Ovo je Laura Kövesi koja čisti Hrvatsku! Već je uhitila dvoje ministara

16 srpnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Laura Kövesi je najdublji trag u karijeri ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije, kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome razdoblju istraženo je i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže.



Trenutno je na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je odgovoran za uhićenje bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića u aferi oko tzv. “vinske omotnice” zbog kaznenih djela subvencijske prevare i zlouporabe položaja i ovlasti.

Osim Tolušića uhićeni su i predsjednik uprave GK grupe Robert Gotić, bivši direktor Grupe Coning Stjepan Ptiček te bivši direktor Varkoma Željko Bunić, u aferi Pročistač.

Prošle godine je, po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja uhićena bivša ministricu Gabrijela Žalac, koja je bila prva žrtva rumunjske “željezne dame” u Hrvatskoj.

Uz Žalac uhićeni su  ravnatelj Središnje Agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU-a Tomislav Petric te dvojica poduzetnika, Marko Jukić i Mladen Šimunc, prve su osobe u Hrvatskoj uhapšene po nalogu europskog javnog tužitelja.

Ured je u svibnju objavio i da istražuje 10 hrvatskih državljana, među kojima su među kojima su i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, bivši velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te poduzetnik Krešo Petek.

Danijel Vinković,  prvi optuženik europskog tužiteljstva u Hrvatskoj, prošli tjedan je na zagrebačkom Županijskom sudu priznao krivnju za subvencijsku prevaru tešku oko milijun eura te se nagodio na kaznu od 10 mjeseci zatvora koja mu je zamijenjena radom za opće dobro

Vinkovića je EPPO teretio da je da je krajem 2020. godine Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio zahtjev za izdavanjem bespovratnih sredstava u iznosu od 7,4 milijuna kuna.

Prema EPPO-voj optužnici, Vinković je lažno prikazao da ispunjava uvjete za dobivanje potpore,  priložio je krivotvorenu potvrdu Porezne uprave o upisu u Registar poreznih obveznika koja je bila obvezna za prijavu.

Što je EPPO

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) najmlađe je tijelo Europske unije koje je započelo s radom 1. lipnja 2021. godine. Iistražujući zloupotrebe novca iz europskih fondovaHrvatska je bila među prvima na čija vrata su su pokucali tužitelji iz EPPO ureda

U prva četiri mjeseca njezina mandata Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) obradio je više od 2000 kaznenih prijava i 350 istraga, dotičući se ogromnih 4,6 milijardi eura proračunske potrošnje EU-a.

“Nema čiste zemlje”, rekla je Kövesi za Politico. “Imamo kriminalce u istočnoj i zapadnoj Europi. Imamo organizirani kriminal posvuda u Europi. Moja uloga je osigurati da zakon bude jednak za sve.”

Ured europskog javnog tužitelja, kako se navodi na službenim stranicama, neovisno je tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a, što uključuje prijevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prijevare u području PDV-a.

EPPO je  uspostavljen je jer su, prema procjenama, zemlje EU-a u 2018. izgubile 140 milijardi eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost zbog transnacionalnih prijevara. Pritom bi iznos za 2020.  i 2021. mogao biti veći zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo EU-a.

Države članice ujedno su izvijestile da je u 2015. nepravilno upotrijebljeno oko 638 milijuna eura iz strukturnih fondova EU-a. Prije nego što je EPPO započeo s radom istrage takvih kaznenih djela mogla su provoditi isključivo nacionalna tijela čiji su alati ograničeni jer ovlasti tih tijela prestaju na nacionalnim granicama.

Mnoge članice, pogotovo one koje su se pridružile Europskoj uniji u valovima proširenja nakon 2000., pokazale su ili nesposobnost ili kronični manjak volje da nadziru trošenje europskog novca i pred sud izvedu odgovorne za nezakonitosti koje se dogode na tome putu.

Slično tome, tijela EU-a koja su prethodila EPPO-u u tom području, kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Europske unije za kazneno pravosuđe (Eurojust), ne mogu pokretati kaznene istrage niti provoditi kazneni progon u državama članicama. Ured europskog javnog tužitelja doprinosi uklanjanju tih nedostataka i suzbijanju kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU-a.

Prosvjedi podrške Laure Kövesi u Rumunjskoj

Europsko vijeće i Europski parlament prije dvije godine izabrali su prvu europsku javnu tužiteljicu – bivšu rumunjsku antikorupcijsku tužiteljicu Lauru Codruțu Kövesi, a od svih kandidata koji su se natjecali ona je imala najsnažniji pedigre predane borkinje protiv korupcije.

U izjavi nakon izbora dala je nagovijestiti da je naporno i na momente dramatično iskustvo antikorupcijske tužiteljice u rodnoj Rumunjskoj nije obeshrabrilo u želji da razotkriva korupciju i podiže optužnice.

“Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica. Dat ću sve od sebe… I neću biti sama”, kazala je.

Tko je Laura Kövesi?

Kövesi je najdublji trag u karijeri ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije, kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome je razdoblju u antikorupcijskim istragama, koje je pokrenuo njezin ured, istraženo i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže.

Ta je mreža bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, zatim sudaca, novinara, poduzetnika i menadžera.

Njezin je ured 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Ponte zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegova ulaska u politiku, dok je još bio odvjetnik.

Prema godišnjem izvješću koje je Laura Kövesi podnijela 2015., njezin antikorupcijski ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijun eura mita. Z bog odlučne borbe protiv kriminala 2018. godine tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader smijenio ju je s dužnosti.

Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU-a. Ali ne i Rumunjske.

U radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih 22. Pet članica, Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska, protive se osnivanju ureda. Dio ih se opire jer zaziru od ozbiljnih istraga o makinacijama s europskim novcem, a skandinavske zato što vjeruju da nezakonitosti, uključujući one s novcem iz fondova EU-a, nitko ne može istražiti bolje od njihovih vlastitih tužitelja.

Tim Laure Kövesi ima 22 europska javna tužitelja, među kojima je i Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a koju su Europski parlament i Vijeće izabrali u tu instituciju. U svakoj od 22 države koje su podržale osnivanje ureda europskog javnog tužitelja, dakle i u Hrvatskoj, rade delegirani europski tužitelji koji rješavaju konkretne predmete.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •