Ministrica kulture i medija Nine Obuljen Koržinek za Jutarnji list je komentirala aktualne događaje među kojima je inicijativa Mosta za njenom smjenom.
Most je najavio da će tražiti vaš opoziv ‘jer Ministarstvo kulture financira manifestacije koje vrijeđaju Domovinski rat‘.
– Most uobičajeno politizira i huška. Mene se od prvog dana mandata napada s ekstremne ljevice i od onih koji bi željeli biti neka ekstremna desnica. Jedni me nazivaju uvijenim Hasanbegovićem, što vjerojatno najteže pada mojem prethodniku, a drugi Jugoslavenkom i ljevičarkom. To traje već devet godina s većim ili manjim intenzitetom. A ja od prvog dana, i tako će biti dok budem na čelu Ministarstva, ponavljam da je kultura prostor uključivosti, da ona nije ni lijeva ni desna, nego je hrvatska i u njoj mora biti prostora za različita mišljenja, različite estetike i različite svjetonazore.
Oni koji žele prikazati lažnu sliku hrvatske kulture, od naših pet, šest tisuća programa izaberu ‘desetak‘ koji su njima sporni i na tome grade tezu da se financiraju samo ‘lijevi‘ ili samo ‘desni‘. Ministarstvo ponekad financira i sadržaje ili umjetnike s čijim se stavovima osobno ne slažem, ali u demokratskom društvu to ne znači da oni ne trebaju dobiti potporu.
Kakav je osjećaj biti ministrica kulture u zemlji gdje je otvaranje festivala i izložbe morala osiguravati policija?
Okruženje u kojem se u Hrvatskoj odvijaju kulturni događaji je pozitivno, afirmativno i sve više ljudi sudjeluje u kulturi. Ministarstvo kao središnja vlast, zatim lokalne vlasti, ali i sve više sponzora i filantropa prepoznaju vrijednost kulture i ulažu u nju. Ovo što se događalo posljednjih dana promatram kao ekscesnu situaciju koja nije tipična za Hrvatsku i ne očekujem da bi se takvi događaji mogli ponavljati.
Prije otpora prema festivalu FALIŠ u Šibeniku imali smo Benkovac, gdje je otkazan festival Nosi se, film ‘Mirotvorac‘ nije prikazan u Zadru, a javili su se i splitski branitelji…
– Situacija koja se dogodila u Benkovcu dobila je ogromnu medijsku pozornost, puno veću od bilo kojeg velikog festivala na kojem su gostovale svjetske zvijezde, a bilo ih je u Hrvatskoj mnogo tijekom ovog ljeta. Ponekad se dogodi situacija koja prijeđe u eksces, ali to je, sva sreća, vrlo rijetko. Okruženje u Hrvatskoj je pozitivno za kulturu, u kulturu se sve više ulaže i to je dobro za društvo.
Što je, prema vašem miljenju, bio okidač za val braniteljskih zahtjeva za zabranu festivala, koncerata, općenito manifestacija čiji im sadržaj nije po volji?
– Nikakvih zabrana nije bilo. Reagirala sam odmah nakon događaja u Benkovcu i ponovila da stojimo čvrsto na tome da je Hrvatska slobodna demokratska zemlja, da smo 1990. napustili sustav u kojem se propisivalo što će umjetnici ili novinari govoriti ili pisati. Svi mi koji smo zaduženi za vođenje institucija tu smo da osiguramo slobodu izražavanja kao ustavnu vrijednost. Isto tako, u demokratskoj zemlji je prosvjed legitiman.
Dio branitelja je prosvjedovao u Benkovcu jer su osjetili da bi ih nešto na festivalu ‘Nosi se‘ moglo uvrijediti. Prije nekoliko večeri skupina aktivista prosvjedovala je ispred HNK jer je na Festivalu svjetske književnosti nastupio izraelski pisac.
Nije baš isto. Prosvjed u Benkovcu bio je nasilan?
– O tome su se oglasili policija, organizator i vođa prosvjednika. Na kraju su i organizator i prosvjednici izrazili žaljenje, a ja pozivam da se takve situacije više ne ponavljaju. Svatko ima pravo iskazati svoj stav, bilo umjetničkim izražavanjem, bilo u nekom obliku reakcije ili prosvjeda. Problem je, međutim, što se jako puno javnog prostora daje ljudima koji bi arbitrirali o dozvoljenim ili nedozvoljenim sadržajima umjetnosti i kulture.
Kao što na ekstremnoj ljevici žele imati monopol nad onim što je progresivno i suvremeno, tako na drugom polu imamo one koji misle da bi trebalo propisivati tko će što misliti, pisati ili govoriti. Te dvije pozicije puno su manje udaljene jedna od druge nego što se žele prikazati. Uvjerena sam da se većina naših građana nalazi u sredini i da želi uključivo, demokratsko društvo u kojem jedan drugoga slušamo, uvažavamo i u kojem razgovaramo jedni s drugima.
Je li odlazak predsjednika Sabora na Thompsonov koncert u Zagrebu, a večer prije premijerov na probu, značio puštanje duha iz boce?
– Ne bih se s vama složila. To je bio koncert s velikim brojem posjetitelja, ogromnim brojem mladih ljudi i obitelji koji su došli jer slušaju njegovu glazbu i željeli su doživjeti taj spektakl. Nezamislivo mi je i potpuno je pogrešno i zlonamjerno petsto tisuća ljudi etiketirati na takav način.
Ako je bilo tko promovirao nedopuštenu ikonografiju i za takve ideje pokušao zloupotrijebiti situaciju, to ide njemu na dušu i toga treba procesuirati. U medijima se nameće teza kao da je to nekakva smišljena politika HDZ-a, no idemo se podsjetiti tko je odobrio toliki broj posjetitelja na Hipodromu, to je bila gradska vlast odnosno stranka Možemo!, koji danas pozivaju organizatora iz Benkovca da festival održi u Zagrebu.
Dakle, oni koji sada viču da je pušten nekakav duh iz boce imali su sve instrumente da spriječe takav masovni skup da su uistinu mislili ili vjerovali da je tu bilo što problematično. Hrvatska policija je osiguravala i preuzela najveći dio organizacijskog posla za taj događaj, koji je prošao bez da se ikome išta dogodilo…
Ljudi koji vole Thompsonove pjesme uživali su u koncertu, a policija je u skladu sa zakonom podigla prijave protiv onih koji su remetili javni red i mir. Idemo dalje. Koncerata je u Hrvatskoj ogroman broj, a Thompsonov niti je bio prvi, niti je posljednji koncert u godinu dana, niti se po njemu mjeri vrijeme u Hrvatskoj.
Jedini fašizam koji je moja generacija doživjela bila je velikosrpska agresija na Hrvatsku, etničko čišćenje i logori. Protiv tog fašizma svi smo se borili ujedinjeni ne dijeleći se na “djecu ustaša ili partizana”
Na konferenciji koju je zbog festivala FALIŠ organiziralo 12 braniteljskih udruga kojima novinari su pitali zašto im je trebalo 13 godina da reagiraju na taj festival. Odgovor je glasio da je sada okruženje takvo da mogu reagirati, a na tome su zahvalni premijeru Plenkoviću i njegovu jasnom stavu o pjesmi ‘Čavoglave‘.
– Nitko iz vladajuće stranke, pa ni predsjednik Vlade, nije ništa drugačije rekao ili napravio posljednja dva mjeseca od onoga što radimo ili govorimo posljednjih desetak godina. Za razliku od predsjednika Milanovića, mi ne potičemo podjele, ne govorimo ‘ili mi ili oni‘, poštujemo svačija uvjerenja, stavove različitih skupina u našem društvu i poštujemo simbole i važne datume hrvatske povijesti. Nikada se ne bismo doveli u situaciju da građanima ne čestitamo neki od državnih blagdana, što radi Milanović koji ignorira Dan državnosti.
Držimo se Ustava i zakona, pozivamo na uključivost, ulažemo u obrazovanje kao temelj za razvoj uspješnog društva, putem kulture potičemo različite sadržaje. Ako se netko kontinuirano skrbi o svakom segmentu našeg društva, onda su to HDZ i premijer Plenković. A što se tiče branitelja i Domovinskog rata, niti jedna Vlada nije toliko učinila za dostojanstvo Domovinskog rata i status branitelja koji su nama, vama i meni omogućili da danas ovdje razgovaramo. Donijeli smo novi Zakon o braniteljima i osigurali da imaju prava koja zaslužuju.
S druge strane, jasno smo u svim izjavama rekli da svaki građanin ima pravo iznositi svoje stavove, ali nitko u demokratskoj zemlji neće zabranjivati kulturne događanje. To je naša politika koju građani prepoznaju i zbog koje nam daju povjerenje.
Vaš kolega, ministar Anušić, otvoreno govori da je na Thompsonov povik ‘Za dom‘ uzvratio ‘Spremni‘! Kako bi to trebalo shvatiti?
– Ne bih se vraćala na tu temu, prežvakana je tisuću puta. Govorimo o nečemu što je dio pjesme koja nikad nije sudski sankcionirana. Nema nikakvog koketiranja s ustaštvom ili fašizmom, što se stalno nameće.
Jedini fašizam koji je moja generacija doživjela bila je velikosrpska agresija na Hrvatsku, etničko čišćenje i logori. Protiv tog fašizma naši sugrađani, prijatelji, članovi obitelji, svi smo se borili ujedinjeni ne dijeleći se na ‘djecu ustaša ili partizana‘, da upotrijebim tu sintagmu. I tada smo pokazali da hrvatski narod čvrsto stoji na poziciji obrane slobode, demokracije, ako želite, i istinskog antifašizma.
U političkom smislu danas u Hrvatskoj trebamo hrvatsku političku ljevicu i desnicu i politički centar. Naporno je i loše za naše društvo to što ekstremna ljevica idealizira Jugoslaviju, a ekstremna desnica nas gura pod simbole NDH.
Iskreno vjerujem da su Hrvati većinski umorni od takvih podjela i podmetanja da žele razgovarati o temama koje nas zabrinjavaju danas – od ratova koji su pred našim vratima, preko globalnih nesigurnosti do gospodarskih i socijalnih izazova, zato što se ozbiljno i odgovorno brinemo o stvarnim problemima današnjeg vremena, već u trećem izbornom ciklusu dobivamo većinsku podršku hrvatskih građana.
Jeste li vi bili na Thompsonovu koncertu?
– Za razliku od mnogih političara, ja sam gotovo svake večeri na nekom kulturnom događaju. Nisam bila na Thompsonovu koncertu, nego sam tu večer bila na festivalu Jazz Ex Tempore u Opatiji, večer prije na otvaranju Večeri u Svetom Donatu, a prethodne u Trogiru na festivalu Opera Selecta. Kao ministrica kulture i medija posvećujem pozornost onome što rade umjetnici i kulturni djelatnici u svojim ateljeima, na pozornicama, u kulturnim institucijama, čuvajući njihov prostor slobode i braneći kulturu od političkih manipulacija.
Slušate li Thompsonove pjesme?
– Znam nekoliko Thompsonovih pjesama koje su postale simboli, to su zaista lijepe i popularne domoljubne pjesme poput ‘Lijepa li si‘, za koju je tekst napisao Thompson, i ‘Ako ne znaš šta je bilo‘, čiji je autor teksta Neno Ninčević koji je pisao za mnoge hrvatske pjevače posljednjih četrdesetak i više godina. Kao klasično obrazovana violinistica, vjerojatno ne slušam mnogo toga što slušaju neki drugi ljudi, a slušam glazbu koja nekima možda nije zanimljiva.
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je Miljenka Jergovića nakon ružnih prijetnji koje je dobio. Jeste li vi razgovarali s Jergovićem?
– Nisam s njim razgovarala, ali sam puno puta, pa i ovih posljednjih dana, jasno iznijela stav o tome da osuđujem napad ili prijetnju upućenu bilo kojem građaninu, posebno umjetniku ili novinaru. U tom smislu osuđujem i poruke gospodinu Jergoviću.
U ovoj atmosferi huškanja mislim da je njegova reakcija u kojoj je implicitno odgovornost za grafit na svojoj zgradi pokušao pripisati premijeru i ministru unutarnjih poslova bila krajnje neprimjerena jer time pokazuje nepoštovanje prema hrvatskim institucijama koje štite i njega i sve hrvatske građane. Istovremeno mene mnogi ovih dana napadaju, pa i prijete mi, zato što Ministarstvo vrlo izdašno financira izdanja i prijevode njegovih knjiga.
Jergović je, prema mojem mišljenju, odličan pisac i bez obzira na njegove političke stavove, s kojima se ne slažem, njegove knjige trebaju dobivati potporu Ministarstva.
Posljednjih dana pojedini portali problematiziraju potporu Ministarstva prijevodima na strane jezike, koja je gotovo automatska i kao mjera kulturne politike postoji dulje od 20 godina. Strani izdavači koji imaju interes i žele izdati knjigu nekog hrvatskog pisca, javljaju se na natječaj Ministarstva kulture i medija, a ono financira trošak prijevoda.
Koje projekte i u kojim iznosima financira Ministarstvo kulture i medija?
– Čini mi se kao da se zaboravlja što sve Ministarstvo radi. U mojem je mandatu Ministarstvo kulture s 0,5 % udjela u ukupnom državnom proračunu došlo na više od 2 %, naravno, u velikoj mjeri zahvaljujući i ulaganju u obnovu nakon potresa. Nakon potresa preuzeli smo obnovu više od 400 povijesnih zgrada, od kojih su mnoge završene, i do sada za obnovu kulturne baštine angažirali više od 1,6 milijardi eura.
