Od 163 stranke, koliko ih je moralo dostaviti takav izvještaj, svoju je obvezu ispunilo njih 137, s tim da su četiri to učinile izvan roka. Njih 26 je obvezu zaboravilo pa im u perspektivi prijeti prekršajna kazna.
Iako više nisu parlamentarne, donatori ih nisu zaboravili, a neke od njih u prošloj su godini imale veće prihode od političkih stranaka zastupljenih u Saboru, ali i osjetno veće manjkove, pokazuju godišnji financijski izvještaji koje su političke stranke dostavile DIP-u.
Bernardić od donatora dobio 45. 000 eura
Donatori su, pokazuju izvješća, posebno bili skloni Nezavisnoj listi Servus Zagreb bivšeg SDP-ovog predsjednika Davora Bernardića koja se natjecala na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu. Ukupno su joj uplatili 45. 500 eura, od čega sam Bernardić 600 eura, nekadašnji saborski zastupnik Nikša Vukas donirao joj je 3. 800 eura, a zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Trpimir Goluža 3.500 eura
Stranka je godinu završila s viškom prihoda od oko 170 eura, tolika je, naime, razlika između njenih prihoda koji su iznosili oko 69. 400 eura i 200-tinjak eura manjih rashoda.
Kad je o donacijama riječ, razloga za zadovoljstvo ima i Fokus, bivša stranka Darija Zurovca koja je od donatora dobila 25.000 eura. Uprihodila je 190.000 eura, što je za trećinu manje nego godinu prije, a potrošila 177.000 eura, pa je 2025. zaključila s ‘plusom’ od 13. 000 eura. No, taj dobar dojam kvari preneseni manjak, pa stranci preostaje naći način kako podmiriti manjak od 159. 000 eura.
Stranka Karoline Vidović Krišto ima manjak od 227. 000 eura
Stranka Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto od donatora je dobila 10. 500 eura, uprihodila je 13. 600 eura, a potrošila gotovo 78. 000 eura, pa je godinu zaključila s manjkom od 64. 000 eura. Kad se tome doda i preneseni manjak, pokriti mora ukupno 227. 000 eura.
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB), stranka koju je nekada vodio Branimir Glavaš, prošle godine nije imala donacija, ali je imala manjak od 193. 000 eura, nastao mahom zbog troškova povezanih sa lokalnim izborima. Na ruku joj ide činjenica da je proteklih godina imala višak u poslovanju i da je njime uspjela pokriti ostvareni manjak, pa je u ovu godinu ušla s ‘plusom od 30. 000 eura.
Pravo i pravda (PiP) Mislava Kolakušića od donatora je dobila 3.800 eura, s tim da joj je sam Kolakušić, nekadašnji hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, uplatio 3. 600 eura. Stranka je poslovala pozitivno, uz prihode od 80. 000 eura i rashode od 67. 000 eura, bilježi ‘plus’ od 13. 000 eura.
Kao i ostale stranke, i PiP je većinu prihoda ostvario iz državnog i lokalnih proračuna, pa je tako iz državnog uknjižio 76. 000 eura. Nešto više, 4. 300 eura, od donatora je dobila stranka HSP koja je godinu zaključila s minusom od 15.000 eura.
Financijski, prošla godina nije bila uspješna ni za stranku Blok za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića, donacije nije primila, a zaključila ju je s manjkom od 5. 800 eura. I dok su joj u 2024. godini prihodi iznosili 23. 000 eura, prošle su iznosili samo 5. 300 eura.
Osjetan pad prihoda, s 38. 000 eura u 2024., na 7. 700 eura u prošloj godini, ima i Radnička fronta Katarine Peović. Ostvareni manjak pokrila je zahvaljujući ranijim uštedama, pa je u ovu godinu ušla s viškom od 6. 000 eura. Od donatora je dobila skromnih 960 eura.
S ‘minusom’ poslovala i Kerumova i Špikina stranka
Iako su mu se u prošloj, u odnosu na pretprošlu godinu, prihodi poprilično povećali i dosegnuli 65. 000 eura, a dobio je i 4. 800 eura donacija, Željku Kerumu, odnosno Hrvatskoj građanskoj stranci, to nije pomoglo da 2025. završi bez minusa, iznosio je 43. 000 eura.
S popriličnim minusom, gotovo 37. 500 eura, u ovu je godinu ušla stranka Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoja Špike. Uz prihod od jedva 1.800 eura, stranka je potrošila 9. 300 eura, a kad se manjku od oko 7. 500 eura doda i preneseni došla je do spomenutog minusa.
Razloga za zadovoljstvo nema ni Hrvatska konzervativna stranka koju je nekada vodila europarlamentarka Ruža Tomašić. Ostala je bez saborskog zastupnika pa su joj prihodi sa 72. 000 eura, koliki su bili u 2024., u prošloj pali na 11. 600 eura. Stranka je potrošila 13. 700 eura, pa je evidentno da ima manjak od oko 2. 000 eura.
DOMiNO u minusu 300.00 eura
Najveći manjak, u iznosu od 300 tisuća eura, prijavio je DOMiNO, koji je zbog lanjskih lokalnih izbora samo na političku promidžbu i oglašavanje potrošio 149.131 eura.
Dok bi većina drugih stranaka te troškove pokrila novcem koji svake godine dobivaju iz državnog proračuna za rad svojih saborskih zastupnika, DOMiNO to ne može jer novac za rad njegovih zastupnika dobiva Domovinski pokret. Po zakonu novac se isplaćuje stranci kojoj su ti zastupnici pripadali kada su izabrani u Sabor na parlamentarnim izborima u travnju 2024. godine.
Da bi stranka mogla normalno funkcionirati, morala se zadužiti, a pozajmicu od 400.000 eura dobila je od tvrtke Filir u vlasništvu Marija Radića, predsjednika i osnivača stranke.
Na temelju Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma lani je strankama iz državnog proračuna isplaćeno 11,621 milijun eura. HDZ je za rad svojih 56 zastupnika dobio 1,071 milijun eura, SDP je za svojih 37 dobio 721.209 eura, Domovinski pokret je za politički rad 12 zastupnika i jedne zastupnice dobio 225.494 eura.
Slučaj Pernar i promjena zakona
Za spomenuti je da je Zakon financiranju stranka promijenjen nakon skandala s Ivanom Pernarom i strankom Abeceda demokracije koja je iz proračuna primala novac, a da nije imala ni jednog zastupnika.
Za stranku, čiji je predsjednik bio Stjepan Vujanić (na izborima je dobio 25 glasova), malo tko je čuo sve do 2016. dok nije otkriveno da ta stranka dobiva stotine tisuće kuna iz državnog proračuna i to na ime Ivana Pernara.
Pernar se odmah nakon izbora učlanio u stranku Abeceda demokracije, a po tadašnjem zakonu novac iz proračuna za svoj rad je primala stranka kojoj je zastupnik bio u trenutku kada je konstituiran Sabor.
Stranka Abeceda demokracije je na račun Ivana Pernara za četiri godine iz proračuna primila 1,13 mil. kuna, a Revizija je utvrdila da su ih netransparentno trošili. Jeli su i pili na račun države. Upravo zbog tog slučaja zakon je promijenjen pa novac za rad zastupnike ide onoj listi na kojoj je zastupnik ušao u Sabor.
M. Marković/Foto:pxll
