Farmaceutski div je davao mito da njegovi lijekovi uđu na listu HZZO-a. Godine 2012. Pfizer je pristao na nagodbu i platio 2,3 milijarde dolara da bi izbjegao suđenje zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava od uzimanja lijekova.
Pfizer je poznata farmaceutska tvrtka, sa sjedištem u New Yorku, koja se bavi proizvodnjom lijekova. Pfizer je osnovao 1849 godine Charles Pfizer, amerikanac njemačkog porijekla. Krajem 2018. godine Pfizer je objavio spajanje a britanskim farmaceutskim gigantom Glaxo Smith Kline.
Kao glavni pojedinačni dioničari Pfizera navedeni su investicijski fondovi Vanguard Group Inc., zatim Black Rock Inc., Wellington Management Company LLP, State Street Corporation i mnogi drugi.
Zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Pfizer se nagodio se za plaćanje kazne od 60 milijuna dolara, pisao je 2012. Jutarnji list pozivajući se na izvješće Bloomberga.
Aferu je u Hrvatskoj otkrila novinarka Slobodne Dalmacije Nataša Škaričić.
Optužba za podmićivanje odnosi se na razdoblje od 1997. do 2001. i to ne samo hrvatskih, već i liječnika u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove.
Tužba je podnesena Okružnom sudu District of Columbia, a u njoj se govori da je Pfizer svoje zaposlenike u uredima u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje propisivanja svojih lijekova, pisao je prije osam godina Jutarnji list.
Prvi tekst Jutarnjeg lista na tu temu trenutno je nedostupan na Web izdanju, ali je dostupan nastavak teksta o Pfizeru kojem hrvatski liječnici i DOPRH govore o toj temi, a informacije ostale ne većini drugih portala koji su obradili tu temu.
Sredinom 2012. godine američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje ili, pak, u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova.
Afera je buknula za vrijeme mandata ministra zdravstva Rajka Ostojića.
Od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno je plaćala 1.200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda.
Tim se slučajem tada bavilo Državno odvjetništvo, no rezultati istrage nikad nisu objavljeni. O potkupljivanju liječnika u Hrvatskoj tada je otvoreno progovorio Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svjetlost.
– Kad se govori o korupciji prosječni čovjek uvijek misli da je riječ o relaciji pacijent liječnik. No, to je najmekši oblik korupcije. Apsolutna je istina da su oduvijek liječnici podmićivane od strane apsolutno svih farmaceutskih kuća. Ja sam 2002. godine, dok sam bio u HZZO-u smijenio dvije komisije za lijekove jer se nisu ponašali u skladu sa propisima već su pogodovali jednoj farmaceutskoj tvrtki, rekao je tada Gabrić.
Splitski farmaceut Zdenko Bučan, nekadašanji direktor Pfizera u Hrvatskoj, u studenom 2004. napustio je funkciju direktora, upravo kad je ta američka tvrtka počela istragu zbog sumnji da su vodeći ljudi podružnice u Zagrebu nekim hrvatskim liječnicima isplaćivali velike svote novca.
Prema napisima u medijima u studenom 2004., Bučan je tada dobio izvanredni otkaz. a tu informaciju demantirala je njegova odvjetnica Gordana Grubeša kazavši da je njezin klijent sam raskinuo suradnju s Pfizerom jer je dobio posao u hrvatskoj diplomaciji. No medijski napisi iz 2004. govore da je Bučanu posao gospodarskog savjetnika u Generalnom konzulatu Hrvatske ponuđen tek nakon što je dobio otkaz.
Istraga navodno krenula pa se zaustavila
Bloomberg je tada izvijestio o podmićivanju visoko pozicioniranih liječnika u Hrvatskoj, glavni direktor hrvatskog zastupstva Pfizera dobio ekspresni otkaz, a u javnost su procurila neka imena za koja se tvrdilo da su plaćana mjesečnim iznosima u Austriji.
U optužnici američkog suda pod točkom 30. kaže se da je najmanje od 1997. do kraja 2004. Pfizer Hrvatska, odnosno Pharmacia Hrvatska koju je kupio Pfizer plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade. Novac je, kažu, bio namijenjen da se utječe na propisivanje Pfizerovih i Pharmacijinih lijekova te da se osigura da regulatorna tijela daju odobrenje za stavljanje na listu njihovih lijekova.
U tužbi se navodi da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1.200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda.
Dapače, navodi se da je direktor hrvatskog zastupstva rekao kako će Pharmacijini lijekovi imati njegovu pomoć u proceduri, ‘a on je osoba od utjecaja na području lijekova u Hrvatskoj, njegovo se mišljenje poštuje i to je razlog što je tako važan za nas’, rekao je tada hrvatski menadžer Pharmacije, odnosno Pfizera.
Plaćanja su išla sve do spajanja Pharmacije i Pfizera početkom 2003. godine, u kojoj su bile još tri isplate, i to u travnju, svibnju i srpnju, a u tom razdoblju povjerenstva u kojima je radio rečeni liječnik odobrila su tri Pfizerova proizvoda. Nakon srpnja plaćanja su prestala.
Optužnica kaže da je Pharmacija također imala u Hrvatskoj tzv. bonus program po kojem je liječnicima koji su bili visoko pozicionirani u hrvatskim bolnicama plaćala postotak od Pharmacijinih lijekova koji su se koristili na odjelima tih liječnika. Dio je plaćan u novcu, dio kroz putovanja ili donacije nekih proizvoda.
Utvrđeno je da su zaposlenici Pfizera u Hrvatskoj učinili sve da prikriju pravu prirodu tih transakcija lažno ih prikazujući kao ‘konvencije’, ‘pokloni’, ‘stručne službe’ i drugim opisima koji su navodili na pogrešne zaključke o troškovima.
Nagodba teška 2,3 milijarde dolara
Pfizer je 2009. kažnjen s rekordnih 2,3 milijarde dolara odštete zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava od uzimanja lijekova. Taj najviši iznos kazne u farmaceutskom sektoru oštar je udarac Pfizeru, ali ujedno i upozorenje američkim kompanijama da ne pribjegavaju neetičkom poslovanju.
Kako bi izbjegao suđenje, farmaceutski je div pristao na nagodbu, a to je već činio ranije. Primjerice, prije tri godine Pfizer je platio za neistinito reklamiranje svojih lijekova čak 2,3 milijarde dolara.
U siječnju te godine Pfizer je obznanio da se zadužio za 2,3 milijarde dolara da bi mogao pokriti iznos odštete. Istraga koja je zaključena priznanjima krivnje dvojice bivših Pfizerovih direktora za prodaju završena je nagodbom.
Optužbe koje se stavljaju na teret Pfizeru zbog ustaljene prakse prijevara odnose se na promidžbu trinaest lijekova, među kojima su Bextra, Viagra, Zoloft i Lipitor.
Iz ureda američkog tužiteljstva nakon objave presude su poručili da kazna treba biti opomena svim proizvođačima lijekova te da će poslovanje Pfizera u sljedećih pet godina nadzirati Health and Human Source Department. Lijek protiv bolova Bextru, koji može izazvati srčani udar, američki je farmaceut lažno promovirao, a liječnike poticao da ga propisuju i za tegobe koje nisu od artritisa. Pfizer se tereti i da je liječnicima davao pogodnosti da bi oni poslije promovirali lijekove i za stanja koja nisu navedena u uputama i u većim dozama nego što je bilo propisano unatoč mogućim fatalnim nuspojavama.
“I dok su u Pfizeru pregovarali o prijašnjim prijevarama, i dalje su kršili iste zakone u promidžbi nekih drugih lijekova”, rekao je odvjetnik Mike Loucks, a doktore koji su na to pristali častili su ljetovanjima, golfom, masažama.
Iako se sudski sporovi s korporativnim divovima mogu činiti kao uzaludna borba, šestogodišnji spor s američkim Pfizerom bivšem je tvrtkinom zaposleniku Johnu Kopchinskom donio 51,5 milijuna dolara od milijardu dolara koliko od ukupnog iznosa rekordne odštete otpada na privatne tužbe.
To je, naime, iznos koji američki farmaceut mora isplatiti samo svom bivšem trgovačkom predstavniku Kopchinskom, jednom od zviždača koji se usprotivio prodaji lijeka Bextra, sumnjivog lijeka protiv bolova.
M. Marković/Foto:
