Predstavljena knjiga ‘Kako je operirala Udba‘, priča o navodnom atentatu na Tita

14 lipnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Knjiga povjesničara Josipa Mihaljevića “Kako je operirala Udba – Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića” predstavljena je u ponedjeljak u Hrvatskom institutu za povijest (HIP).



Povjesničar Josip Mihaljević istražio je u svojoj novoj knjizi navodni atentat na Tita i razobličio metode nekad moćne službe

Knjigu su predstavili ravnatelj HIP-a Gordan Ravančić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Vinkovaca Dražen Švagelj, recenzent Nikica Barić, višegodišnji hrvatski politički zatvorenik Đuro Perica i autor Josip Mihaljević.

Da bi rasvijetlio modus operandi zloglasne jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS-a, kolokvijalno Udbe) i državnog represivnog aparata, Mihaljević se poslužio pomalo neuobičajenim postupkom: istražio je i opisao sudbinu “malog čovjeka” Vinka Markovića koji je, ni kriv ni dužan, robijao osam godina zbog navodnog podmetanja mine u slučaju “Paromlin”. A onda je, dakako, istražio i obradio i taj slučaj.

Švagelj je istaknuo kako je obitelj pokojnog Vinka Markovića ustupila dokumentaciju koju je on iza sebe ostavio kako bi se moglo rasvijetliti djelovanje totalitarističkoga režima komunističke Jugoslavije putem zloglasne Udbe, a na primjeru običnoga čovjeka.

Mihaljević je svojim istraživanjem ostvario Markovićevu želju da zločin i nepravda počinjeni nad njim i mnogima koji su prošli slične patnje i torture, a neki bili i ubijeni, ne padne u zaborav, nego kao pouka posluži naraštajima koji dolaze iza njih kako bi se zlo iskorijenilo i u budućnosti ne bi ponovilo, rekao je Švagelj.

Po Švageljevim riječima ova knjiga je kamenčić u mozaiku lustracije.

Za tu knjigu je bitno, istaknuo je Barić, to što su naše državne ustanove prenijele arhivsko gradivo Službe državne sigurnosti u Državni arhiv u Zagrebu pa je ono dostupno istraživačima.

Napomenuo je kako arhivsko gradivo republičkih služba državne sigurnosti, za razliku od Slovenije i Hrvatske, u BiH i Srbiji još uvijek nije dovoljno dostupno.

Mihaljević je istražujući za ovu knjigu prošao oko 20 tisuća stranica arhivskoga gradiva, rekao je dodavši  što je uz rad i trud složeno u jedan lijepo napisan tekst koji govori o slučaju Paromlinske i gospodina Markovića.

Mi Hrvati imamo nesreću da nam povijest pišu neki drugi, koje ne zanimaju argumenti i činjenice, rekao je Đuro Perica dodavši kako je upravo zato dobrodošla ova knjiga u slobodnoj Hrvatskoj.

Ovo je knjiga koja govori o ljudima, gdje su peterica prvookrivljenih osuđeni na smrt, čija je kazna kasnije preinačena u 20 godina robije, rekao je.

Napomenuo je i kako su uz političke zatvorenike stradale i njihove obitelji. Danas hrvatske političke zatvorenike koji su za državu dali svoj doprinos nitko nigdje pa čak ni za državne blagdane ne spominje, rekao je Perica.

Mihaljević je ocijenio kako se knjiga bavi temom koja i dalje opterećuje društvo. Ova tema često služi za dnevno-politička prepucavanja, napomenuo je dodavši kako to iz perspektive povjesničara nije dobro.

Naglasio je kako knjigu nije pisao s namjerom da bilo koga denuncira, proziva i otkriva nego mu je motiv bio dati historiografski pogled na jedan slučaj koji dobro pokazuje što je bila Udba, kakve su bile njezine metode i što je ona značila u tadašnjem društvu.

Knjiga “Kako je operirala Udba – Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića” podijeljena je na četiri poglavlja – Istraga, Sud, Robija i Zaključna razmatranja. Objavili su ju Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i vinkovački ogranak Matice hrvatske.

Josip Mihaljević je rođen 1983. u Livnu.  Studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje i doktorirao. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljeća. Zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest.

Autor je i voditelj emisije “Povijesne kontroverze” na Trećem programu Hrvatskoga radija. Objavio je i knjigu “Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.”

Hina/ Foto: press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •