Predsjednik Matice hrvatske, dr.sc. Damir Zorić, u ime Predsjedništva MH uputio je otvoreno pismo zastupnicima i zastupnicima Gradske skupštine Grada Zagreba povodom prijedloga odluke o preimenovanju ulica u Zagrebu. Otvoreno pismo predsjednika Matice prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija:
Poštovane zastupnice i zastupnici Skupštine Grada Zagreba, obraćamo vam se u povodu najavljene točke 28. dnevnog reda 4. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba zakazane za četvrtak, 16. listopada 2025., odnosno Prijedloga odluke o preimenovanju ulica (Ulica Vladimira Arka, Ulica Antuna Bonifačića, Ulica Filipa Lukasa i Ulica Ivana Šarića).
Prije svega, podsjećamo na to da je Matica hrvatska 27. veljače 2023. (Ur. br. 041/23) uputila Vladi Republike Hrvatske Prijedlog o donošenju Zakona o imenima u javnim prostorima u Republici Hrvatskoj. Naime, uočavamo zabrinjavajući trend u kojem se na temelju proizvoljnih ili ideološki motiviranih interpretacija prošlosti, bez šire društvene i stručne rasprave pokušava mijenjati nazive ulica i trgova.
U prijedlogu smo naveli kako smatramo da „Vlada Republike Hrvatske treba predložiti Hrvatskom saboru Zakon o imenima u javnim prostorima na teritoriju cijele države, a u skladu s duhom Rezolucije Vijeća Europe br. 1481 (2006) te Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009)“. Takvim bi se zakonom stvorio obvezujući pravni okvir, kojim bi se onemogućilo neutemeljeno djelovanje društvenih struktura i pojedinaca, poglavito onih nepomirenih s činjenicom da je danas Republika Hrvatska suverena i međunarodno priznata država.
Njihovo je djelovanje utemeljeno na kvazipovijesnim premisama, poput izjednačavanja antifašizma i komunizma, te posljedično na promoviranju zločinaca iz komunističkog režima, kao i na iskrivljenoj interpretaciji djelovanja osoba iz hrvatske prošlosti, poput znanstvenika i svestranog djelatnika Filipa Lukasa.
Matica hrvatska smatra da je riječ o pitanju šire društvene i povijesne važnosti, koje nadilazi lokalne dnevno-političke prijepore i zahtjeva odgovornost utemeljenu na općim nacionalnim vrijednostima i povijesnoj istini, tim više što je ovdje riječ o Filipu Lukasu, predsjedniku središnje nacionalne kulturne ustanove – Matice hrvatske.
Ujedno, upućujemo na sljedeće:
Filip Lukas (1871–1958), najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske (1928–1945), ugledni geograf, znanstvenik i kulturni djelatnik, nikada nije bio član ustaške organizacije. Nije obnašao funkcije u sustavu vlasti NDH ni u političkom okviru tadašnjeg režima i nije politički surađivao s ustaškim vlastima niti sudjelovao u provedbi njihove ideologije ili politike. Dostupna dokumentacija i relevantna istraživanja jasno potvrđuju da je Lukasovo djelovanje bilo isključivo znanstveno, prosvjetiteljsko i kulturno.
Jedan od navoda koji se koristi kao argument za preimenovanje ulice jest da je Filip Lukas uređivao enciklopedijski priručnik Naša domovina, u kojem se navodno „prikazuju uspjesi ustaštva“. Ova je tvrdnja činjenično neutemeljena. Riječ je o zborniku radova, a ne o ideološkoj ili političkoj publikaciji. Zbornik obuhvaća geografske, demografske i povijesne prikaze hrvatskih zemalja i u svom sadržaju ne promiče ustašku ideologiju.
Jedini formalni element koji se može povezati s režimom NDH jest slika Ante Pavelića na početku izdanja – što je tada bio uobičajen protokol, kao što su se u sličnim Izdanjima prije ili poslije objavljivale slike trenutačnih vladara. Osim toga, u toj su knjizi surađivali brojni kulturni radnici, a među njih šezdesetak svoje ulice u Zagrebu imaju dr. Juraj Andrassy, dr. Miho Barada, dr. Ivo Horvat, dr. Blaž Lorković, dr. Nikola Neidhardt, dr. Đuro Szabo, a i mnogi drugi u drugim hrvatskim gradovima.
Lukasov doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti
Filip Lukas ostat će zapamćen po svojemu doprinosu očuvanju hrvatskoga jezika, identiteta i hrvatske kulturne baštine, osobito u vremenima kada su te vrijednosti bile ugrožene politikom unitarizacije. Tijekom njegova mandata predsjednika u Matici hrvatskoj (1928–1945) zabilježeno je osnivanje brojnih Matičinih ogranaka, te snažan razvoj izdavaštva, znanstvenog i kulturnog rada. Godine 1928. osnovao je Hrvatsku reviju u kojoj je tada Miroslavu Krleži objavio dramu U agoniji.
Zagrebački Županijski sud svojom pravomoćnom odlukom br. Kv-I-11/2017, od 18. srpnja 2017., poništio je presudu Okružnog narodnog suda za grad Zagreb, od 24. prosinca kojom je Filip Lukas osuđen na smrtnu kaznu zbog protunarodnog djelovanja. Zahtjev za revizijom presude podnijela je udruga U ime obitelji u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Vinkovcima.
Poziv na razboritost i odgovornost
Preimenovanje ulica i trgova ne može biti isključivo politički čin. Naprotiv, to je nadasve simbolički postupak koji predstavlja izraz poštovanja spram određenih povijesnih osoba ili nekih drugih znamenitosti. Odluka mora biti utemeljena na nepristrano utvrđenim relevantnim činjenicama, poglavito onima povijesnog karaktera. Uklanjanje imena Filipa Luksa iz javnog prostora – na temelju netočnih, površnih i ideološki motiviranih interpretacija bio bi čin povijesne i etičke nepravde memoricida, ne samo prema njemu osobno, nego i prema hrvatskoj kulturnoj baštini u cjelini.
Vladimir Arko bio je žrtva poratnog režima, Antun Bonifačić i Ivan Šarić ostavili tragove u hrvatskoj kulturi
Jednako takav čin je i uklanjanje Ulice Vladimira Arka, poduzetnika koji je bio žrtva ratnog i poratnog režima i kojemu je oduzeta imovina; zatim Ulice Antuna Bonifačića i Ulice Ivana Šarića, vrsnih intelektualaca i kulturnih djelatnika koji su ostavili svoj trag u kulturi.
Stoga pozivamo vas, poštovane zastupnice i zastupnike Skupštine Grada Zagreba, da glasujete protiv prijedloga o preimenovanju Ulice Filipa Luksa te da pri donošenju odluke uovom predmetu obvezno respektirate pravomoćnu odluku suda Republike Hrvatske.
Time šaljete jasnu poruku da Grad Zagreb temelji svoje djelovanje na istinitom vrednovanju svoje prošlosti, a ne na pogrešnim konstrukcijama i revizionizmu. Matica hrvatska u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima u Rimu, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu – Centar Don Frane Bulić, Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest i Ogrankom Matice hrvatske u Kaštelima organizirala je dvodnevni Znanstveni skup o životu i djelu don Filipa Lukasa.
Matičin dvotjednik Vijenac u više je navrata objavio argumentirane tekstove u obranu Filipa Lukasa, među kojima i članak bivšeg predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička te tekst povjesničara dr. sc. Marija Jareba.
Matica hrvatska uvijek je spremna na argumentiranu raspravu te doprinos dostojnom i odgovornom proglašenju imena ulica i trgova kao dijelu nacionalne memorije.
M.M. /Foto: pxll
