Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine pravomoćno je za ratni zločin osudio Esu Razića, bivšeg pripadnika bošnjačke Armije Bosne i Hercegovine na 10 godina zatvora zbog likvidacije dvojice zarobljenih bivših suboraca Hrvata.
Prema presudi, Eso Razić je 2. listopada 1993. godine, tijekom sukoba između ABiH i HVO-a, u okolici Mostara ubio dvojicu zarobljenih vojnika Hrvatskoga vijeća obrane Ivicu Bunozu i Martina Markovića.
Razić je, iako je bio pripadnik HVO-a, okrenuo oružje protiv svojih bivših suboraca, priključio se bošnjačkoj armiji BiH i ubio zarobljene Hrvate nakon što su se predali. Sud je utvrdio da je Razić ubio ove zarobljenike izravno i bez ikakve nužde ili opravdanja, što je predstavljalo ratni zločin.
Razić se nakon rata sklonio u Sjedinjene Američke Države. Nekoliko godina su obitelji je živio u Njemačkoj prije nego što su 1998. emigrirali u Sjedinjene Države. Sa suprugom i dva sina nastanio se u malom gradu Asburyju u okrugu Dubuque, država Iowa.
Američko državljanstvo je stekao 2004. godine.
Međutim, nakon što su američke vlasti otkrile njegov identitet i ratnu prošlost, pokrenut je postupak za njegovo izručenje. Vlasti SAD-a su 2018. godine pokušala oduzeti Raziću državljanstvo, tvrdeći da je prilikom podnošenja zahtjeva za američko državljanstvo prikrio da je bio vojnik i da je bio umiješan u nekoliko ubojstava i otmica.
Ključan za vlasti da bio je niz dokumenata o plaćama koje je kao vojnik HVO-a primao 1992. i 1993. godine, a na kojima je bilo njegovo ime i potpis za koji je utvrđeno da je bio autentičan.
Razić se branio da je ostao u tom području kao civilni brijač do listopada 1993., te da je njegov potpis na dokumentima HVO-a krivotvoren kao dio sheme za naplatu lažnih plaća.
Savezni sudac Leonard Strand 22. listopada 2019. proglasio je da vlada nije uspjela dokazati nijednu od optužbi.
Sudac Strand je prihvatio dokumentarne dokaze kao autentične, pa čak se složio s vladinim stručnjakom za rukopis da su potpisi na njima “vjerojatno” Razićevi. No, napomenuo je da su dokumenti uvelike redigirani i da imaju neslaganja među drugim potpisima koja bi mogla ukazivati na prijevaru u naplati plaća.
Također je istaknuo da čak ni vladin svjedok koji je tvrdio da je često viđao Razića dok je služio u HVO-u zapravo nikada nije svjedočio da je Razić bio član.
Što se tiče optuženih za ratne zločine, napisao je Strand, jedini iskazi koji povezuju Razića s tim djelima bili su glasine iz druge ili treće ruke, a vlada nije uspjela predočiti ili objasniti nedostatak iskaza svjedoka koji bi mogli potvrditi Razićevu ulogu.
Sud je tad presudio i u Razićevu korist, jer “nije bilo čvrstih dokaza da je bio vojnik HVO-a te kasnije sudjelovao u ratnom zločinu”, a njegovi odvjetnici rekli su da je odlukom “okončana trogodišnja noćna mora u kojoj se obitelj Razić morala braniti od vladinih optužbi i pokušati vratiti svoje dobro ime”.
Sud je tad presudio i u Razićevu korist, jer “nije bilo čvrstih dokaza da je bio vojnik HVO-a te kasnije sudjelovao u ratnom zločinu”, a njegovi odvjetnici rekli su da je odlukom “okončana trogodišnja noćna mora u kojoj se obitelj Razić morala braniti od vladinih optužbi i pokušati vratiti svoje dobro ime”.
Nakon oslobađajuće presude Razić i njegova obitelj dali su više izjava više izjava kojima si zahvalili američkom pravosuđu i svima koji su im zahvalili u tim “mračnim danima.”
„Nevjerojatno smo zahvalni našim snažnim odvjetnicima koji su nas podržavali do kraja i ljudima koji su nas podržavali do kraja, poput naših prijatelja i obitelji. Sretni smo što kao obitelj možemo očistiti svoje ime i ime mog oca“, rekao je njegov Denis.
No budući da je za Esom Razićem bila raspisana tjeralica 2023. godine je uhićen pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu, a sad je pravomoćno osuđen za ratni zločin.
M. M. /Hina/Foto: Press
