Doktor Pavo Kostopeč je komentirao koncert Marka Perkovića Thompsona i kritizirao Grad Zagreb i Tomislava Tomaševića zbog “perfidnog i pasivnog odnosa prema ovom glazbenom megaspektaklu”, ističući da je riječ o događaju koji zaslužuje javnu podršku, partnerstvo i priznanje cijele hrvatske metropole. Naveo je tri skupine protivnika Thompsonova koncerta
“Grad Zagreb je morao biti suorganizator, pokrovitelj i partner u dobroj vjeri Marku Perkoviću i organizatorima koncerta na Hipodromu. Proteklih tjedana na žalost svjedočimo seriji neargumentiranih, neprincipijelnih, netolerantnih, gotovo mrziteljskih napada na javni događaj, glazbeni megaspektakl, na koncert Marka Perkovića na zagrebačkom hipodromu.
Svakodnevno kao gljive niču neki novi pojedinci, koji su u svojim ispraznim i loše argumentiranim javnim istupima protivni održavanju koncerta ili ne idu njemu u prilog. Čovjek se mora zapitati, zašto bi netko bio netolerantan prema Marku Perkoviću i kome smeta koncert na hipodromu?
Prema tehničkoj izvedbi protivnike održavanja koncerta možemo segmentirati u tri skupine.
Najbrojniji su oni koji se skrivaju iza kojekakvih navodno racionalnih razloga te alibi za neodržavanje koncerta najčešće pronalaze u tehničkim i komunalnim razlozima poput prometnog čepa, remećenja života okolnim stanovnicima, pitanju dostupnosti zdravstvenih sadržaja, sigurnosnih rizika kao i toplinskog rizika za same posjetitelje ili učinka svjetlosnih efekata za okolne stanare te mnogih drugih gotovo bizarnih razloga i alibi argumenata.
Primjeri takvih istupa u velikom broju dolaze od navodnih neovisnih stručnjaka do uvjetnih slobodnomislećih intelektualaca, ljudi koji ne mogu suzbiti svoju ideološku netrpeljivost i izostanak minimalne pristojnosti i ljudske tolerancije prema drugačijem stavu. Oni su stručnjaci iz različitih područja, dolaze iz različitih društvenih sfera i različitih polja djelovanja, a jedino što ih koherentno povezuje je potpuna netrpeljivost prema Marku Perkoviću i svemu što on predstavlja i znači Hrvatima.
Druga je skupina onih koji svoju netrpeljivost prema Marku Perkoviću izražavaju javno, neuvijeno i neskriveno te za razliku od ovih prvih koji kažu da se koncert ne bi trebao održati, javno iskazuju da bi koncert trebalo zabraniti. Njihova tipična predvodnica i glasnogovornica je Katarina Peović koja otvoreno poziva na zabranu koncerta te se poziva na navodnu ustašoidnost i manirom vrhunskog lingvističkog stručnjaka i prokuriste javnog morala prokazuje pjesme i pobrojava stihove koje po njoj i njima treba zabraniti.
Treća skupina su oni koji navodno jesu tolerantni, potiču slobodu govora i izražavanja, ne dovode u pitanje samo održavanje koncerta, poput prve ili druge skupine, ali ih navodno muče neke okolnosti oko koncerta, pa bi možda bilo bolje da je drugo mjesto održavanja, drugi datum, više koncerata, a ne jedan itd., uglavnom oni hine tolerantnost prema koncertu, ali bi sve izveli drugačije.
Gledajući ove tri skupine, možemo slobodno reći da ono što prvi misle, drugi govore, a treći provode. I ne znaš čija netrpeljivost prema Marku Perkoviću je perfidnija i s lošijom namjerom.
Izjava Vesne Pusić
S tim u vezi mnogi će se od vas sjetiti legendarne emisije Svlačionica, voditelja Roberta Knjaza. U epizodi u kojoj se komentirao dolazak notornog Vuka Draškovića na mjesto ministra vanjskih poslova tadašnje tvorevine Srbije i Crne Gore, emitirani su komentari različitih javnih aktera u Republici Hrvatskoj, poglavito negativni.
Čak se i tadašnja ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić negativno referirala te istaknula da ministar vanjskih poslova susjedne nam zemlje ne bi trebao postati jedan od pokretača nacionalizma i vinovnika početka ratnih sukoba i raspada bivše države.
Suprotno ostalima s neuobičajenim i iznenađujućim komentarom istaknuo se gost emisije danas pokojni pukovnik HV-a Stjepan Spajić, u narodu poznatiji kao Rođo, koji je izjavio da on u njegovom imenovanju ne vidi problem. Na traženje voditelja Knjaza da dodatno pojasni, legendarni Rođo se razmislivši, pogladio po brkovima i ustvrdio: ”Ja Vuka poštujem kao pravog četnika!”
Poanta je u općenitom stavu da nevezano za temu sukoba puno više poštuješ one koji javno izriču suprotan stav i otvoreno se zalažu za drugačije ciljeve, nego one koji perfidnim postupanjem navodno odobravaju tvoj stav i pristup u određenoj mjeri, a zapravo subverzivno, često i potajice poduzimaju sve napore da te spriječe u realizaciji nekog konstruktivnog projekta i da tvoje dobronamjerne ciljeve učini bezvrijednim, a sav mukotrpan trud ništavnim.
U slučaju koncerta Marka Perkovića poseban je problem što se taj perfidni akter zove Grad Zagreb.
Od prvog dana najave koncerta svjedočimo loše skrivenoj netrpeljivosti s igrokazom oko termina, raznih suglasnosti, tehničkih i komunalnih pitanja.
Svezagrebački koncert
Nevjerojatna je ta upornost u ignoriranju stvarnosti, kao slon u staklani svakodnevno iznova i uporno otvaraju neke tehničke pojedinosti kao srž događaja. Zar oni stvarno misle da se koncert Marka Perkovića na zagrebačkom hipodromu može supstancijalno svest na komunalno zbivanje?
Podcijenili su od samog početka važnost koncerta, zatim su ignorirali broj prodanih karata i propustili legitimirati koncert ne samo kao najveći koncert u povijesti hrvatske metropole, nego kao najveći svjetski megakoncert uopće. Još i tada su stizali promijeniti ploču i ukrcati se u vlak partnerstva za događaj od enormne važnosti za cijeli Zagreb i Hrvatsku, a nisu to napravili.
Iz mnoštva razloga, nužno je bilo da kroz proces uvide važnost i veličinu koncerta, ako već u startu nisu. Ako i imaju drugačiji politički stav morali su iskazati priznanje jednom od vrhunskih i vodećih domaćih glazbenika za 34godine njegove karijere. Neizostavno su morali legitimirati koncert kao najveći događaj za Grad Zagreb u 2025.g. i učiniti ga svezagrebačkim i sa strane gradske uprave.
Morali su i s ljudske strane iskazati podršku Marku Perkoviću koji je ponovno počeo javno nastupati nakon velike osobne i obiteljske drame zbog koje ga niz godina nije bilo u javnosti. Ako im i ništa od navedenog nije značilo i ako su do kraja htjeli ignorirati izvođača, kao vladari hrvatske metropole morali su prepoznati interes sugrađana i svehrvatski interes i uključiti se partnerski u projekt.
Ali ne, dosljedno su dijametralno suprotno postupali. Kroz cijelo ovo vrijeme predstavnici hrvatske metropole ponašaju se kao da naši obranjeni domovi nisu i njihovi, kao da naši heroji nisu njihovi i kao da rijeka Čikola nije u dalmatinskoj Zagori nego negdje na području srednjoazijskih stepa.
Ako ne znaju gdje je rijeka Čikola neka pitaju nekog od geografa u školama Grada Zagreba, koji će im to rado pokazati. Ili još bolje, neka organiziraju nekoliko autobusa sa svojim pristašama i neka obiđu Čavoglave, Kljake i izvor Čikole. Osim što će se nauživati ljepote hrvatskog krajobraza, možda im onda i neke stvari budu jasnije, a stavovi drugačiji.
Ako postoji razlika u poimanju obranjenih domova i ako misle da u domovinskom ratu nisu obranjeni i njihovi domovi bilo bi dobro da i to javno iskažu.
Za nas su heroji oni koji su prinijeli najveću žrtvu i najviše doprinijeli našoj slobodi i ostvarenju neovisne Hrvatske. Ako to nisu i njihovi heroji bilo bi dobro da i to javno kažu. Ako za njih koji vode Grad Zagreb nisu heroji Žarko Manjkas Crvenkapa i drugi njihovi sugrađani pripadnici HOS-a koji su krajem rujna 91.g. ušli kroz minska polja i kukuruzišta u Vukovar te ga branili do samog kraja, a značajan broj njih i položio život u obrani grada heroja ili i danas trpi posljedice višekratnog ranjavanja, ako za njih nisu heroji oni i svi drugi sugrađani branitelji Domovinskog rata, neka to javno kažu.
A ako nisu sigurni što o tome misle njihovi sugrađani neka o tome raspišu referendum, neka pitaju Zagrepčanke i Zagrepčane jesu li za njih heroji Žarko Manjkas Crvenkapa i grupa HOS-a koja je branila Vukovar i Bogdanovce ili recimo Greta Thunberg i njena grupa zelenih aktivista? Vjerujem da ne postoji nitko tko bi sumnjao u svijest i emocije Zagreba i u ishod takvog referenduma pa se onda moramo zapitati zašto se upravitelji hrvatske metropole do kraja tako notorno ponašaju?
Vladari Grada Zagreba neovisno koje političke boje ne mogu i ne smiju imati drugačiji stav po pitanju domovinskog rata, naših žrtava i naših svetinja.
Grad Zagreb morao je prepoznati posebnost trenutka, veličinu glazbenog megaspektakla i važnost događaja za cijelu naciju te proaktivno djelovati, postati pokroviteljem i suorganizatorom i konačno biti partner u dobroj vjeri, bona fide, Marku Perkoviću i organizatorima povijesnog koncerta na zagrebačkom hipodromu”, ističe dr. Pavo Kostopeč.
M. M./Foto: Press
