O hrvatskim i srpskim vladarima i njihovim grobovima!

2 rujna, 2025 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Neki Srbi rugaju se kako Hrvati nemaju svojih kraljeva ni povijesti. Ovaj članak govori o hrvatskim i srpskim vladarima, njihovim grobovima te o kontinuitetu hrvatske državnosti. Podaci dani u ovom članku lako se mogu provjeriti na nekim web stranicama i online izvorima. Samo trebate u Google tražilicu upisati neka od spomenutih imena u ovom članku i dobit ćete odgovarajuće članke u rezultatima pretraživanja.



Prvi hrvatski kralj bio je Tomislav, krunisan 925. godine. Prvi srpski kralj bio je Stefan Prvovjenčani, okrunjen 1217. godine. Dakle, Hrvati su imali prvoga kralja 292 godine prije Srba.

Većina grobova hrvatskih i srpskih vladara iz ranog srednjeg vijeka nije sačuvana. Ipak, sačuvan je grob hrvatskoga kneza Borne koji je vladao od oko 810. do 821. godine. Pokopan je uz crkvu svete Marije na Crkvini u mjestu Biskupija kod Knina.

Grobovi srpskih knezova iz ranog srednjeg vijeka nisu sačuvani sve do kraja 12. stoljeća. Veliki raški (srpski) župan Stefan Nemanja pokopan je kao monah (redovnik) 1199. u manastiru Hilandar na Svetoj Gori u sjevernoj Grčkoj.

Srbija se u ranom srednjem vijeku zvala Raška, a Crna Gora je bila Duklja. Raška se nalazila na području Sandžaka i tu je bila jezgra srpske države. Župani Raške priznavali su vlast bugarskih i bizantskih careva, ali i kraljeva Duklje.

Najstariji sačuvani grob kralja Duklje koji je vladao i Raškom je grob Jovana Vladimira, koji je preminuo i pokopan u Prespi 1016. godine. To je početak 11. stoljeća. Grob hrvatskoga kneza Borne iz 821. godine stariji je 195 godina od groba Jovana Vladimira!

Za sve one koji žele znati gdje su grobovi hrvatskih kraljeva, oni su se nalazili u crkvi svetog Stjepana na Gospinom Otoku u Solinu. Predvorje crkve služilo je kao mauzolej u kojem su se nalazili grobovi hrvatskih kraljeva, dok je susjedna crkva Blažene Djevice Marije služila kao krunidbena bazilika kraljeva iz dinastije Trpimirovića.

Mongoli koji su u 13. stoljeću u svom pohodu na Europu prošli i kroz Hrvatsku poharali su grobove kraljeva i oštetili obje crkve (crkvu svetog Stjepana i crkvu Blažene Djevice Marije), pa su kasnije sagrađene dvije nove crkve na njihovim ruševinama. Turci Osmanlije porušili su obje crkve početkom 16. stoljeća. Nakon njihova odlaska, na temeljima crkve svetog Stjepana sagrađena je nova crkva Gospe od Otoka.

Grobovi hrvatskih kraljeva nisu sačuvani, ali se zna gdje su bili! Preminuli srpski kraljevi nisu pokapani na jednom mjestu, već po crkvama i manastirima diljem tadašnje srpske države.

Hrvati su više od 800 godina imali vladare iz nekoliko europskih dinastija (od početka 12. stoljeća do 20. stoljeća). Hrvatskom su najdulje vladali austrijski Habsburgovci, od 1527. do 1918. godine. Svi ti strani vladari poslije svoje smrti bili su pokopani izvan Hrvatske. Srbi su također stoljećima priznavali vrhovnu vlast stranih vladara (bugarskih i bizantskih careva te turskih sultana).

Osnivač srednjovjekovne srpske dinastije Nemanjića bio je veliki raški (srpski) župan Stefan Nemanja, koji je rođen 1113. godine u Ribnici (Podgorica) u Duklji, današnja Crna Gora. Rođen je i kršten kao katolik, da bi kasnije prešao na pravoslavlje. Prema tome, osnivač dinastije Nemanjića nije bio etnički Srbin, već Crnogorac!

Crna Gora i Srbija danas su dvije države. U ranom srednjem vijeku Duklja i Raška bile su dvije zemlje. Svi oni koji misle da je Crna Gora Srbija, neka pročitaju enciklopedijski tekst Dukljansko Kraljevstvo” na  Wikipediji.

Osnivač dinastije Karađorđevića u 19. stoljeću bio je Đorđe Petrović zvani Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka od 1804. do 1813. godine. Postoji priča kako je Karađorđe bio podrijetlom katolički Albanac. Naime, njegov djed po ocu bio je Albanac i zvao se Djin Maraš Klimenta.

Postoje i razne teorije o podrijetlu Karađorđevih predaka. Oni su mogli biti iz Francuske, Hercegovine, Crne Gore ili Albanije, ali nijedna od tih teorija ne govori o srpskom podrijetlu Karađorđevića. To znači da su oni bili došljaci u Srbiji. Samim time, nisu bili etnički Srbi, pa je dinastiju Karađorđevića utemeljio jedan posrbljeni došljak.

Više podataka o Karađorđevom podrijetlu možete naći ako u Google tražilicu upišete riječi “Karađorđe katolički Albanac”. Naročito obratite pažnju na članak Jutarnjeg lista pod naslovom Karađorđevići podrijetlom katolički Albanci.“

Dakle, ne samo Hrvati, već i Srbi su imali strance za vladare, pa nema razloga da se Srbi rugaju Hrvatima po tom pitanju! Ni utemeljitelji dinastija Nemanjića i Karađorđevića nisu bili pravi etnički Srbi! Slobodan Milošević bio je crnogorskog podrijetla, baš kao i Stefan Nemanja, utemeljitelj srpske dinastije Nemanjića u 13. stoljeću. Bez obzira na to što neki mislili, Crna Gora nije Srbija!

Hrvatska je tijekom povijesti sačuvala svoju državnost u zajednici s drugim državama i narodima. Nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu s Ugarskom 1102., kao i od 1527. kada je Hrvatska postala dio Habsburške Monarhije (koja se od 1867. zvala Austro-Ugarska) Hrvatska je sačuvala svoju državnost kao jedna od kraljevina u sastavu tih država. Hrvatska je imala svoje banove i Sabor, svoje državno pravo, zastave i grbove te svoje vojne postrojbe u sastavu hrvatsko-ugarske, a kasnije u sastavu carske habsburške i austro-ugarske vojske.

Za razliku od Hrvatske, Srbija je padom Srpske despotovine pod tursku vlast 1459. godine prestala postojati kao država. Sjeverni dio središnje (uže) Srbije postojao je kao Kraljevina Srbija u sastavu Habsburške Monarhije od 1718. do 1739. godine, da bi 1739. povratkom turske vlasti ta kraljevina bila ukinuta. Kao kneževina u sastavu Osmanskog (Turskog) Carstva, Srbija je bila obnovljena 1815. godine.

Prema tome, od 1459. do 1718. te od 1739. do 1815. Srbija nije postojala kao država i to punih 335 godina! Umjesto Kraljevine Srbije postojao je Smederevski sandžak kao upravna jedinica Osmanskog (Turskog) Carstva. Smederevski sandžak ostao je zapamćen kao Beogradski pašaluk.

Prof. Tomislav Pejić/Foto: m.m.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->