Magistra Milojka Vučkovića demokratske promjene 90-ih zatekle su na dužnosti člana Vrhovnog suda Hrvatske. Za člana Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske izabran je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Sabora.
Na toj sjednici dr. Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, ( tada se službeno zvao Ured predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske), a za članove Predsjedništva izabrani su Dušan Bilandžić (317), Krešimir Balenović (314 glasova), Antun Vrdoljak (313), Dalibor Brozović (307), Milojko Vučković (303) i Josip Manolić (282).
Da bi mogao obavljati dužnost člana Predsjedništva mr. Vučković je razriješen dužnosti suca Vrhovnog suda, što je učinjeno na sjednici Sabora 28. lipnja 1990.
“Sabor je usvojio odluku o razrješenju dužnosti suca Vrhovnog suda Hrvatske mr. Milojka Vučkovića radi odlaska na drugu dužnost”, stoji u kratkoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik dr. Žarko Domljan.
Predsjedništvo SR Hrvatske bilo je kolektivni organ, vodio ga je predsjednik, nije imalo potpredsjednika, a dr. Tuđman je, po njegovoj odluci, mogao mijenjati svaki od članova Predsjedništva.
O izboru članova Predsjedništva Manolić je u intervju na Nacional 2015. kazao:
“Prvo predsjedništvo, kao najviši organ državne vlasti, bilo je mješovito. Iako je SDP u tom momentu postao drugorazredna politička snaga u Hrvatskoj, računali smo s tim da s tom drugorazrednom snagom treba ostvarivati koaliciju onoliko koliko ta koalicija pridonosi ostvarenju našeg cilja koji smo prezentirali.
Zbog toga, kada smo ponudili Dušku Bilandžiću da uđe u Predsjedništvo, on se prvo savjetovao s Račanom, a onda je prihvatio da uđe u Predsjedništvo Hrvatske. Time smo mi u stvari dobili koalicijskog partnera u samom vrhu najvažnije institucije u državi.
S obzirom na već tada zaoštrene odnose u Jugoslaviji i nacionalne odnose između Srba i Hrvata, nastojali smo u to najviše tijelo dobiti i predstavnika Srba. To je bio sudac Milojko Vučković”, kazao je Manolić.
Ustavnim izmjenama i dopunama u srpnju 1990. promijenjen je službeni naslov u “Predsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske” i proširene predsjedničke ovlasti.
Nakon donošenja novoga Ustava 22. prosinca 1990. (Božićni ustav) promijenjen je formalni naslov u Predsjednik Republike Hrvatske i u potpunosti ukinuto kolektivno predsjedništvo.
O Milojku Vučkoviću malo se, nije davao intervju (u arhivama nismo pronašli ni jedan), a jedina dostupna fotografija je iz srpnja 2007. godine ( foto Index) na tribini “Huliganstvo i sport” na kojoj je govorio s pozicije sudačke struke.
Pokušali smo stupiti u vezu s g. Vučkovićem, poslali više mailova i upita i još čekamo odgovor. Razgovori s političarima iz onog vremena, za koje smo vjerovali da će o njemu mnogo znati, nisu bili od velike koristi.
Jedna od onih koji ga se sjeća je Bernardo Jurlina, ministar u prve tri Vlade RH, koji o Vučkoviću govori u superlativima.
“Surađivao sam s Vučkovićem i o njemu mogu reći sve najbolje. I na profesionalnoj i na osobnoj razini. Bio je vrhunski pravni stručnjak, ugledan sudac Vrhovnog suda i odličan čovjek”, kazao nam je Jurlina.
Mr. Milojko Vučković člana Predsjedništva SR Hrvatske je bio do 6. ožujka 1991. kad je, odlukom Sabiora, imenovan za zamjenika Javnog tužitelja Hrvatske (danas DORH). Umirovljen je u prosincu 2012. godine.
Jedna od rijetkih spomena u medijima, osim tribine o navijačima, datira s početka lipnja 2002. godina u kojoj se spominje da je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić na radnu večeri pozvao članove prvog ( i posljednjeg) Predsjedništva SR Hrvatske. Došli su akademici Dušan Bilandžić i Dalibor Brozović te Antun Vrdoljak, Josip Manolić i Milojko Vučković.
M. Marković/Foto:Index
