Potapanje ruske raketne krstarice “Moskva” u Crnom moru ima simboliku koja daleko nadilazi sam gubitak jednog broda.
U vojno-strateškom smislu pokazalo se da i najmoćniji, „nepotopivi“ brod može postati laka meta u eri raketnog ratovanja i dronova.
U političko-medijskom smislu, potopljena Moskva bila je psihološki udarac i dokaz da je obrana obale danas mnogo više pitanje agilnosti, umreženih senzora i preciznog udara, nego gomilanja velikih brodova i impresivne, ali krute sile.
Za Hrvatsku, koja nema ni potrebe ni kapaciteta za flotu kapitalnih brodova, poučak je jasan: budućnost obrane Jadrana leži u kombinaciji malih, brzim i teško uočljivih platformi, obalnih raketnih sustava, te u sve većoj ulozi bespilotnih letjelica i podvodnih dronova.
Jadran je prirodno zatvoreno more, s dugačkom i usitnjenom obalom, što znači da bi protivnik u slučaju agresije bio izložen čitavom spektru obrambenih scenarija, od maskiranih lansirnih položaja do brze disperzije malih plovila.
Pouka “Moskve” je i da obrambena doktrina mora predvidjeti mogućnost asimetričnog udara. Naime, Hrvatska ne bi branila samo svoje more, nego i životne linije opskrbe, luke, energetske objekte i turističku obalu kao glavni izvor prihoda.
U tom smislu, ulaganje u obalnu stražu, protuzračnu i proturaketnu obranu, te mrežu radara i senzora, daleko je smislenije od gradnje većih ratnih brodova.
Krstarica Moskva, vodeći brod Crnomorske flote i ponos Ruske vojske, potonula je 14. travnja 2022. Uništile su ju dvije protubrodske rakete R-360 Neptun
Također, suradnja u okviru NATO-a i regionalna sigurnosna koordinacija čine ključni element – baš kao što je ukrajinska strana koristila obavještajne i tehničke podatke saveznika kako bi precizno pogodila Moskvu.
Poučak potapanja “Moskve” mogao bi zvučati kao ironijska fusnota povijesti – „car je gol“, a vojna pompa i ceremonijal paradnog broda ne vrijede ništa kad s druge strane stoji mala raketa vođena GPS-om.
To je i upozorenje da svaki ozbiljan pomorski prostor mora imati dubinu obrane – slojevit sustav koji odvraća protivnika prije nego uopće pomisli da zakorači. Hrvatska bi, dakle, trebala učiti iz tuđih grešaka: ulagati u pametno, fleksibilno i tehnološki ažurno oružje, a ne u simbole moći koji dobro izgledaju na vojnoj paradi, ali tonu kad naiđu na stvarnost modernog ratovanja.
M. Marković/Screenshot: Twitter
