U Karinskom moru u mjestu Karin kod Zadra, poznatom i kao najmanjem moru na svijetu, koje su u vrijeme okupacije tog područja 1991.- 95., zvali “srpsko more”, u ponedjeljak, 19. siječnja održano je Bogojavljensko plivanje za časni krst.
Riječ je o pravoslavnom običaju koji je na istom mjestu organiziran drugu godinu zaredom. Na vjerskom ritualu okupilo se stotinjak ljudi, a na društvenim mrežama i na YouTubeu osvanule su snimke događaja.
Kakav je to običaj?
Bogojavljensko plivanje za Časni krst je tradicionalni pravoslavni običaj koji se održava na praznik Bogojavljenja (6. siječnja po gregorijanskom, odnosno 19. siječnja po julijanskom kalendaru), slaveći krštenje Isusa Krista u rijeci Jordan.
U običaju svećenik blagoslivlja vodu na rijeci, jezeru ili moru, a zatim baci drveni križ u vodu na udaljenosti od oko 33 metra – broja simbolizira godine Isusovog života. Najhrabriji plivači, uglavnom muškarci, utrkuju se da ga izvuku iz hladne vode, vjerujući da će pobjednik dobiti Božji blagoslov, zdravlje i sreću tijekom godine.
Običaj ima korijene u ruskoj pravoslavnoj tradiciji iz 1990-ih, ali se brzo proširio među drugim pravoslavcima.
Iako se često naziva “starinskim”, etnolozi ga smatraju relativno novom praksom (od oko 20-25 godina u nekim mjestima), no snažno je ukorijenjen kao znak hrabrosti i vjere.
Takav događaj organizira se drugu godinu zaredom. Isti ritual prvi put je organiziran prošle godine, nakon 70 godina stanke.
Portal Srbi.hr je 2025. godine izvijestio: “Trideset i dvoje plivača, dječaka i djevojčica iz Karina, Obrovca, Ravnih Kotara, Kistanja i Knina, hrabro su skočili u more u Karinu Gornjem i plivali prema Svetom križu.”
Anja Šimpraga, SDSS-ova saborska zastupnica, pratila je bogojavljensko plivanje s obale, uz desetine okupljenih ljudi iz Bukovice i Ravnih kotara. Kako je navela ovaj pravoslavni običaj ima svoju tradiciju na Kordunu i na istoku zemlje, ali sve do ove godine Dalmacija je odolijevala da iznova pokrene plivanje za časni krst.
U povijesti je ostalo zabilježeno da je bogojavljensko plivanje 1891. u Zadru predvodio tadašnji episkop dalmatinski Nikodim Milaš, a postoje i zapisi o Bogojavljenskim litijama u Splitu iz 1933. godine.t
“Drago mi je da Dalmacija drži do običaja, kao narod moramo paziti na tradiciju. Bilo je preko 30 učesnika. Čak su dvije cure i jedan momak došli iz Beograda i Leskovca. Ostali su s područja grada Benkovca i Knina i poneko iz istočne Slavonije. Bilo je divno i jako dobro organizirano, sve je prošlo dostojanstveno.
Mjesni odbor je prijavio skup, obavijestili su policiju, bila su prisutna i kola Hitne pomoći, u slučaju da su morali intervenirati i pružiti pomoć nekome od učesnika. Međutim, sve je bilo u redu. Vjerujem da će se ovo nastaviti održavati. Ove godine je bilo malo učesnika, a iduće godine bi moglo biti i više”, uvjerena je Šimpraga.
