Home Premium sadržaj Može li se vjerovati sudu koji sudi o posljedicama vlastitih odluka?

Premium sadržaj

Može li se vjerovati sudu koji sudi o posljedicama vlastitih odluka?

By maxportalsrp 04, 2026, 11:44 am

4 srpnja, 2026 maxportal

Širi dalje

Predmet Fantasyland ponovno otvara jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog pravosuđa: može li se stranci jamčiti pravično i nepristrano suđenje ako isti sud i ista sutkinja nastavljaju voditi postupak, iako se upravo zbog ranijeg postupanja tog suda i te sutkinje traži naknada štete?

Prema dokumentima dostavljenima Ustavnom sudu Republike Hrvatske, društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. podnijela su novu ustavnu tužbu u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-899/2021, ističući da im je povrijeđeno pravo na zakonit, neovisan i nepristran sud, pravo na obrazloženu sudsku odluku te pravo na suđenje u razumnom roku.

U središtu spora nalazi se sutkinja Jelena Antonić Šego. Tužitelji navode da ista sutkinja vodi predmet P-899/2021, iako je ranije vodila predmet P-2617/2013, zbog čijeg se postupanja sada traži naknada štete zbog nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, njegovih odgovornih osoba i same sutkinje što predstavlja samo jednu od okolnosti zbog koje tužitelji smatraju da postoji objektivno opravdana sumnja u nepristranost daljnjeg postupanja.

„Nije riječ o nezadovoljstvu radom sutkinje, nego o samoj srži prava na nepristran sud“

Tužitelji u svojim podnescima posebno naglašavaju da njihov zahtjev za izuzeće nije zasnovan na paušalnom nezadovoljstvu radom suda ili pojedinim procesnim odlukama, nego na konkretnoj i provjerljivoj činjenici: ista sutkinja čiji je raniji rad predmet odštetnog zahtjeva nastavlja voditi novi predmet istih tužitelja, u povezanoj pravnoj i činjeničnoj materiji.

Prema njihovim navodima, sudovi su pogrešno sveli pitanje izuzeća na dokazivanje subjektivne pristranosti, odnosno na pitanje postoji li izravan dokaz osobnog neprijateljstva ili osobne zainteresiranosti suca. Tužitelji, međutim, ističu da pravo na nepristran sud ne štiti samo od dokazane osobne pristranosti, nego i od objektivno opravdane sumnje u nepristranost.

Drugim riječima, u ovom predmetu nije ključno pitanje je li sutkinja osobno pristrana, nego može li javnost i razumna stranka imati povjerenje da će postupak biti vođen objektivno nepristrano kada se protiv Republike Hrvatske već traži naknada štete upravo zbog rada istog suda i iste sutkinje.

Predmet P-899/2021 kao pravosudni lakmus-papir

Spor P-899/2021 nije običan trgovački predmet. Radi se o postupku naknade štete koji se vezuje uz projekt Fantasyland u Samoboru, ugovor o osnivanju prava građenja sklopljen 24. kolovoza 2007. godine između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o., kasnije prijenose prava građenja na povezana društva te odgovornost CERP-a kao pravnog sljednika HFP-a i AUDIO-a temeljem ugovora o pravu građenja.

Tužitelji ističu kako su višegodišnje institucionalne blokade, postupanja HFP-a, AUDIO-a, CERP-a i drugih tijela, kao i postupanja pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, dovele do ogromne gospodarske i imovinske štete. U tom kontekstu predmet P-899/2021 nije samo sudski spis, nego jedan od ključnih postupaka u kojem traže sudsku zaštitu zbog dugogodišnje institucionalne opstrukcije projekta Fantasyland.

Pet godina u pripremnoj fazi i tri godine bez ročišta

Posebno eksplozivan dio ustavne tužbe odnosi se na trajanje postupka. Tužitelji navode da je predmet P-899/2021 više od pet godina držan u fazi pripremnog ročišta, dok više od tri godine nije bilo zakazano ni održano nijedno pripremno ročište. Prema njihovim tvrdnjama, takvo postupanje predstavlja povredu prava na suđenje u razumnom roku i dodatno potvrđuje da redovni sudovi nisu pružili učinkovitu zaštitu njihovih prava.

U dokumentima se navodi i da su tužitelji još 2024. godine podnijeli zahtjev za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu, upućen Ministarstvu pravosuđa RH, Državnom sudbenom vijeću i predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali da taj nadzor nikada nije proveden.

Apsurd koji tužitelji ističu: ista sutkinja prihvatila sumnju u nepristranost suda, ali ostala u predmetu

Jedan od najjačih argumenata tužitelja odnosi se na ranije rješenje u istom predmetu P-899/2021. Prema ustavnoj tužbi, upravo je sutkinja Jelena Antonić Šego dana 19. ožujka 2024. donijela rješenje kojim je prihvatila zahtjev-prijedlog tužitelja za promjenu mjesne nadležnosti zbog opravdane sumnje u nepristranost postupanja pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Tužitelji sada postavljaju pitanje koje pogađa samu srž postupka: kako se može istodobno prihvatiti da postoje opravdani razlozi zbog kojih predmet ne bi trebao voditi Trgovački sud u Zagrebu, a zatim odbiti izuzeće sutkinje istog tog suda koja vodi predmet i čiji je raniji rad predmet odštetnog zahtjeva?

Prema njihovom stajalištu, upravo ta proturječnost pokazuje da se problem ne može svesti na formalno pitanje dodjele spisa, nego se radi o pitanju objektivnog povjerenja u sud i zakonitost postupanja.

VTSRH i Trgovački sud nisu odgovorili na ključno pitanje

Tužitelji u očitovanju na rješenje Trgovačkog suda od 19. lipnja 2026. ističu da osporeno rješenje ne daje stvaran odgovor na odlučnu činjenicu: kako ista sutkinja, čiji je raniji rad izravno obuhvaćen pravnim radnjama radi naknade štete, može nastaviti voditi novi predmet istih tužitelja bez narušavanja objektivnog dojma nepristranosti.

U posebnom očitovanju na rješenje Visokog trgovačkog suda tužitelji tvrde da VTSRH nije ustavnopravno obradio poveznicu između predmeta P-2617/2013 i P-899/2021, nego je odlučivanje sveo na pitanje postoji li dokaz subjektivne osobne pristranosti.

Prema navodima tužitelja, time je promašena bit instituta izuzeća. Oni tvrde da izuzeće ne služi samo uklanjanju dokazano pristranog suca, nego i uklanjanju okolnosti koje kod razumne i informirane osobe mogu stvoriti opravdanu sumnju da sud neće biti nepristran.

Ustavni sud pred pitanjem: formalizam ili stvarna zaštita prava?

Nova ustavna tužba od 3. srpnja 2026. godine stavlja pred Ustavni sud Republike Hrvatske pitanje koje nadilazi sam predmet Fantasyland: može li se pravo na nepristran sud zaštititi samo formalnim pozivanjem na to da nema dokaza osobne pristranosti ili je sud dužan ozbiljno razmotriti i objektivni dojam nepristranosti?

Tužitelji traže da Ustavni sud ukine osporena rješenja, zabrani daljnje postupanje po njima te zaštiti njihova ustavna prava prije nego što, kako tvrde, nastupe dodatne i nepopravljive štetne posljedice.

Sudska praksa Vrhovnog suda RH: kada se traži naknada štete zbog rada suda, predmet mora otići drugom stvarno nadležnom sudu

Tužitelji Fantazija projekt d.o.o. i dr. se u zahtjevu za izuzeće i promjenu nadležnosti pozivaju na postojeću sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, konkretno rješenja Vrhovnog suda RH broj Gr1 34/2023-2 od 22. veljače 2023., Gr1 385/2023-2 od 13. prosinca 2023. i Gr1 365/2023-2 od 20. studenoga 2023., iz kojih proizlazi da okolnost u kojoj stranka traži naknadu štete zbog nezakonitog rada suda pred kojim se vodi postupak predstavlja važan razlog za određivanje drugog stvarno nadležnog suda.

Upravo se ta sudska praksa, kako se navodi u zahtjevu tužitelja Fantazija projekt d.o.o. i dr. za izuzeće i promjenu nadležnosti u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-899/2021, ima izravno primijeniti i na predmet Fantasyland, budući da tužitelji Fantazija projekt d.o.o. i dr. potražuju naknadu imovinske štete zbog nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, njegovih odgovornih osoba te uređujuće sutkinje Jelene Antonić Šego u predmetu posl. br. P-2617/2013, što, prema njihovu stajalištu, predstavlja opravdan razlog ne samo za izuzeće navedene sutkinje u predmetu posl. br. P-899/2021, nego i razlog zbog kojeg se taj predmet ne može pravedno, pošteno i nepristrano voditi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Drugim riječima, tužitelji tvrde da nije dovoljno samo izuzeti sutkinju. Problem je širi: ako se traži naknada štete zbog rada samog Trgovačkog suda u Zagrebu, tada se, radi otklanjanja svake sumnje u objektivnost rada tog suda, mora odrediti drugi stvarno nadležni sud.

Posebno je važan citirani stav Vrhovnog suda RH iz rješenja Gr1 34/2023-2 od 22. veljače 2023., u kojem je Vrhovni sud, u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2042/2015, odredio da za postupanje bude nadležan Općinski sud u Novom Zagrebu. U tom je predmetu Vrhovni sud zauzeo stajalište da okolnost da tužiteljica traži naknadu imovinske štete zbog nezakonitog rada suda pred kojim se vodi postupak predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a da se za postupanje odredi drugi stvarno nadležni sud, „a sve kako bi se otklonila svaka sumnja u objektivnost rada tog suda“.

Upravo na toj rečenici tužitelji grade ključni argument: ako je Vrhovni sud u drugim predmetima smatrao da je već sama činjenica traženja naknade štete zbog rada suda dovoljna za delegaciju drugom sudu, onda je u predmetu Fantasyland taj razlog još snažniji, jer se ne dovodi u pitanje samo rad suda kao institucije, nego i rad konkretne sutkinje koja i dalje vodi predmet.

U očitovanju se posebno naglašava da osporeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu nije dalo odgovor na ključna pitanja: kako ista sutkinja može nastaviti voditi predmet istih tužitelja ako se zbog njezina ranijeg rada traži naknada štete, zašto ta okolnost ne bi kod razumne osobe stvarala sumnju u nepristranost i zašto se zanemaruje praksa Vrhovnog suda RH o delegaciji radi otklanjanja sumnje u objektivnost suda.

Tužitelji dodatno ističu da je u predmetu P-899/2021 ranije već prihvaćen prijedlog za promjenu mjesne nadležnosti te da je upravo sutkinja Jelena Antonić Šego donijela rješenje kojim je prihvaćen taj prijedlog. Prema njihovoj ocjeni, time je sama sutkinja procesno prihvatila da postoje ozbiljni i opravdani razlozi zbog kojih se predmet ne može nepristrano, pravedno i pošteno voditi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Zbog toga tužitelji tvrde da Trgovački sud u Zagrebu ne može istodobno zauzimati dva suprotna stajališta: prvo, da postoje razlozi za promjenu mjesne nadležnosti jer postoji opravdana sumnja u nepristranost suda, a zatim da ne postoje razlozi za izuzeće sutkinje koja vodi isti predmet i čiji se raniji rad dovodi u pitanje.

Takvo postupanje, prema njihovom stajalištu, ne predstavlja samo procesnu kontradikciju, nego i ozbiljan udar na načelo pravne sigurnosti, zabranu arbitrarnosti i pravo na obrazloženu sudsku odluku.

Pravne radnje od 19. svibnja 2026. i zahtjev za inspekcijski nadzor iz siječnja 2024.: tužitelji tvrde da je problem sustavan, a ne pojedinačan

Dana 19. svibnja 2026. godine tužitelji Fantazija projekt d.o.o. i dr. su poduzeli pravne radnje radi naknade štete protiv Republike Hrvatske zbog višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, njegovih odgovornih osoba i sutkinje Jelene Antonić Šego u predmetu P-2617/2013. Upravo ta okolnost stvara objektivno opravdanu sumnju u nepristranost u predmetu P-899/2021, koji vodi ista sutkinja.

Tužitelji posebno problematiziraju način dodjele predmeta P-2617/2013 i P-899/2021 koji su sutkinji Jeleni Antonić Šego dodijeljeni protivno zakonu i propisanim procedurama, bez poštivanja automatske nasumične dodjele predmeta među svim sucima Trgovačkog suda u Zagrebu. Takva dodjela, tvrde tužitelji, protivna je i europskim pravnim standardima i napucima Europske komisije.

No, tužitelji tvrde da se isti obrazac nastavio i na višoj sudskoj instanci. Prema njihovim navodima, predmet Pž-1565/2024 pred Visokim trgovačkim sudom RH, nastao povodom žalbe protiv presude u predmetu P-2617/2013, također je dodijeljen u rad protivno zakonu i procedurama, bez poštivanja automatske nasumične dodjele među svim sudskim vijećima VTSRH.

Prema stajalištu tužitelja, to ukazuje na obrazac postupanja koji se ne može promatrati kao slučajna procesna okolnost, nego kao ozbiljno pitanje zakonitosti, transparentnosti i nepristranosti dodjele predmeta.

Navedene okolnosti dodatno se pojačavaju činjenicom da su tužitelji još u siječnju 2024. godine podnijeli zahtjev za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu i njegovih odgovornih osoba. U tom zahtjevu, podnesenom na više adresa, uključujući Ministarstvo pravosuđa, Državno sudbeno vijeće, Visoki trgovački sud RH, Vrhovni sud RH i sam Trgovački sud u Zagrebu, tužitelji su ukazivali upravo na predmete P-2617/2013 i P-899/2021 koji su sutkinji Jeleni Antonić Šego dodijeljeni protivno zakonu i propisanim procedurama, bez poštivanja automatske nasumične dodjele predmeta među svim sucima Trgovačkog suda u Zagrebu.

Na prvoj stranici zahtjeva za inspekcijski nadzor iz siječnja 2024. vidljivo je da se podnesak odnosi na provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu zbog, kako se navodi, višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada suda i uređujućih sudaca u predmetima trgovačkog suda, uključujući predmete P-2617/2013 i P-899/2021.

U zahtjevu za inspekcijski nadzor tužitelji su posebno isticali da je sutkinja Jelena Antonić Šego u predmetu P-899/2021 više od tri godine nije zakazala pripremno ročište, što su tužitelji ocijenili kao daljnji dokaz nezakonitog i nepravilnog postupanja koje im onemogućava pristup sudu i učinkovitu sudsku zaštitu.

Upravo zato tužitelji sada tvrde da zahtjev za izuzeće sutkinje i promjenu mjesne nadležnosti nije izolirana reakcija na jednu procesnu odluku, nego nastavak višegodišnjih upozorenja na probleme koji zadiru u samu jezgru prava na zakonitog, neovisnog i nepristranog suca.

Fantasyland kao ogledalo pravosuđa

Predmet P-899/2021 sve više prerasta okvire običnog trgovačkog spora. On postaje ogledni primjer pitanja može li hrvatsko pravosuđe osigurati ne samo formalno suđenje, nego i stvarno povjerenje u nepristranost suda.

Ako se u sporu u kojem se traži naknada štete zbog postupanja istog suda i iste sutkinje nastavi postupati bez ozbiljnog razmatranja objektivne sumnje u nepristranost, tada se otvara pitanje vjerodostojnosti cijelog sustava sudske zaštite.

Zato ovaj predmet više nije samo pitanje Fantasylanda, CERP-a, HFP-a, AUDIO-a ili Trgovačkog suda u Zagrebu. Ovo je pitanje granice do koje pravni sustav može ignorirati dojam pristranosti, višegodišnje trajanje postupka i ustavna jamstva stranaka — a da pritom i dalje tvrdi da građanima i poduzetnicima jamči pravo na pošteno suđenje.

Tužitelji tvrde da se u ovom predmetu moraju primijeniti standardi koje je već postavio Vrhovni sud RH: ako postoji okolnost koja može stvoriti sumnju u objektivnost rada suda, predmet treba delegirati drugom stvarno nadležnom sudu.

U predmetu Fantasyland, prema tvrdnjama tužitelja, ta okolnost nije apstraktna, nego konkretna: isti sud, ista sutkinja, isti tužitelji, povezani predmeti, prethodni zahtjev za inspekcijski nadzor i pravne radnje radi naknade štete zbog ranijeg postupanja.

Zato zahtjev za izuzeće sutkinje Jelene Antonić Šego i promjenu mjesne nadležnosti, prema tužiteljima, nije pitanje procesne taktike, nego pitanje očuvanja minimuma povjerenja u sudski postupak.

Jer ako sud mora biti ne samo nepristran, nego i ostavljati dojam nepristranosti, tada se u predmetu Fantasyland postavlja jednostavno pitanje: može li se taj dojam uopće održati dok predmet ostaje pred istim sudom i istom sutkinjom čiji je rad već predmet zahtjeva za naknadu štete?

DOKUMENTI:

Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:

M.M. /Foto: Ilustracija

Širi dalje

TAGfantasyland Jelena Antonić Šego slaven čolak

Može li se vjerovati sudu koji sudi o posljedicama vlastitih odluka?

Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:

Najnovije