Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da se njegova zemlja “nikada neće pokoriti američkom pritisku”, ali je priznao da bi nove sankcije mogle nanijeti “određene ekonomske gubitke”, nakon što su Kina i Indija počele smanjivati uvoz ruske nafte zbog novih američkih mjera protiv Moskve
Sjedinjene Države u srijedu su uvele sankcije energetskim divovima Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, kao i tridesetak njihovih podružnica, u sklopu jačanja pritiska Trumpove administracije na Kremlj da pristane na pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
Paralelno, Europska unija dogovorila je postupnu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina te dodala dvije kineske rafinerije na svoj popis sankcioniranih subjekata.
Mjere protiv Rosnjefta i Lukoila – koji zajedno čine gotovo polovicu ruskog izvoza sirove nafte – prve su sankcije uvedene Moskvi otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju, a cilj im je presjeći ključne izvore prihoda kojima se financira ruski ratni stroj. Nakon objave sankcija, cijene nafte na svjetskom tržištu porasle su za oko pet posto, piše Guardian.
No, stvarna moć sankcija ne leži samo u blokiranju tankera, luka i rafinerija, nego i američkom financijskom sustavu. U praksi to znači da će dvije ruske kompanije izgubiti pristup ne samo američkim dolarima, već i međunarodnim tržištima trgovanja, osiguranja i platnim sustavima koji imaju bilo kakvu vezu sa SAD-om.
Putin: “To je neprijatelji čin”
Putin je u četvrtak opisao američke sankcije kao “neprijateljski čin koji ne pridonosi boljim rusko-američkim odnosima” i “pokušaj pritiska na Rusiju” koji će, kako tvrdi, biti uzaludan.
“Nijedna zemlja koja poštuje samu sebe ne djeluje pod pritiskom”, rekao je ruski predsjednik novinarima u Moskvi, dodajući da “iako neće imati veliki utjecaj na rusko gospodarstvo, određeni gubici se očekuju”.
Putin je također poručio Trumpu da bi trebao “razmisliti za koga njegova administracija zapravo radi” kada ga savjetnici potiču na uvođenje sankcija ruskoj nafti, upozorivši pritom da će one dovesti do novog rasta cijena energenata.
Upozorio je i na vrlo snažan, ako ne i razoran odgovor ako bi Rusija bila napadnuta američkim krstarećim raketama Tomahawk, koje Ukrajina već mjesecima traži od Washingtona.
Ozbiljan udarac iz Indije i Kine
Nove američke mjere zabranjuju stranim državama i kompanijama poslovanje s glavnim ruskim naftnim proizvođačima te im uskraćuju pristup međunarodnom financijskom sustavu. Već dan nakon objave sankcija pojavili su se prvi znakovi da Rusija gubi svoje najveće kupce.
Indijski energetski div Reliance Industries, najveći kupac ruske nafte u toj zemlji, najavio je da ‘revidira planove uvoza’ i da će biti ‘u potpunosti usklađen sa smjernicama indijske vlade’.
Istodobno su izvori iz Kine potvrdili za Reuters da su državne naftne kompanije privremeno obustavile kupnju ruske sirove nafte, zabrinute zbog mogućih posljedica američkih sankcija.
Budući da naftni i plinski sektor čini oko petinu ruskog BDP-a, pad potražnje iz Kine i Indije predstavlja ozbiljan udarac Putinovu proračunu, ali i novi faktor nestabilnosti na globalnom tržištu energenata.
Europska unija je u četvrtak proširila sankcijski popis i na dvije velike kineske rafinerije – Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical – što je dosad najznačajniji potez Bruxellesa prema kineskim poduzećima povezanima s ruskim izvozom energenata.
Peking je odmah reagirao; glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun izjavio je kako “Kina snažno odbacuje i oštro osuđuje nezakonite i jednostrane sankcije EU-a”, naglašavajući da Kina nije stvorila ukrajinsku krizu niti je njezina strana.
Trump otkazao samit u Budimpešti
Trump je odluku o sankcijama objavio usred rastućeg nezadovoljstva u Washingtonu zbog zastoja na bojištu i sve većih troškova rata u Ukrajini. Njegova administracija, piše Guardian, smatra da bi oštar udar na ruske energetske prihode mogao ubrzati mirovne pregovore.
Predsjednik SAD-a pritom je iznenada otkazao samit u Budimpešti, planiran za kraj listopada, što je u Moskvi protumačeno kao znak pogoršanja odnosa.
Putin je na pitanje o otkazivanju sastanka odgovorio kako će samit “vjerojatno biti odgođen i da bi bilo pogrešno održati ga bez adekvatne pripreme”. Ipak, dodao je da “dijalog uvijek ostaje bolji od rata”.
‘Brbljavi mirotvorac’
Neki ruski dužnosnici reagirali su oštrije. Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i sada visoki sigurnosni dužnosnik, nazvao je američke mjere ‘činom rata’.
“Sjedinjene Države su naš neprijatelj. Njihov brbljavi ‘mirotvorac’ sada je potpuno zakoračio na put rata protiv Rusije”, napisao je Medvedev na društvenim mrežama.
Kremlju bliski analitičari priznaju da bi sankcije mogle otežati poslovanje. Energetski stručnjak Igor Juškov izjavio je za Kommersant da će Rosnjeft i Lukoil vjerojatno morati koristiti složenije lance posrednika kako bi prodavali naftu, što će povećati troškove i usporiti trgovinu.
Utjecaj sankcija, dodaje, ovisit će o tome koliko ih strogo Washington namjerava provoditi, osobito hoće li uvesti tzv. sekundarne sankcije državama koje nastave poslovati s Rusijom.
Rusiji ostaje mjesec dana prije nego što restrikcije stupe na snagu, a to će razdoblje iskoristiti za prilagodbu. Moskva već ima iskustva u izbjegavanju zapadnih sankcija putem netransparentnih trgovinskih shema i tzv. ‘sjene flota’, mreže starih tankera pod zastavama egzotičnih država i fiktivnih kompanija iz Azije i Bliskog istoka.
Ti su mehanizmi dosad omogućili Rusiji da i dalje izvozi prema Indiji i Kini unatoč G7 ograničenju cijene i embargu EU-a. Neki u Moskvi vjeruju da će se povijest ponoviti.
“Pojavit će se nove prodajne sheme. Bit će to kompliciranije i skuplje, ali industrija se s tim nosi već tri godine”, rekao je vojni bloger Mihail Zvjučuk, blizak ruskom Ministarstvu obrane.
No i u Kremlju je jasno da je domet američkih sankcija golem, te da bi za većinu globalnih kompanija rizik gubitka pristupa zapadnom financijskom sustavu mogao biti veći od koristi nastavka trgovine s Rusijom.
M.M. /Foto: Sputnjik
