‘Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac’: Svetac koji je preveo Bibliju postaje dalmatinski brend

6 prosinca, 2019 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Povjesničar književnosti i teatrolog dr. Slobodan Prosperov Novak predstavio je u Muzeju Mimara svoju novu knjigu „Sveti Jeronim Dalmatinac“.



Izdala ju je Splitsko-dalmatinska županija u nastojanju da promiče lik i djelo jednog od najvećih kršćanskih mislilaca. Na inicijativu župana Blaženka Bobana, koji je zajedno s autorom, biskupom Jurom Bogdanom te novinarom Damirom Šarcem predstavio knjigu, dan smrti svetog Jeronima proglašen je i Danom županije.

– Prva cjelovita biografija svetog Jeronima izlazi ususret 2020., u kojoj će Hrvatska imati čast predsjedati Europskom unijom i u kojoj obilježavamo 1600. obljetnicu smrti svetog Jeronima – rekao je župan Boban. Istaknuto je da svetom Jeronimu, među ostalim, dugujemo i slavnu Vulgatu na kojoj je radio više od 20 godina, a koju je Rimska crkva prihvatila kao službeni prijevod Biblije na latinski jezik.

– U našem obrazovnom sustavu sveti Jeronim praktički ne postoji, zato je bio velik izazov ispričati njegov život u ovako sažetoj i čitljivoj knjizi, bilo bi to lakše u nekom opsežnijem izdanju – rekao je Prosperov Novak.

Sveti Jeronim rođen je 347. u Stridonu, a cijeli svoj život sam je sebe nazivao Dalmatincem. Autor je više desetaka knjiga nemjerljive vrijednosti, pisao je i povijesne spise te aktivno prevodio s hebrejskog jezika. Do danas je sačuvano i više od stotinu njegovih pisama. Poput svakog intelektualca, otkrio je Prosperov Novak, i sveti Jeronim bio je nemiran i prgav, drugim riječima – pravi Dalmatinac.

Predaja kaže i da je upravo on sačuvao i proširio glagoljicu, prvo pismo hrvatskog jezika našim prostorima, ali u narodu je možda najpoznatija njegova slavna izreka: “Oprosti mi, Bože, što sam Dalmatinac.”

“Mi pokušavamo učiniti sv. Jeronima jednim od najvažnijih osobnosti iz čitave hrvatske povijesti. I zbog Svetog pisma, ali i zbog činjenice da je on Dalmatinac, da je on Hrvat, da je ovo njegova domovina”, rekao je autor Slobodan Prosperov Novak, autor knjige “Sv. Jeronim Dalmatinac”.

Doduše, Hrvati su na ove prostore došli u sedmom, a sveti Jeronim umro je u petom stoljeću. No njegovi su otisci na čitavom hrvatskom kulturno-povijesnom identitetu.

Sv. Jeronim umro je 30. rujna 420. godine, zbog čega će se taj datum slaviti kao Dan Splitsko-dalmatinske županije. Sveti Duje neće se ljutiti što je Sveti Jeronim dalmatinski zaštitnik.

“Na tom putu sigurno smo griješili i sad već znam da ćemo griješiti. To je neupitno jer smo ljudi, ali zato: Bože, oprosti mi jer sam Dalmatinac”, rekao je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Govorio je tako sv. Jeronim, svjestan svoje težine, jer pametan čovjek često je težak i sebi i drugima.

Na pitanje hoćemo li ikada imati erudita poput sv. Jeronima, mons. Jure Bogdan odgovorio je: “Papa Ratzinger je u našem vremenu fenomen na svjetskoj razini, a samo treba vremena da neke stvari upoznamo.”

M.M. /Foto:cropix

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •