General zbora Ante Roso preminuo je u 74. godini života. Donosimo dio posljednjeg razgovora s legendarnim generalom koji je Večernji list radio Stipe Puđa, a u kojem govori o atentatima koje je na njega pripremao Mladen Naletilić Tuta, ali i agenti Armije BiH.
“Nakon akcije Maslenica idući koraci bili su spašavanje Hrvata u BiH koji su dotad izgubili velik dio etničkog prostora na kojem su živjeli: Bugojno, Kupres, dijelove srednje Bosne…
Ekipa koju su postavili Gojko Šušak i Mate Boban nije najbolje posložila stvari u HVO-u i počeli smo trpjeti poraze. Predsjednik Tuđman tada me poslao u Livno jer je nakon pada Kupresa prijetila opasnost da Srbi naprave prodor prema Splitu i Makarskoj te presijeku Hrvatsku.
Zajedno s generalom Jankom Bobetkom po noći sam stigao u Livno. Stanje nije bilo najbolje i morali smo brzo posložiti stvari. General Bobetko sugerirao mi je što napraviti i onda je nastavio put za Južno bojište. Poslao mi je i pojačanja, a ono što smo odmah napravili bila je uspostava sigurnih komunikacijskih linija preko Splita te pravljenje obrambene crte Čelebić – Rujani.
Tu smo vojsci generala Ratka Mladića zadali dotad najteži udarac te zaustavili njihov prodor prema Splitu i Makarskoj. To je značajno podiglo moral naših vojnika, poljuljan padom Kupresa, koji su branili naši nepripremljeni vojnici u tenisicama.”
Preuzimanjem zapovjedništva HVO-a napravili ste još neke značajne poteze, zbog kojih ste odmah stvorili neprijatelje i nekima počeli smetati?
“Prvo što sam napravio bilo je raspuštanje logora u Hercegovini, koji su na međunarodnom planu štetili Hrvatskoj. To se nije svidjelo onima koji su na tome zarađivali, što mi je priznao i sam pokojni Mladen Naletilić Tuta.
On me prije svoje smrti telefonski nazvao dva puta kako bi mi se ispričao. Prvi put sam ga saslušao do kraja, a drugi put baš i ne jer mi nije imao reći ništa više od onoga što sam već znao. Rekao sam mu da ga ne treba peći savjest jer mu opraštam, znajući da sve nije radio samoinicijativno”.
Znate li tko je naredio ili po čijim uputama je radio?
“Znam. Prvi je put Tuta pokušao atentat u dogovoru s onima kojima je, kao i njemu, smetalo zatvaranje logora. Drugi pokušaj atentata bio je nakon što se nisam složio s “nečijim” zamislima o prepuštanja Bošnjacima dijela hrvatskog teritorija u srednjoj Bosni. To sam odlučno odbio, a osobno sam to prenio i ministru Gojku Šušku ukazavši mu na važnosti srednje Bosne za Hrvate i Hrvatsku.
Osim toga, bio sam sentimentalno vezan za srednju Bosnu i nisam htio ni pomisliti da ja kao vojnik predvodim svoje ljude koji će s dva zavežljaja u rukama preko noći napustiti svoja stoljetna ognjišta.”
Zajedničkoi stožer?
“Zajednički stožer HVO-a i Armije BiH je u početku funkcionirao jer je zbog saveznika morao funkcionirati, a što nekima u Armiji BiH nije odgovaralo. Njima potpuni prekid sukoba nije odgovarao jer su za financiranje rata dobivali golema sredstva iz muslimanskog svijeta.
Zato im je cilj bio mene neutralizirati te su dva puta pokušali i atentat: prvi put kada su pucali u naš Audi u Sarajevu, a drugi put kad su pucali na francuski helikopter iznad Visokog u kojem sam letio sa svojom ekipom.”
Znate li tko je stajao iza pokušaja tih atentata?
“Mišljenja sam kako je iza svega stajao dio struktura iz Muslimanske tajne službe koja je bila naslonjena na KOS, a čiji je eksponent bio Fikret Muselimović. On je ispred Armije BiH bio imenovan u Združeni stožer.”
O Daytonu?
“Iako je Daytonski sporazum donio mir u BiH, njegove su kasnije izmjene -sve ili gotovo sve – napravljene na štetu Hrvata.
Da, Daytonski sporazum, za koji naši pregovarači tada nisu bili ni osrednje pripremljeni, bio je dobro zamišljen. No njegova kasnija primjena, i izmjene koje su napravljene, išle su na štetu Hrvata.
Najviše su te izmjene iskoristili Bošnjaci. Oni su uz veliku pomoć arapskoga kapitala i lobista iz Europe i svijeta, među kojima je bilo i naših domaćih izdajica, umislili kako Federaciju BiH mogu pretvoriti u svoju državu.
Neki to nažalost i danas misle. To je pogrešno, a i štetno za njih jer međunarodna zajednica nikada neće dopustiti da u BiH bude pobjednika i pobijeđenog. Ja sam to shvatio već tijekom rata i nisam htio slati svoje vojnike da ginu za neke nebitne čuke. Rat u BiH bio je nerazumljiv za gotovo sve ljude izvan naših prostora.
To su potvrđivale i informacije iz dobro obaviještenih izvora, a stalno ih je u svojim televizijskim izvješćima koristila poznata novinarka CNN-a Christiane Amanpour, s kojom sam više puta razgovarao.”
Kompletan intervju možete pročitati OVDJE
IZVOR: Večernji list
