosti, Karolina Vidović Krišto nastavila je s javnim prejudiciranjem krivnje optuženika.
Tako je i 17. siječnja 2024. godine, tijekom saslušanja Ivana Turudića kao kandidata za glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ponovno bez ikakve zadrške prikazala optuženike u predmetu „HPB Bankomat“ kao krivce i javno ih osudila, iako u tom trenutku postupak još uvijek nije bio pravomoćno okončan.
Ni taj istup nije izazvao odgovarajuću reakciju niti sankciju nadležnih institucija. Posljedično, s istovrsnim javnim kvalifikacijama nastavilo se čak i nakon donošenja pravomoćne oslobađajuće presude u srpnju 2025. godine, kojom su svi optuženici u predmetu „HPB Bankomat“ pravomoćno oslobođeni svih optužbi.
Posebno je indikativno i postupanje bivšeg ministra financija i člana Vlade Republike Hrvatske Slavka Linića.
Nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2013. godine zatražila upis zabilježbe na imovini Hrvatske poštanske banke radi osiguranja svojih potraživanja u sudskim postupcima za naknadu štete te time spriječila pokušaj prodaje Hrvatske poštanske banke, kao posljednje banke u većinskom državnom vlasništvu, Slavko Linić javno je istupao u medijima i iznosio optužbe protiv mene i društava Fantazija projekt d.o.o. i drugih povezanih društava.
Između ostaloga, javno je tvrdio da se „zloupotrebljavala vlast da bi se došlo do kredita u HPB-u“, čime me je, prije pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, pred cjelokupnom hrvatskom javnošću prikazao kao počinitelja kaznenih djela.
Takvim je istupima, s pozicije ministra financija i člana Vlade Republike Hrvatske, izvršavan nedopušten politički i javni pritisak u odnosu na kazneni predmet „HPB Bankomat“, koji je u to vrijeme bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Istodobno su povrijeđena načela diobe vlasti i presumpcije nevinosti, kao temeljna načela pravne države zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom.
Takvim nezakonitim, neodgovornim i institucionalno štetnim postupanjem predstavnika zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti na najgrublji su način narušeni pravna sigurnost, dostojanstvo i temeljna prava optuženika u predmetu „HPB Bankomat“.
Riječ je o osobama koje su tijekom gotovo šesnaest godina u javnosti sustavno diskreditirane, unaprijed osuđivane i prikazivane kao kriminalci, iako za takve kvalifikacije nije postojala pravomoćna sudska odluka, a kazneni je postupak naposljetku okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom u odnosu na sve optuženike.
Posljedice takvog postupanja nisu samo osobne i reputacijske. One obuhvaćaju dugogodišnju povredu časti i ugleda optuženih osoba, štetu nanesenu njihovim obiteljima i poslovnim društvima, onemogućavanje realizacije projekta Fantasyland, gubitak poslovnih partnera, financiranja i ulaganja te nastanak materijalne štete iznimnih razmjera.
U konačnici, financijske posljedice neodgovornog i nezakonitog postupanja pojedinaca iz zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti neće snositi osobe koje su takve izjave davale i odluke donosile, nego Republika Hrvatska, njezin državni proračun i svi njezini građani.
Upravo zato od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ravnatelja USKOK-a i drugih nadležnih državnih tijela očekuje se da jasno osude opisane povrede presumpcije nevinosti i načela diobe vlasti, utvrde odgovornost osoba koje su ih počinile te upute javnu ispriku Slavenu Čolaku, ostalim pravomoćno oslobođenim osobama i grupaciji Fantasyland zbog dugogodišnjega javnog prejudiciranja krivnje, institucionalne diskreditacije i posljedica koje su takvim postupanjem prouzročene.
Ne tražimo da se Slavenu Čolaku i grupaciji Fantasyland prizna bilo kakav poseban položaj. Tražimo samo isto mjerilo koje Vi danas zahtijevate za ministricu i Vladu Republike Hrvatske.
Država ne može zahtijevati ispriku kada je pogođen njezin ministar, a šutjeti kada su njezina tijela godinama razarala ugled, poslovanje i životne projekte građana i poduzetnika. Vlada ne može tražiti zaštitu presumpcije nevinosti za svoju članicu, a istodobno ignorirati činjenicu da je presumpcija nevinosti Slavena Čolaka i drugih optuženih godinama bila narušavana javnim izjavama državnih dužnosnika i institucionalnim postupanjem.
Svjesni smo da nikakva isprika ne može vratiti izgubljenih šesnaest godina. Ne može vratiti povučene investitore, obnoviti prekinute poslovne odnose, izbrisati naslovnice i javne optužbe, vratiti izgubljene prihode ni ukloniti posljedice koje su Slaven Čolak, njegova obitelj, suradnici i društva Fantasyland trpjeli gotovo dva desetljeća.
Ali isprika bi bila prvi znak da Vlada Republike Hrvatske razumije kako institucije nisu iznad odgovornosti. Bila bi znak da pravomoćna oslobađajuća presuda nije samo završetak jednog sudskog spisa, nego događaj koji zahtijeva institucionalno preispitivanje. Bila bi potvrda da se presumpcija nevinosti jednako primjenjuje na ministra, poduzetnika, radnika i svakog drugog građanina Republike Hrvatske.
Gospodine Plenkoviću, Vaša izjava o potrebi isprike EPPO-a otvorila je pitanje mnogo šire od slučaja ministrice kulture. Otvorila je pitanje odgovornosti svake institucije koja svojim postupanjem nanese štetu pojedincu, njegovu ugledu, poslu i životu.
Mi Vaš zahtjev prema EPPO-u podržavamo. Ali upravo zato od Vas zahtijevamo dosljednost.
Ako EPPO duguje ispriku ministrici i Vladi zbog insinuacija, medijskog pritiska i maltretiranja, tada Vlada Republike Hrvatske, DORH, USKOK, HFP i njegovi pravni slijednici te druga odgovorna državna tijela već odavno duguju najmanje jednako ozbiljnu ispriku Slavenu Čolaku i grupaciji Fantasyland zbog gotovo šesnaest godina kaznenog progona, javne kriminalizacije, blokade projekta i poslovne devastacije koja je završila pravomoćnim oslobađanjem svih optuženih.
Nemojte od europskih institucija tražiti standard koji Vlada Republike Hrvatske nije spremna primijeniti na samu sebe. Pravna država ne počinje isprikom koju zahtijevamo od drugih. Pravna država počinje odgovornošću koju smo spremni preuzeti sami.
S poštovanjem,
Slaven Čolak
predsjednik Uprave grupacije Fantasyland
GRUPACIJA FANTASYLAND
Fantazija projekt d.o.o.
Fantazija vodeni park d.o.o.
Fantazija zabavni park d.o.o.
Fantazija hoteli d.o.o.
Fantazija sport d.o.o.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:
Video zapis o davanju Izvješća o radu DORH-a pred Hrvatskim saborom u travnju 2018. (Dinko Cvitan – Ivan Vilibor Sinčić)
Video zapis sa saslušanja Ivana Turudića u Hrvatskom saboru – Odbor za pravosuđe 7. siječnja 2024.
Video zapis istupa Karoline Vidović Krišto pred Hrvatskim saborom „Sudstvo štiti moćnike…“
Video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014. – istup Sani Ljubičić pred Županijskim sudom u Zagrebu
Nakon četvrtfinalne utakmice Svjetskog prvenstva između Engleske i Norveške ne prestaje se pričati o situaciji…
Nogometna reprezentacija Argentine posljednji je polufinalist ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva nakon što je u četvrtfinalu u…
U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.936 djece, što je 361 dijete više nego 2024.…
Komentiraj