Općinski sud u Splitu presudio: Zoran Erceg bio je u službi Ratka Mladića

srpanj 21, 2019 maxportal
Share Button

Općinski sud u Splitu odbio kao neosnovanu tužbu Zorana Ercegakoji je tužio Željka Huljeva, nekadašnjeg novinara, tražeći 60 tisuća kuna zbog povrede časti, a radi članka koji je Huljev objavio na web-stranici www.gradjanska-akcija-official.com.



Erceg je tužio i Dalibora Bošnjaka kao vlasnika domene no u tom je dijelu tužba odbačena kao nepravodobna jer je podnesena znatno nakon proteka roka od tri mjeseca od objave.

U tekstu objavljenom 29. siječnja 2016. pod naslovom “Lažni branitelj Zoran Erceg, osobni snimatelj ratnog zločinca” Huljev je pisao, navodi se u presudi, o Ercegovim aktivnostima u povodu prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu te je, uz ostalo, prenio i njegovu priču o pregovorima pripadnika Hrvatske vojske i JNA koji su u tijeku Domovinskog rata održani u selu Velika Glava.

“Erceg u niti jednom fragmentu nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom, niti se javio ili družio s novinarima s hrvatske strane ili hrvatskim braniteljima koji su čekali svoju delegaciju. Došao je na Veliku Glavu s Ratkom Mladićem, s njim i njegovom pratnjom i ubijao zajedno s njima vrijeme do početka sastanka. Nakon sastanka Ratko Mladić se potom zaputio natrag u Knin u društvu oružane pratnje i naravno, neizostavnog “snimatelja” Zorana Ercega” – napisao je, među ostalim, Huljev.

Erceg je smatrao da mu je ovim člankom nanesena velika šteta te da je zbog njega bio izložen prijetnjama kao i njegova obitelj.

Nije lažni branitelj

Sudac Branko Malenica ocijenio je da dio naslova u kojem se Erceg označava lažnim braniteljem, kao i dio članka u kojem se proziva zbog braniteljskog statusa i prikazuje kao prevarant, sadrži “neistinu koja je posljedično svakako uvredljiva za tužitelja”. Posebice jer se, stoji u presudi, radi o evidentiranom hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata s 80% oštećenja organizma koji o tome ima potvrdu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Odjela za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata od 5. studenog 2015. godine.

No, što se tiče dijela priče vezane za Ratka Mladića, sud je zaključio kako tu nema ničega spornog.

– Naime, navodi se kako je Erceg sa snimateljskom kamerom pristupio i otišao s lica mjesta vozilom JNA u kojem su bili Ratko Mladić i pratnja s kojima je provodio vrijeme do početka sastanka, što sam Erceg u bitnom potvrđuje u svom iskazu pred sudom, a isto proizlazi i iz fotografija objavljenih u članku. Stoga se u tome i navodima kako “nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom”, ne nalazi ništa sporno ili uvredljivo za tužitelja koji je događaju očito bio nazočan slobodnom voljom, a ne pod prijetnjom ili prisilom.

Po shvaćanju ovog suda, ostali dijelovi naslova i navodi iz članka drže se vrijednosnim sudovima autora i ne sadrže elemente koji bi tužitelju nanijeli duševne boli. Riječi kako je tužitelj Mladićev “osobni snimatelj” isključivo su posljedica okolnosti pod kojima je tužitelj bio u Velikoj Glavi, a prije svega činjenice da je na lice mjesta pristupio i otišao dragovoljno se vozeći s Mladićem i dojma koji je zbog toga ostavio na neke osobe, među kojima i na tuženika – naveo je, među ostalim, u obrazloženju sudac Malenica.

U presudi stoji i da je Erceg kazao da mu je prvi cilj bio snimanje aktivnosti kninskog korpusa što, piše sudac, “u samom začetku ostavlja dvojbe kod saznanja da je u pitanju ratno vrijeme (31. kolovoza 1991.) kada se JNA zbog svojih djelovanja na području Republike Hrvatske osnovano smatra okupatorskom vojskom”.

Pristajanje uz neprijatelja

– Upravo zbog ratnih okolnosti koje za posljedicu imaju radikalno suprotstavljene pozicije, razumljivo je da se na namjere tužitelja o snimanju aktivnosti neprijateljske vojske i njegov dolazak na pregovore u društvu zapovjednika tih snaga ne gleda blagonaklono i s osjećajem za profesiju, odnosno novinarsku znatiželju.

Njegove tvrdnje kako je u konkretnom slučaju želio utvrditi istinu nemaju logičnog uporišta, jer je taj cilj mogao postići snimajući pregovore u Velikoj Glavi i sa suprotne strane, odnosno pristupajući licu mjesta uz pripadnike hrvatskog pregovaračkog tima i hrvatske vojske, kako su tom prilikom postupili i sve ostale novinarske ekipe, uz napomenu kako je po vlastitom kazivanju bio jedini snimatelj, odnosno novinar koji je na lice mjesta stigao uz pripadnike JNA.

Osim toga, njegove tvrdnje nemaju ni činjeničnog uporišta jer njegov rad ovom prilikom nije rezultirao materijalom (snimljenim zapisom ili kakvim drugim uratkom) koji bi svojim sadržajem i posebnošću doista opravdao trud i rizik kojem se navodno izložio…

U svakom slučaju, očito je kako autor članka boravak tužitelja u selu Velika Glava i sve okolnosti oko tog događaja nije vidio kao pothvat, već kao Ercegovo pristajanje na neprijateljsku stranu (“ili si s nama ili s njima”), odnosno barem kao provokaciju uz zaštitu ili naklonost JNA – naveo je sudac Malenica.

R.I. /Foto:press

 

Komentari
Share Button