PRVI predsjednik Čehoslovačke Tomáš Garrigue Masaryk ulicu u Zagrebu dobio je 1930. godine u povodu njegovog 80. rođendana, a promjenu njenog imena prvi je prdložio književnik Ranko Marinković. Motiv za promjenu: Masaryk je zagovarao stvaranje Jugoslavije i srpsku dominaciju unutar nove države.
Masarykova je danas najstarija zagrebačka ulica koja nosi ime po nekom strancu, a afera oko promjene njenog iemna ponovno je uburkala duhove.
Ideja da se promjeni njeno ime pripisuje se Zlatku Hasanbegoviću, političkom tajniku stranke Neovisni za Hrvatsku i predsjedniku Odbora za imenovanje ulica, trgova i naselja Skupštine Zagreba.
Hasanbegović to drugačije objašnjava:
“Žao mi je što mi je dio medija pripisao izjavu koju nikada nisam dao. Nikada nisam spominjao konkretna imena. Na novinski upit što će biti s Masarykovom ulicom odgovorio sam da će se, ako stigne takav zahtjev, raspravljati o tome kao i o bilo kojem drugom prijedlogu jer je poslovnička obveza predsjednika skupštinskoga Odbora svaki prijedlog staviti na raspravu.”
Na pitanje smatra li on sam da ta inicijativa treba doći na red Zlatko Hasanbegović odgovorio je:
“I kao povjesničar i kao političar imam jasan stav o tome, no skupštinski odbor nije instrument provedbe osobne politike, postoje jasne procedure
To je jedna povjesničarska rasprava. Masaryk kao veliki češki državnik treba imati ulicu u Pragu, treba imati ulicu u Beogradu kao veliki pristaša srpsko – jugoslavenskih političkih struja u tadašnjem hrvatskom javnom životu, no to ne znači da takvu ulicu treba imati u Zagrebu”, rekao je Hasanbegović.
Što se tiče promjene ulice Tomáša Masaryka Hasanbegović kaže da on nije prava adresa za tu temu.
“Treba pitati HDZ čiji je nekadašnji zastupnik Ranko Marinković 1999. godine dao taj prijedlog, a o njemu se nikada nije raspravljalo”.
Autor ‘Glorije’ i ‘Kiklopa’ bio je i jedini zastupnik HDZ-a koji je 1995. podržao prijedlog Dražena Budiše da se promijeni ime Trga maršala Tita u Zagrebu pa prijedlog nije prošao na skupštinskom Odboru.
Zbog političkog favoriziranja Beograda, i stava da se Hrvatska treba podrediti beogradskim vlastima, nakon uspostave NDH 1941. ulici je promijenjen naziv u Milana Šufflaya. Komunističke vlasti ime su vratile 1945. godine.
Primenovanje Masarykove ulice je 2013. tražio i Tomislav Jelić, nekadašnji HDZ-ov zastupnik u Skupštini Zagreba uz obrazloženje da “Masaryk ničim i nikad nije zadužio Hrvate i Hrvatsku” i da je zagovarao stvaranje Jugoslavije i srpsku dominaciju unutar nove države.
Predlagao je da se preimenuje u ulicu Stjepana Đurekovića, u Njemačkoj ubijenog hrvatskog političkog emigranta.
M. Marković/foto: pxll
